Korištenje obnovljivih izvora energije nikada do sada nije bilo važnije. Ne samo zbog klimatskih promjena nego i zbog cijene energenata. Električna energija, plin i naftni derivati u posljednjih nekoliko mjeseci nemilice poskupljuju. Građani i poduzetnici će se zbog toga naći pred velikim financijskim problemima (što je i sada vidljivo s obzirom na značajno višu cijenu energije koju poduzetnici plaćaju, što će pak neminovno dovesti do rasta cijena finalnih proizvoda).
Ako je ikada korištenje obnovljivih izvora energije bilo važno, to je sada. To je i jedan od razloga zbog čega je ZGRADOnačelnik.hr pokrenuo projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo – ZAJEDNO kojim želi, između ostaloga, podići svijest o važnosti korištenja obnovljivih izvora energije, ali i pomoći svim dionicima kako učiniti sve zgrade u Hrvatskoj (višestambene, poslovne i javne zgrade te obiteljske kuće) energetski učinkovitijima, odnosno energetski jeftinijima.
Jedan od modela dobivanja jeftinije električne energije je postavljanje i korištenje fotonaponskih ćelija. Takvo ulaganje nije jednostavno, iziskuje novac, ulaganje, pisanje i popunjavanje brojnih dokumenata i zahtjeva te izradu projektne dokumentacije, ali može se.
No, kao što rade svi, primjerice, financijaši prije neke investicije – analiziraju tržište i trenutne brojeve, tako smo napravili i mi. Htjeli smo saznati koliko fotonaponskih ćelija, odnosno sunčanih elektrana ima u Hrvatskoj. Poslali smo upit Hrvatskoj elektroprivredi, Ministarstvu gospodarstva i održivoga razvoja te Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Nažalost, podatak o konkretnom broju panela koji su instalirani na krovovima zgrada i kuća nije bilo moguće dobiti, no saznali smo koliko ima solarnih elektrana u Hrvatskoj.
Iz HEP-a nam kažu da je zaključno s 18. siječnja 2022. na distribucijsku mrežu HEP-ODS-a bilo priključeno 3 821 fotonaponskih elektrana, od čega se njih:
- 2 182 odnosi na poduzetništvo
- 161 na kućanstva
- 1 478 na proizvođače u kategoriji samoopskrbe
U kategoriji samoopskrbe su kupci s vlastitom proizvodnjom koji unutar svoje instalacije imaju priključenu elektranu koju koriste za vlastite potrebe, a višak električne energije predaje se u elektroenergetsku mrežu. Riječ je o nastavku pozitivnog trenda stalnog povećanja priključenja fotonaponskih elektrana na mrežu, za koji se očekuje da će se nastaviti i u idućem razdoblju, kažu iz HEP-a.
Iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) su nam poslali podatke iz svoje evidencije o broju fotonaponskih ćelija i solarnih panela:
Obiteljske kuće (970 projekata) uštede energije iznose 6.911.724,11 kWh godišnje.
Višestambene zgrade – bila je jedna višestambena zgrada na natječaju iz 2015. godine, ali su ugradili solarne kolektore, a ne fotonaponski sustav.
Javne zgrade (60 zgrada) proizvode 1,7 milijuna kWh. Poslovne zgrade (118 zgrada) proizvode 24,2 milijuna kWh.
Iz Ministarstva gospodarstva i održivoga razvoja kažu da je temeljem posljednjih objavljenih podataka koji se mogu naći u publikaciji Energija u Hrvatskoj 2020 poznato da instalirana električna snaga proizvodnih postrojenja koja koriste Sunčevu energiju iznosi 108,5 MW, dok instalirana toplinska snaga iznosi 201,6 MW. Kada je je riječ o instaliranoj električnoj snazi u obzir se uzimaju podaci iz sustava priključenih na elektroenergetsku mrežu, a njihova proizvodnja je 2020. iznosila 95,5 GWh električne energije.
No da bi taj broj nešto značio, potrebno je znati i ukupnu proizvodnju električne energije u RH. Ukupna proizvodnja električne energije u Republici Hrvatskoj u 2020. godini iznosila je 13.385,3 GWh, pri čemu je:
- iz obnovljivih izvora energije, uključujući i velike hidroelektrane, proizvedeno oko 65 posto:
- u tom postotku velike hidroelektrane sudjelovale su s 42,7 posto,
- 22,3 posto električne energije proizvedeno je iz ostalih obnovljivih izvora (energija vjetra, male hidroelektrane, biomasa, geotermalna energija, bioplin i fotonaponski sustavi)
Proizvodnja električne energije iz fotonaponskih ćelija svake godine raste. Sve se više građana i poduzetnika odlučuje na ovaj način snabdijevanja energijom.
Proizvodnja fotonaponskih ćelija (u GWh): 2015. – 57,3; 2016. – 65,5; 2017. – 78,7; 2018. – 74,9; 2019. – 83,1; 2020. – 95,5.
Instalirana snaga fotonaponskih sustava razlikuje se od službenih podatka Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE) jer uključuje i one sustave koji nisu u statusu povlaštenog proizvođača, a poznato je da proizvode električnu energiju. Isto se odnosi i na podatke o proizvedenoj energiji. Snaga autonomnih fotonaponskih sustava koji se koriste za opskrbu električnom energijom objekata koji nisu spojeni na mrežu (svjetionici, kuće za odmor, bazne GSM postaje i slično) procijenjena je na oko 8,5 MW.
Tko ih ima najviše?
Temeljem istraživanja i kopanja po raznim bazama, našli smo podatak o ukupnom broju sunčanih elektrana u RH te kako su raspoređene po županijama. Broj sunčanih elektrana se stalno mijenja, pa je blago odstupanje od broja koji nam je dao HEP (HEP je rekao da je u RH 3.821 fotonaponska elektrana, a podatak koji smo mi izvukli iz baza Ministarstva gospodarstva je 3.826).
Najveći broj sunčanih elektrana ima Osječko-baranjska županija, njih 664, slijedi Vukovarsko-srijemska s njih 405 te Primorsko-goranska s 356 sunčanih elektrana.
Ukupno gledajući, pet županija (pored tri navedene, tu su još i Varaždinska s 277 sunčanih elektrana te Međimurska s njih 270) ima točno pola SVIH sunčanih elektrana u Hrvatskoj. Jadranske županije (njih sedam) imaju ukupno 837 sunčanih elektrana.
Zaključak navedenih podatak jest da u Hrvatskoj itekako postoji veliki potencijal za ugradnju fotonaponskih ćelija i solarnih panela. A s obzirom na najavljena poskupljenja, čini se da će takvi projekti biti isplativi i bez sufinanciranja iz EU-a.