Najopasnija životinja u Hrvatskoj? Vuk? Poskok? Ne! Krpelji!!! Upravo na ovaj način nam je započeo semestar iz parazitologije na Veterinarskom fakultetu.

Stari profesor se smijao našem šoku, objašnjavajući sve silne predrasude koje imamo o prirodnom svijetu. Nismo mogli ni zamisliti da tako mala bića mogu biti tako opasna, a zaista su opasna!

Slikovni rezultat za krpelj

Dok kod nas poskoci ugrizu tri-četiri osobe godišnje, krpelji svakoga proljeća, ljeta i rane jeseni marljivo pune bolnice, a ponekad i sa smrtnim ishodom.

Primijetili ste da govorim u množini, jer krpelja ima više vrsta, svaka prenosi uzročnike različitih bolesti.

Slikovni rezultat za krpeljIxodes ricinus, naš najčešći krpelj je prenositelj granulocitne anaplazmoze, borelioze (lajmske bolesti) te zloglasnog krpeljnog meningoencefalitisa. Pošto je ovo krpelj koji živi u grmlju, sa zarastanjem naših poljoprivrednih površina postaje sve češći. Na udaru su rizične kategorije: lovci, izletnici koji kampiraju, šumski čuvari, ali i svi koji šetaju kroz prirodu, sami ili sa svojim psom.

Ako poslije izleta u prirodi imate bolove u mišićima i zglobovima, crvene krugove po koži, zaraženi ste lamskom boreliozom, ako imate simptome gripe to je meningoencefalitis. Naravno, ako se prepozna na vrijeme imate dobre izglede proći bez posljedica…

Rhpicephalus sanguineus, od laika često zvan crveni krpelj, upravo se širi iz kontinentalnog dijela Hrvatske prema jugu. Prenosi babeziozu, mediteransku pjegavu groznicu (kao i krpeljni meningoencefalitis i ona je potencijalno smrtonosna!), monocitnu erlihiozu. Smatra se da je već postao vrlo čest u Dalmaciji.

Dermacentor reticularis također prenosi babeziozu.

Povezana slikaZnam očekivali ste priču o kućnim ljubimcima, ali ljudi su ipak važniji od životinja. Trebate zaštititi vaše kućne ljubimce protiv vanjskih parazita, osobito u proljeće, pregledati ih detaljno nakon šetnje, ali i pregledati sebe, osobito kosu, stidne dijelove, ispod pazuha, pupak, između nožnih prstiju. Krpelji se vole sakriti na mjesta gdje ih nećete primijetiti i koja su mekana i vlažna.

Ako nađete krpelja ne sebi ili na svom kućnom ljubimcu, pokušajte ga odmah skinuti pincetom kružnim pokretima, nježno da ga ne ubijete dok je na nositelju, jer će u agoniji povratiti sadržaj želudca u domaćina, a time prenijeti mnoštvo uzročnika bolesti.

Nikada ne mažite krpelja uljima ili otrovima jer će tada pogotovo povratiti u domaćina.

Povezana slika

Krpeljima treba 8-12 sati da se pričvrste na domaćina, zato budite smireni i polako ga skinite pincetom. Ako to ne možete jer vam se gadi ili slabo vidite, javite se svom veterinaru ili liječniku. Nikad ne ostavljajte krpelja da prenoći na vama ili vašoj životinji!

Nosite svijetlu odjeću u prirodi, lakše ćete uočiti krpelje…

Na kraju, ponovno vas pozivam da što više budete u prirodi, vi i vaši kućni ljubimci. Ali oprez je majka mudrosti…