Državna kompanija “HŽ Infrastruktura” građanima i tvrtkama za 20 kuna po komadu prodaje rabljene željezničke pragove II. kategorije koji su impregnirani sredstvom kreozot. Upravo je kreozot, prema podacima objavljenima u Službenom listu Europske unije – kancerogena tvar!,
Da se ne radi o potpuno bezazlenim drvenim gredama također govori podatak da ih se ne smije koristiti u unutrašnjosti zgrada, bez obzira na njihovu namjenu, na igralištima, u igračkama, u parkovima, vrtovima i vanjskim objektima za rekreaciju i slobodno vrijeme ako postoji rizik učestalog dodira s kožom, piše Slobodna Dalmacija.
Nadalje, te drvene grede ne smije se koristiti za proizvodnju vrtnog namještaja, za proizvodnju, uporabu, te bilo kakvu ponovnu obradu posuda za uzgoj biljka, za ambalažu koja može doći u dodir sa sirovinama i proizvodima namijenjenim za prehranu ljudi i životinja. Sve se to navodi u izjavi o postupanju s pragovima koju kupci moraju potpisati “HŽ Infrastrukturi”, a u kojoj izjavi se kupci obvezuju da te grede neće koristiti ni kao ogrjev u domaćinstvu, da ih neće spaljivati u malim i srednjim ložištima i na otvorenom, kao ni polagati u vodu.
Stoga smo upitali “HŽ Infrastrukturu” zbog čega prodaje rabljene željezničke pragove, umjesto da ih zbrine kao opasan otpad, te za što se oni uopće smiju koristiti izvan željezničke infrastrukture, a u državnoj tvrtki odgovaraju tvrdnjom da se ne radi o opasnom otpadu.
– Sa starim željezničkim pragovima “HŽ Infrastruktura” postupa sukladno zakonskim propisima. Pragovi se razvrstavaju u tri kategorije: I. kategoriju – pragovi su namijenjeni za daljnje korištenje, II. kategoriju – pragovi su namijenjeni prodaji i donacijama pod utvrđenim uvjetima o načinu i svrsi korištenja, III. kategoriju – pragovi koje je potrebno zbrinuti, i to preko tvrtki koje su ovlaštene za tu djelatnost – kažu u Korporativnim komunikacijama kompanije, te nastavljaju:
– Rabljeni željeznički pragovi koje “HŽ Infrastruktura” prodaje (II. kategorija) nisu opasni otpad. Pragovi iz spomenute kategorije nisu pogodni za ponovnu ugradnju u kolosijeke ili skretnice, ali se mogu upotrijebiti kao građevinski materijal (ograde za lovišta, potporni zidovi, klizišta). Ne smiju se koristiti u unutrašnjosti zgrada, na igralištima, u igračkama, u parkovima, vrtovima, vanjskim objektima za rekreaciju, za izrađivanje vrtnog namještaja.
Kupac sve zna
No, dostavlja li tvrtka “HŽ Infrastruktura” dokumentaciju o prodaji željezničkih pragova nekom nadležnom državnom tijelu ili inspekciji koja bi kontrolirala kako građani i tvrtke koji su kupili te željezničke pragove njih i koriste?
– “HŽ Infrastruktura” nema obvezu dokumentaciju o prodaji dostavljati nekom nadležnom državnom tijelu ili inspekciji. Kupac potpisuje izjavu o postupanju s pragovima kojom se obvezuje postupati s pragovima II. kategorije sukladno svim važećim zakonima i uredbama Europske unije – odgovaraju nam iz te državne kompanije.
Uistinu, da bi građani i tvrtke kupili navedene rabljene željezničke pragove, u izjavi “HŽ Infrastrukturi” također potpisuju kako na sebe preuzimaju obveze da nakon prestanka korištenja tih pragove iste zbrinu sukladno zakonskoj regulativi Hrvatske i EU-a iz područja zaštite okoliša.
Zato smo na adrese nekoliko tvrtki koje se bave zbrinjavanjem otpada poslali upit koliko košta zbrinjavanje 200 komada željezničkih pragove II. kategorije koji su impregnirani zaštitnim sredstvom kreozot te radi li se o opasnom otpadu, piše Slobodna Dalmacija.
Stigao nam je odgovor iz C.I.O.S.-a u kojemu se navodi da se radi o opasnom otpadu.
– Riječ je o vrsti opasnog otpada kojom se ne bavimo – odgovorila nam je Tajana Tomašević, članica Uprave C.I.O.S.-a.
– Jasno je da su ti drveni pragovi tijekom svoje upotrebe tretirani opasnim zaštitnim sredstvima i da bi ih trebalo tretirati kao opasni otpad. Tko će natjerati HŽ da to počne raditi, moram priznati da ne znam, ali trebale bi to biti odgovorne institucije u državi, znači Ministarstvo okoliša. Kada bi neka institucija poslala prijavu inspekciji, vjerojatno bi inspekcija morala poslati uzorak toga materijala na analizu, koja bi pokazala da je to opasni otpad – kaže Vidan, kojemu napominjemo kako državna tvrtka kupcima rabljenih željezničkih pragova daje da potpišu izjavu za što se sve ti pragovi ne smiju koristiti, te se tom izjavom kupci obvezuju da će nakon završetka njihova korištenja te pragove propisano zbrinuti sukladno zakonskoj regulativi iz zaštite okoliša.
– To je protuzakonito, jer to znači da bi se svaki vlasnik opasnog otpada mogao riješiti tog otpada na način da nađe naivnoga kupca koji će mu potpisati da preuzima taj otpad i da će ga poslije zbrinuti. Nije rješenje da se na građane prebacuje problem. HŽ-u je isplativije to prodati građanima kao sekundarnu sirovinu nego platiti zbrinjavanje. Nevjerojatno je da se tvrtka koja je u državnom vlasništvu može ponašati na takav način – oštro će Vidan.
