Jučer je u 19 sati u Prirodoslovnom muzeju u Metkoviću otvorena zanimljiva i poučna izložba Hrvatskog prirodoslovnog muzeja Zašto je pčela važnija od čovjeka? koja će biti otovrena do 1. srpnja.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Eksponati, ilustracije i fotografije vrlo zorno prikazuju život i jedne od najorganiziranijih životinjskih zajednica na svijetu bez koje bi život na zemlji bio nemoguć jer sudjeluje u lancu stvaranja čak 75% prehambenih proizvoda. Izloženi su i predmeti koje su pčelari koristili pri uzgoju pčela i proizvodnji meda.

Na samom početku prisutne su pozdravili ravnateljica Prirodoslovnog muzeja Ivana Baće i dogradonačelnik Damir Raič.

O samoj izložbi govori njezini autori dr. sc. Iva Mihoci i Petar Crnčan, mag. exp. biol., dok treći član autorskog tima dr. sc. Zorana Sedlar sinoć nije bila prisutna.

Postav izložbe u Metkoviću je prilagođeni, ponešto izmijenjeni postav koji je prvo bio izložen u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu.

 

Tematski je izložba podijeljena na nekoliko cjelina: 

  1. Morfologija pčele – medonosna pčela jedan je od predstavnika opnokrilaca (Hymenoptera) čija je glavna karakteristika dobro izgrađena opnasta krila koja im olakšavaju let. Osim letnih sposobnosti, tijelo im je prekriveno dlačicama što pospješuje njihovu ulogu u oprašivanju, dok je stražnji par nogu prilagođen koncentriranju skupljene peludi. Uz navedeno, usni aparat prilagođen je skupljanju nektara.
  2. Zadružni život medonosne pčele – pčelinja zajednica sastoji se od tri različita oblika jedinki, matica, radilice i trutovi. Matica je jedinka čija je zadaća razmnožavanje odnosno povećanje zajednice te feromonska komunikacija s radilicama. Radilice imaju zadaću brige o zajednici te kroz svoj životni ciklus mijenjaju uloge i zadatke u zajednici, dok trutovi u pravilu služe za oplodnju matice.
  3. Bolesti pčela – pčelinje zajednice izložene su utjecaju mnogih vanjskih čimbenika (upotreba pesticida, pretjerana upotreba kemikalija za zaštitu pčela, nedostatak hrane, dugotrajni nepovoljni vremenski uvjeti i slično) što može predstavljati veći ili manji stres. Tada pčelama smanjuje otpornost na djelovanje uzročnika bolesti. Bolesti pčela mogu, kao i kod čovjeka, biti virusne, bakterijske, gljivične, nametničke i nezarazne, a upravo je smanjena otpornost pčelinjih zajednica na navedene uzročnike jedan od glavnih razloga nestanka pčelinjih zajednica.
  4. Kako nastaje med i čime se pčele hrane – kako bi osigurale sve potrebne elemente za rast i razvoj, pčele skupljaju nektar i pelud kao izvore ugljikohidrata, bjelančevina i masti i njima opskrbljuju zajednicu i jedinke u razvoju. Skupljeni nektar i pelud također trajno pohranjuju pretvaranjem u med kako bi osigurale hranu u zimskim mjesecima kada hrana nije dostupna u prirodi. Osim što su im potrebni navedeni elementi, potrebna je i raznolikost prehrane te je za razvoj i održavanje pčelinje zajednice potrebno da radilice obiđu cvjetove što je više moguće različitih vrsta biljaka.

5. Prilagodba cvijeća na privlačenje pčele – oprašivanje – biljke koje ovise o oprašivanju pčelama kako bi završile svoj životni ciklus moraju privući svoje oprašivače te se istaknuti u okolini u kojoj se nalaze. Osim isticanja, moraju oprašivaču ponuditi nagradu kako bi on naučio da se vraća te nastavi s ulogom oprašivača. Osim vizualnog, biljke se koriste i mirisnim privlačenjem.

Izložba je nastala u suradnji Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, Hrvatskog pčelarskog saveza, Veterinarskog i Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i uključuje mnoge stručne suradnike: prof. dr. sc. Ivana Tlak Gajger, prof. dr. sc. Dragan Bubalo, Vedran Lesjak, dipl.ing.agr., dr. sc. Vlatka Mičetić Stanković, Saša Petrić, Ankica Dušević, Dalibor Sičanica, Darija Ćaleta, dipl. ing. biol.

Autorica ilustracija je Franka Tretinjak, a fotografija dr. sc. Zorana Sedlar, Miljenko Sedlar, dipl. ing. biol., Mateja Jagić, mag. biol. mol., Tatjana Šardi, Vitomir Mlinarec.

Za vizualni izgled postava izložbe i svih pratećih materijala zaslužna su dva Metkovca Mario Galov i Nikša Martinac.

Svakako vrijedi izdvojiti malo vremena do 1. srpnja, do kada će izložba biti otvorena,  i upoznati se s čudesnim pčelinjim životom.

 

OGLAS