Nedavno se u Karasovićima dogodila prometna nesreća koju je izazvao vepar. To nije ni prvi ni zadnji put da po našim prometnicama lutaju divlje životinje koje onda izazovu prometnu nesreću jer iznenade vozače, posebno po noći. Osiguravajuće kuće priznat će vam štete na vozilu nastale na ovaj način, ali pod nekim uvjetima, piše Dubrovački vjesnik.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Da se neugodna iznenađenja i susreti s divljim životinjama po cestama ne bi događali, služe Programi zaštite divljači, koje mora imati svaki grad i općina u Republici Hrvatskoj. Po tim programima, probleme s prekomjernom divljači koja luta izvan lovišta rješava lokalno lovačko društvo, s kojim grad ili općina sklapaju ugovor.

Program zaštite divljači je planski akt za razdoblje od 10 godina koji osigurava zaštitu divljači na površinama izvan lovišta, za koja su odgovorna lovačka društva. Izvan lovišta su to gradovi i općine, odnosno pravne ili fizičke osobe koje koriste ta zemljišta na kojima se ne ustanovljuju lovišta. Oni se čim prije imaju uskladiti s člankom 100. stavkom 4. Zakona o lovstvu kojim je propisano da su korisnici zemljišta na kojima je zabranjeno ustanovljenje lovišta dužni donijeti Programa zaštite divljači u roku od dvije godina od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

Taj Zakon stupio je na snagu 18.11.2018. godine, ali neke naše općine još ga nemaju…

Tajnik Mato Špilj Lovačkom savezu Dubrovačko-neretvanske županije je otkrio što trebaju učiniti vozači koji se na cesti sudare s divljom životinjom:

– Ako se to nije dogodilo u gradu, štetu je plaćala osiguravajuća kuća preko Hrvatskog lovačkog saveza. Od ove godine štetu plaća Ministarstvo poljoprivrede. Mora biti pozvana policija koja poziva predstavnika lovačke udruge koja gospodari tim lovištem i na osnovu toga možete ispuniti obrazac i dobiti naknadu štete. Tu je bitna i odgovornost vozača, koji je morao poštovati prometna pravila, dakle vozio je unutar ograničenja brzine i nije bio pod utjecajem alkohola. Ima tu nekoliko preduvjeta koji moraju biti ispunjeni – istaknuo je Špilj.

– Po zakonu, Program zaštite divljači moraju imati gradovi i općine. Oni znaju što je njihova zakonska obveza, to trebaju oni rješavati – dodao je na pitanje imaju li lovačka društva ugovore s lokalnim samoupravama. – Konkretno znam da aerodrom Dubrovnik ima Program zaštite divljači i ugovor s Lovačkim društvom Konavle o odstrijelu po potrebi, radi sigurnosti u prometu. Aerodrom je kompletno ograđen, ali ako se pojavi neka divlja životinja, najčešće je to zec, onda lovačko društvo odstrijeli tu životinju.

Na pitanje ima li puno susreta vozača s divljim životinjama po prometnicama, rekao je da ‘ima toga puno‘:

– Najčešće u Slavoniji i Istri, a ima i kod nas. Uglavnom na magistrali – zaključio je.

Više o ovoj temi možete pročitati na portalu Dubrovački vjesnik.

OGLAS