Slovenija je jučer proglasila kraj epidemije. Budući da je dan ranije zabilježila samo 24 nova slučaja zaraze te da su drugi epidemiološki parametri dobri, vlada naših susjeda odlučila je da neće produžavati stanje epidemije koje je bilo proglašeno do 15. lipnja.
Ministar zdravstva Vili Beroš rekao je za Index da treba biti oprezan s proglašavanjem kraja epidemije te da se ono u Hrvatskoj za sada ne planira.
“Svuda u svijetu epidemija covida-19 još uvijek tinja, a postoje i zemlje poput Velike Britanije, Čilea i Rusije koje bilježe porast broja novozaraženih”, rekao je Beroš.
“Mislim da treba biti oprezan i da treba vidjeti što o tome kažu stručnjaci u HZJZ-u”, dodao je.
Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) su za Index poručili da proglašenje kraja epidemije u Sloveniji neće potaknuti na isto u Hrvatskoj.
– Vodeći se stručnim promišljanjima, kraj epidemije uključuje ne samo pad učestalosti bolesti i pridruženih smrtnih slučajeva, već i ukidanje javnozdravstvenih mjera i s njima povezanih geopolitičkih, društvenih i ekonomskih ograničenja, kažu u HZJZ-u.
– Štoviše, detaljna istraživanja koja su provedena pokazuju da epidemije ne prestaju iznenada. Daleko češće se proglašava kraj epidemije kada bolest padne na endemske razine, kada nova bolest u određenom društvu postane prihvaćena kao dio normalnog života, navode u Zavodu.
“Nismo usmjereni na proglašenje kraja epidemije”
– Kako se još uvijek ne nalazimo u toj fazi, nismo usmjereni na proglašenje kraja epidemije već na postupno popuštanje epidemioloških mjera i što veću procijepljenost građana. Tim povodom apeliramo na sve građane koji još nisu donijeli odluku o cijepljenju protiv covida-19 da poklone povjerenje znanosti i struci i zaštite svoje zdravlje i zdravlje svojih sugrađana od ove ozbiljne ugroze, poručili su iz HZJZ-a.
Još smo daleko od kolektivnog imuniteta
Nameće se pitanje kada bi se mogli ostvariti uvjeti koje navodi HZJZ, odnosno kada bi covid-19 mogao postati endemska bolest s kojom živimo kao što živimo s prehladama i s gripom?
To će zasigurno u velikoj mjeri ovisiti o ostvarenju kolektivnog imuniteta za koji je potrebno procijepiti od 70% do 85% populacije.
U Hrvatskoj je do sada cijepljeno tek oko 35% ukupne populacije – oko 17% s obje doze, a isto toliko samo s jednom (grafikon dolje). Cilj vlade je da se do kraja lipnja cijepi oko 50% odrasle populacije.
Prema HZJZ-u, najveći udio cijepljenih, oko 48.8% odraslog stanovništva, ima Zagreb. Najviše cijepljenih s obje doze, oko 26.8% odraslog stanovništva, ima Sisačko-moslavačka županija. Nažalost, posljednjih dana bilježi se pad interesa za cijepljenje iako cjepiva ima dovoljno.
Jedno istraživanje Eurofounda provedeno u veljači i ožujku 2021. pokazalo je da je Hrvatska treća po redu u EU po udjelu ljudi koji su kolebljivi prema cijepljenju. Od nje su gore jedino Litva i Bugarska.
