Godina je svjetskog nogometnog prvenstva, a da je „uobičajena“ godina, već bismo se naveliko pripremali za Mundijal očekujući ga u lipnju. No, budući da će se ono održati u Kataru, zbog velikih ljetnih vrućina termin je pomaknut za kasnu jesen te ćemo se morati još neko vrijeme strpjeti do okupljanja najboljih svjetskih reprezentacija na jednom mjestu. Prema posljednjim prognozama kladionica, kao što je Bet365, glavni favorit je Brazil koji sanja svjetski naslov za njih dugih 20 godina, dok se Hrvatska vrti oko desete pozicije. Ponovno nam ne vjeruju…
Najbolji debitanti uz Portugal
Svjetsko prvenstvo u nogometu legendarno je natjecanje koje je svoju premijeru doživjelo prije 92 godine u Urugvaju. Nogomet se podosta promijenio od tada, ustvari, ostvarena je cjelokupna sportska revolucija. Također, postavljeno je i srušeno pregršt rekorda, kako u timskim segmentima, tako i u pojedinačnim. Budući da smo „Vatrene“ gledali već na pet svjetskih prvenstava, i ime hrvatske reprezentacije zauzelo je svoje mjesto u bogatoj povijesti FIFA-inog natjecanja. U nastavku ćemo se nešto detaljnije dotaknuti nekih rekorda koje drži naša reprezentacija i naši nogometaši, a pri dnu možete naći popis svih „hrvatskih“ rekorda na SP-ima…
Gotovo nitko nije vjerovao da Hrvatska već na svom prvom SP-u može otići tako daleko. Ždrijeb Mundijala malo nas je pomazio budući da nas je smjestio u skupinu s još dva debitanta te ne naročito impresivnom Argentinom tih godina. Bronca „Ćirinih Vatrenih“ najveći je uspjeh debitantske momčadi na nekom SP-u, zajedno s Portugalom koji je 1966. osvojio također treće mjesto. Tu nisu uračunati nastupi reprezentacija na prva svjetska prvenstva. Zanimljivo, Hrvatska i Portugal u još jednoj kategoriji zajedno drže rekord. Naime, to su jedine reprezentacije neporažene u četvrtfinalima svjetskog prvenstva, a da su ondje nastupile barem dvaput – Hrvatska, naravno, 1998. i 2018., a Portugal spomenute 1966. te 2006. godine.
Olić rekorder u dvije kategorije
Prije četiri godine, uoči finala u Moskvi, čitali smo o raritetima koje su „Vatreni“ postigli, a jedan od tih je da nitko s tako malo nastupa na svjetskim smotrama nije ušao u finale. Hrvatskoj je trebalo samo pet svjetskih prvenstava da dođe do posljednje utakmice. Naravno, ona prva svjetska prvenstva ne ulaze u obzir. Također, Rusiju 2018. pamtit ćemo i po izvođenju udaraca s bijele točke i pobjedama nad Danskom i domaćinom. Do „Vatrenih“, jedina reprezentacija koja je dvaput slavila nakon „ruleta jedanaesteraca“ na jednom SP-u bila je Argentina 1990. godine.
Što se tiče pojedinačnih rekorda, Robert Jarni i Robert Prosinečki nalaze se među četvoricom nogometaša koji su nastupili za dvije reprezentacije na svjetskim smotrama. Preostala dvojica su Luis Monti (Argentina 1930. te Italija 1934.) i legendarni Ferenc Puskas (Mađarska 1954. te Španjolska 1962.). I Ivica Olić drži rekord, a on se odnosi na najdulji vremenski raspon između dva gola na mundijalima. Dobro se sjećamo onog njegovog pogotka Talijanima na SP-u 2002. koji nam je uvelike pomogao pobijediti europske doprvake, što je bilo iznenađenje, sudeći prema kladionicama kao 22bet. Drugi je postigao Kameruncima u Brazilu 12 godina kasnije. To su, ujedno, njegova jedina dva pogotka za „Vatrene“ na SP-ima, čime je rekorder i u kategoriji „najdulji vremenski raspon između dva uzastopna pogotka“, zajedno s Michaelom Laudrupom (1986. i 1998.).
Svi rekordi Hrvatske na SP-ima
– Najbolji rezultat kao debitant: bronca, 1998. (zajedno s Portugalom 1966.)
– Najviše odigranih četvrtfinala bez poraza: 2, 1998. i 2018. (zajedno s Portugalom 1966. i 2006.)
– Najmanje nastupa do finala: 5, 2018.
– Najviše raspucavanja jedanaesteraca na jednom turniru: 2, 2018. (zajedno s Argentinom 1990., Španjolskom 2002., Kostarikom 2014., Nizozemskom 2014. i Rusijom 2018.)
– Najviše pobjeda u raspucavanju jedanaesteraca na jednom turniru: 2, 2018. (zajedno s Argentinom 1990.)
– Najviše produžetaka na jednom turniru: 3, 2018. (zajedno s Belgijom 1986., Engleskom 1990. i Argentinom 2014.)
– Najviše uzastopnih produžetaka na jednom turniru: 3, 2018. (zajedno s Engleskom 1990.)
– Najveća pobjeda jedne južnoameričke momčadi prema FIFA ljestvici: Ekvador – Hrvatska 1:0, 2002. / Ekvador 36., Hrvatska 21.
Svi rekordi hrvatskih nogometaša na SP-ima
– Najviše različitih reprezentacija: 2, Robert Jarni i Robert Prosinečki, 1990. Jugoslavija te 1998. i 2002. Hrvatska (zajedno s Luisom Montijem i Ferencom Puskasom)
– Najduže razdoblje između prvog i posljednjeg pogotka: 12 godina, Ivica Olić, 8. lipnja 2002. – 18. lipnja 2014. (zajedno s Uweom Seelerom, Peleom, Diegom Maradonom, Michaelom Laudrupom, Henrikom Larssonom, Samijem Al-Jaberom, Cuauhtemocom Blancom, Miroslavom Kloseom, Cristianom Ronaldom i Lionelom Messijem)
– Najduže razdoblje između dva uzastopna pogotka: 12 godina, Ivica Olić, 2002. i 2014. (zajedno s Michaelom Laudrupom 1986. i 1998.)
– Najviše obranjenih jedanaesteraca u raspucavanju: 3, Danijel Subašić, 2018. Danska (zajedno s Ricardom 2006.)
– Najviše obranjenih jedanaesteraca u raspucavanju na jednom turniru: 4, Danijel Subašić, 2018., 3 protiv Danske, 1 protiv Rusije (zajedno sa Sergijom Goycocheom 1990.)
– Najviše žutih kartona u jednoj utakmici: 3, Josip Šimunić, 2006. Australija
