Narona je bila jedan od najvažnijih antičkih gradova na području današnje Hrvatske; dvadesetak kilometara od ušća Neretve, nalazila se na području današnjeg sela Vid.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Autori animacije su Stipan Ujdur iz Opuzena i Martin van der Meijde, iz Arnhema u Nizozemskoj.

U razdoblju između 4. i 2. stoljeća p.n.e. na teritoriju Narone nalazilo se naselje s grčkim i greciziranim lokalnim stanovništvom, a Naronu prvi put spominje grčki povjesničar Pseudo Skilaks u 4. st. p.n.e. Teopomp, o kojemu piše geograf Strabon, kaže da su u Naroni grčki trgovci prodavali keramičke proizvode.

U 1. stoljeću p.n.e. naselje postaje Colonia Iulia Narona, dakle rimska kolonija Narona. Preobražava se u vojno, sudsko i upravno sjedište cijelog okruga, a osim trgovine kao glavne grane gospodarstva, cvatu i umjetnost – kiparstvo, slikarstvo, arhitektura.

Narona je Rimljanima služila kao idealna baza za trgovanje s Ilirima u unutrašnjosti, kao i za poduzimanje vojnih pohoda prema narodu Delmata. Kako vojne pohode često prati još više trgovine, bogastvo Narone raste; grade se skupocjene javne građevine i hramovi, naručuju se statue, grade se luksuzne vile građana.

Prateći strukturu rimskih gradova, u središtu se podiže forum, glavni trg s javnim građevinama kao što su hram i kurija, nedaleko od foruma je tržnica, grad još ima i terme, teatar i druge građevine i okružene je snažnim obrambenim bedemima. Kao i u ostalim rimskim gradovima, u središtu se gradi forum, centar javnog života.

OGLAS