Od prispjelih prijava njih 40 posto bude odbačeno, 60 posto procesuirano, od čega 90 posto završava osudom. Ali, više od 90 posto presuda odnosi se na uvjetne ili novčane kazne. Premalo je kazni zatvora, kaže profesor na Pravnom fakultetu Josip Kregar
Poplava lažnih diploma i svjedodžbi uzela je, čini se, toliko maha da je i u institucijama zazvonilo na uzbunu. Tako je nakon nedavnog otkrića da u njihovim redovima radi osoba s krivotvorenom diplomom Sveučilišta u Zagrebu Ministarstvo znanosti i obrazovanja pokrenulo izvanredni postupak za provjeru vjerodostojnosti diploma oko 90.000 osoba zaposlenih u sustavu.
Suočeni s brojnim predstavkama i pritužbama na račun lažnih diploma, Ministarstvo uprave 2017. zatražilo je od čelnika državnih tijela i upravnih tijela jedinica lokalne i regionalne samouprave da preko obrazovnih institucija pokrenu postupke provjere vjerodostojnosti isprava službenika i namještenika. Tako su krivotvorene potvrde o obrazovanju otkrivene u Vladi, ministarstvima, na sudovima… Ukupno njih 25 od kojih je jedna “izdana” u Bosni i Hercegovini, a ostale u Hrvatskoj.
Na nižim razinama – lokalnoj i regionalnoj – češljalo se 576 potvrda o obrazovanju. Od travnja 2017. pa do kraja prošle godine otkriveno je sedam lažnih diploma i 18 svjedodžbi. Ispalo je da su jedino u Krapinsko-zagorskoj, Požeško-slavonskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Istarskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Međimurskoj županiji svi državni službenici i namještenici “čisti”. Barem zasad.
No, što će se dogoditi onima koji su ulovljeni s krivotvorinama? Gotovo ništa. Ministarstvo uprave objašnjava da državni službenik ili namještenik “ulovljen” s nevjerodostojnom ispravom ne može biti ponovno primljen u službu četiri godine, ako mu je služba prestala zbog teške povrede službene dužnosti, odnosno do nastupanja rehabilitacije, ako je protiv njega bio pokrenut kazneni postupak ili je pravomoćno osuđen.
Više o ovome možete pročitati na portalu Večernjeg lista.
Piše: Marina Borovac/VL
