Izmjene i dopune Zakona o državnom zemljištu koje su upravo na e-savjetovanju donose čitav niz promjena u raspolaganju državnim parcelama. Osim što se pojednostavljuju uvjeti raspisivanja natječaja skraćeni su i rokovi trajanja zakupa, pa će se tako višegodišnji nasadi moći obrađivati do maksimalno 25 godina dok će se ostale obradive površine davati u zakup na 15 godina, piše Slobodna Dalmacija.
Županije više ne sudjeluju u postupcima izdavanja mišljenja na predložene programe gradova i općina niti daju suglasnosti na izbor najpovoljnijeg zakupa državnog zemljišta. Zakonodavac, Ministarstvo poljoprivrede ostavlja mogućnost da se u javnom natječaju za zakup za pojedina zemljišta, koja su pogodna za podizanje trajnih nasada može odrediti vrsta poljoprivredne proizvodnje. Tako će se na temelju prethodne analize zemljišta moći propisati koje će se vrste voća saditi, mandarine, trešnje, višnje, orasi, bademi, lješnjaci, jabuke kruške.
Također u novom zakonu se brišu odredbe koje se odnose na ograničenje maksimalne poljoprivredne površine koja se može dati u zakup. Osim toga, propisuje se da je radi zaštite tla, okoliša ili zdravlja ljudi jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužna održavati poljoprivredno zemljište u privatnom vlasništvu, čiji vlasnici su poznati, a za koje utvrđeno da je zapušteno i ne održava pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju na trošak vlasnika. Tako više ne bi trebalo biti zapuštenih parcela o kojima se ne brinu vlasnici umjesto kojih će općine i gradovi urediti njihove parcele i za to im ispostaviti račun. Ukoliko ne plate, jedinice lokalne uprave će spomenute naknade za održavanje zapuštenog privatnog zemljišta upisati u zemljišnu knjigu kao teret.
Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države dano u zakup ne može se dati u podzakup trećoj osobi – jasne su nove odredbe a svi oni koji to učine kazneno će odgovarati.
Prijenos prava i obveze iz ugovora može se izvršiti samo u slučaju ostvarivanja prava na mirovinu ili nemogućnosti obavljanja poljoprivredne djelatnosti, ili pak smrti nositelja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva.
Propisuje se da korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države bez valjane pravne osnove nije dopušteno. U slučaju nezakonitog korištenja poljoprivrednog zemljišta, jedinica lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb, dužna je zatražiti inspekcijski nadzor, te u roku od 30 dana od dana zaprimanja zapisnika poljoprivredne inspekcije, pokrenuti postupak pred nadležnim državnim odvjetništvom radi naplate zakupnine i predaje u posjed poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države.
Poljoprivrednici iz doline Neretve iznimno su zainteresirani za izmijene i dopune Zakona o raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljištem, jer je natječaj za zakup više od 700 hektara državnih parcela na području Grada Opuzena poništen još u siječnju.
Smatraju da je u pogledu redoslijeda prvenstva na natječaju za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta potrebno dati prednost dosadašnjim zakupoprimcima te izjednačiti pravne i fizičke osobe kojima je poljoprivreda druga djelatnost sa onima kojima je to primarna djelatnost pod uvjetom da su obveznici poreza na dodanu vrijednost ili obveznici poreza na dobit.
Prijedlogom Zakona predviđa se jasniji i veći angažman jedinica lokalne uprave i Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu uspostavljanjem procedura koje su slične uspostavljenim procedurama u natječajima za sredstva iz Programa ruralnog razvoja. Jedinice lokalne samouprave kontrolirat će financijski učinak gospodarskih programa u čije obrasce se dodaju podaci o vrijednosti proizvodnje, a HAPIH prema analizi rizika i uobičajenim metodama uzorkovanja provodi kontrole na terenu, pri čemu ostaje nadležnost inspekcija koja je i dosad bila predviđena.
Prednost dosadašnjim posjednicima
Nova zakonska rješenja propisuju način utvrđivanja najpovoljnijih ponuditelja na natječaju za zakup putem bodovanja, koji daju prednost dosadašnjim posjednicima koji se bave određenom vrstom proizvodnje, stočarima, te ponuditeljima koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom koja ostvaruje dodanu vrijednost, mladim i domicilnim nositeljima OPG-a.
Piše: Stanislav Soldo / Slobodna Dalmacija
