Na stolu ministra zdravstva Vilija Beroša već neko vrijeme stoji vrlo izdašna ponuda švicarskoga famaceutskoga giganta Octapharme. Tiče se otkupa krvne plazme prikupljene u okviru našeg sustava dobrovoljnog darivanja, piše Slobodna Dalmacija.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

To i ne bi bila neka velika novost, jer Švicarci iz godine u godinu dobivaju suglasnost Ministarstva za izvoz desetaka tisuća litara krvne plazme iz Hrvatske u inozemstvo. Počelo je s ministrima Dariom Nekićem i Milanom Kujundžićem, a Beroš je samo nastavio s istom praskom. Jedino što bi sada “Octapharma” htjela formalizirati suradnju na jedno dulje razdoblje i sebi osigurati zlata vrijednu sirovinu. Zato su u Zagreb preko svoje austrijske podružnice, kažu naši izvori, poslali ponudu “tešku” više stotina milijuna kuna.

Čekamo odgovore

Tragom te informacije ovih dana smo poslali novinarski upit glasnogovorniku Ministarstva zdravstva, ali i na kabinet samog ministra. Interesirali su nas detalji švicarske ponude, kao i konkretan iznos, ali, već poslovično kada je u pitanju spomenuta adresa, nikakav odgovor nismo dobili do zaključenja ovog izdanja.

Posljednji put o izvozu plazme iz Hrvatske pisali smo u proljeće ove godine, kada se sve, također s “Octapharmom”, obavljalo u tajnosti i daleko od očiju javnosti. Ministar Beroš pozvao se na Zakon o krvi i krvnim pripravcima, koji u svom članku 24. načelno navodi da se krv i njezini pripravci ne mogu izvoziti iz RH, ali predviđa i mogućnost da ministar može iznimno u “slučaju elementarne nepogode i drugih izvanrednih stanja, kao i slučajevima kada se radi o hitnoj, medicinski opravdanoj potrebi, odobriti izvoz”.

Nikakve elementarne nepogode u nas u to vrijeme nije bilo, kao ni izvanrednog stanja, ali sve je prošlo glatko. Kada smo se interesirali za posao, odgovor također nismo dobili.

Stvar je u tome što od 2013. godine, kada je s preradom plazme i proizvodnjom lijekova iz nje prestao raditi Imunološki zavod, država i njezine zdravstvene ustanove na znaju što bi s nagomilanim zalihama, odnosno jedino je znaju prodati. Tako je i uhodan lanac u kojemu Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu najprije prikupi krv, a onda je proda Imunološkom zavodu Zagreb, koji je pak kao čistu sirovinu dalje isporučuje farmaceutskoj industriji u inozemstvo, konkretno “Octapharmi”.

I svi zarađuju, jer litru plazme Imunološki od Transfuzije kupuje za 200-injak kuna, a onda je preprodaje po 50 posto višoj cijeni, nekih 300 kuna, da bi se jednog dana nakon što se krv u inozemnim pogonima preradi i proizvedu lijekovi, ti isti pripravci i medikamenti bili natrag uvezeni po višestruko većim cijenama. Nije teško pogoditi da, uz farmaceute, u cijelom lancu najviše zarađuju uvoznici, naše veledrogerije.

Osim detalja o ponudi “Octapharme”, od Beroševa Ministarstva u spomenutom upitu tražili smo da nam se predoče važeći ugovori o prodaji naše plazme između Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu i Imunološkog zavoda, kao i oni između Imunološkog zavoda i “Octapharme”. Pokušali smo, iako smo znali da su prije nas s dvije adrese (jedna politička, druga farmaceutska, obje poznate redakciji, op. Z.Š.) odbijeni oko toga. Uzalud su se pozivali na Zakon u pravu na pristup informacijama, kao i stratešku vrijednost posla budući da je krv u pitanju.

Ugrožavanje javnog interesa

Možda je od svega najčudniji odgovor Imunološkog zavoda, koji datira od 11. kolovoza, u kojemu stoji:

“Osnovano je posebno Povjerenstvo za provedbu testa razmjernosti i javnog interesa koje je zaključilo da se mogu dostaviti sve informacije osim ugovora koji su tajne poslovne informacije i čije bi otkrivanje moglo naštetiti budućem poslovanju Imunološkog zavoda. Na temelju utvrđenog, Povjerenstvo je provelo test razmjernosti i javnog interesa i zaključilo kako se djelomičnim uskraćivanjem, tj. uskraćivanjem informacije o ugovorima ne ugrožava javni interes, a istovremeno se štite poslovne tajne, čije bi otkrivanje moglo stvarati štete Imunološkom zavodu.”

– U cijeloj priči problematično je baš sve, a posebno tajni ugovori praktično između svih u lancu prodaje. S obzirom da se radi o strateškim djelatnostima, strateškoj sirovini i strateškim proizvodima, ni jedan detalj ne bi smio ostati tajan – komentirao nam je naš menadžer s dugogodišnjim iskustvom u farmaceutskoj industriji.

Njemu je jasno da se “Octapharma” želi dočepati ekskluziviteta na nabavu vrlo cijenjene sirovine kakva je plazma donatora iz Hrvatske, jer u populaciji imamo nisku pojavnost krvlju prenosivih zaraznih bolesti, ali mu u glavu ne ide činjenica da smo se doveli u situaciju da s njom, osim izvoza, nemamo ništa drugo za napraviti.

Zato je i ministar Beroš sada vrlo vjerojatno na sto muka: s jedne strane ovi pusti milijuni od “Octapharme” dobro bi mu došli da zakrpa kratere u zdravstvenom proračunu, ali prihvati li ponudu, to će značiti posljednji čavao u lijes projektu oživljavanja proizvodnje kakvu je barem djelomično nekada imao Imunološki zavod. A vremena je sve manje.

Ples milijuna

Prema podacima Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED), u pretkoronarnoj 2019. godini za uvoz albumina i imunoglobulina, koje je nekada po znatno povoljnijim cijenama od uvoznih proizvodio Imunološki zavod, te koagulacijske faktore 8 (dvije verzije) i 9, potrošeno je više od 112 milijuna kuna. Usporedbe radi, 2018. godine to je bilo 83 milijuna kuna. Podaci za 2020. godinu, kako su prije najavili iz HALMED-a, bit će objavljeni u rujnu.

Piše: Zoran Šagolj / Slobodna Dalmacija