Prva faza je počela, za sav promet na četiri dana zatvorena je dionica Ploče – Karamatići…

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Dionica autoceste A1 od čvora Ploče do čvora Karamatići jučer od ponoći zatvorena je za sav promet radi uvođenja novog prometno-informacijskog sustava na ovoj autocesti, čime je počeo proces digitalizacije mreže autocesta kojom upravljaju Hrvatske autoceste, piše Jutarnji list.

Dionica će za promet biti zatvorena četiri dana, a u tom razdoblju instalirat će se nova digitalna oprema za videonadzor i detekciju te novi sustav za koordinirano upravljanje prometom.

Kako doznaje Jutarnji u Hrvatskim autocestama, do kraja godine nova digitalna oprema bit će ugrađena na cijeloj mreži njihovih autocesta. To znači da će 1727 analognih kamera biti zamijenjeno digitalnima te će se uvesti potpuno nov prometno-informacijski sustav.

U sklopu njega u sjedištu HAC-a u Zagrebu formirat će se središnji Centar za upravljanje i nadzor prometom, u koji će u stvarnom vremenu stizati informacije o stanju u prometu na svim autocestama u Hrvatskoj, dakle na onima kojima upravlja HAC, ali i s Istarskog ipsilona te s autoceste Zagreb – Macelj. Ti podaci, također u stvarnom vremenu, prosljeđivat će se u središnji državni Centar za nadzor prometa u Karlovcu.

U sklopu projekta na pojedinim lokacijama autocesta ugradit će se i nove meteorološke postaje, nekoliko novih infoportala te nov komunikacijski sustav za komunikaciju s interventnim službama. Nove digitalne kamere koristit će se za nadzor prometa i detekciju, ali i za nadzor brzine na autocestama.

U HAC-u ističu da će se ovim projektom zamijeniti zastarjela informacijska oprema. Nove kamere moći će brže i sigurnije detektirati potencijalno opasne situacije – vožnju u suprotnom smjeru, zaustavljeno vozilo, pješaka na cesti, sudare, požar u tunelu, zastoje i drugo.

Kako bi realizirali ovaj iznimno zahtjevan i skup projekt, Hrvatska, Italija, Slovenija, Mađarska i Austrija zajednički su aplicirale za sredstva EU u programu Crocodile te je Hrvatska dobila 85 posto bespovratnih sredstava, odnosno oko 100 milijuna kuna.

Piše: Krešimir Žabec /  Jutarnji list