Koliko vam se puta dogodilo da ste umjesto kvalitetnog vina, originalnog kozjeg sira ili vrhunskog bućina ulja kupili mačka u vreći? Možda i ne znate, no potvrđuju to laboratorijska ispitivanja.
– Od kategorija koje se najčešće patvore to je med, gdje se dodaju šećeri i eterična ulja koja mogu biti opasna. U mljevenom mesu nalazimo kolagen. Imamo maslinovo ulje koje može biti razrijeđeno jeftinijim verzijama. Tuna se zamjenjuje jeftinijom bonito vrstom ribe koja nema tu kvalitetu, tvrdi voditelj Odjela za zdravstvenu ispravnost hrane, Referentni centar Ministarstva zdravstva Dario Lasić za HTV.
Voda u vinu, kolagen u mesu
Porazni su i podaci Državnog inspektorata. Od 14 uzoraka vina, čak u sedam dodani su voda i šećer, od deset bućinih ulja, šest su krivotvorene mješavine, a nepravilnosti su uočene i kod mlijeka, sira, kruha, mesa.
– Do pet posto proizvoda u tim kontrolama može se reći da se radi o patvorenim proizvodima ili krivotvorenim. To se odnosi na krivo deklariranje, na miješanje hrane sa sastojcima koji nisu primjereni, zamjenu jeftinijim sastojcima. To je razrjeđivanje hrane, dodaje Jasna Bošnir, voditeljica Službe za zaštitu okoliša i zdravstvenu ekologiju, Referentni centar Ministarstva zdravstva.
Jeftina rješenja u utrci za profitom
Hrana je u Hrvatskoj kvalitetnija nego u mnogim europskim zemljama, no u utrci za profitom proizvođači posežu za rješenjima koja njima idu na ruku.
– Proizvođači moraju opstati na tržištu, moraju kupovati sirovine koje su pogodne da konačni proizvod izvuče dobit za proizvođača. To ide na uštrb kvalitete i u konačnici – potrošač plaća cijenu, upozorava stručnjak za sigurnost i kvalitetu hrane Marijan Katalenić.
– Upute i informacije o proizvodu zakonski moraju postojati na deklaraciji. Ukoliko nisu propisno navedeni – institucije moraju obaviti taj posao, a kupac može sebe zaštititi čitanjem deklaracije, kaže za HTV nutricionistica Karmen Matković Melki.
Lani je, doznajemo, evidentirano 117 opoziva krivotvorenih proizvoda, a prekršiteljima se samo rigoroznim kaznama može stati na kraj.
Dubravka Marija Kreković, dipl. ing., voditeljica Odjela za zdravstvenu ispravnost hrane, HZJZ u Dnevniku HRT-a rekla je kako je teško utvrditi krivotvorenu hranu. Naglašava kako bi trebalo razviti laboratorijske analize koje bi potpomogle da se otkrije je li neka hrana krivotvorena.
Na pitanje što je definicija zdravstveno ispravne hrane, Kreković je rekla kako je to hrana prihvatljiva za konzumaciju, a oslobođena je od mikroorganizama i štetnih tvari u količini da bi oni imali akutni ili kronični učinak na ljudsko zdravlje.
– Zdravstveno ispravna hrana ima okus, miris, boju. Hrana koja je oslobođena od mikroorganizama, hrana koja je adekvatno deklarirana i prehrambeno vrijedna, naglasila je.
25 posto građana ne čita deklaracije, više od polovice kupuje na osnovu cijene
Dodaje kako je proizvođač odgovoran za kvalitetu proizvoda – dužan je osigurati sve mjere kontrole, procijeniti sve kritične točke u proizvodnom procesu od kada je nabavio sirovinu do kada je proizvod izašao na tržište.
Europsko, a tako i hrvatsko zakonodavstvo propisalo je da su proizvođači dužni pošteno obavještavati o sastavu proizvoda, naglasila je Kreković.
– Istraživanje je pokazalo da 51 posto ljudi kupuju hranu na osnovu cijene. U Hrvatskoj je istraživanje prije pandemije pokazalo kako 25 posto građana ne čita deklaracije, 31 posto ih čita. Od tih 31 posto koji čitaju 89 posto čita samo rok trajanja, a o nutritivne vrijednosti proizvoda čita samo 9 posto ljudi, govori.
Autor: Zvjezdana Heina/Dnevnik/HRT
