Ove jeseni u dolini Neretve se očekuj urod od oko 40 tisuća tona mandarina. Hoće li ih imati tko obrati? – pitanje je koje ovih dana muči neretvanske voćare, piše Slobodna Dalmacija.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Za razliku od prošle godine, kada su se zbog izostanka turističke sezone radnici sami nudili i otimali za posao sada je već sasvim jasno da će ove jeseni nedostajati radnika u berbi. Većina nezaposlenih ovog ljeta otišla je na sezonu diljem Dalmacije i većina njih će, ako ne bude nepredviđenih situacija s COVID-om, raditi i u rujnu i listopadu, što nikako ne ide na ruku neretvanskim voćarima i otkupljivačkim poduzećima, koji već raspisuju natječaje za radnike u skladištima i na kalibratorima.

Dolina Neretve je u ovom trenutku najveća tvornica na otvorenom koja će od rujna pa do prosinca zaposliti više od tri tisuće radnika u berbi mandarina i ostalim pratećim poslovima utovara, prijevoza i istovara.

Stvar bi, čini se, mogao spasiti interventni uvoz radne snage iz susjedne Istočne Hercegovine, Gacka, Bileće, Trebinja, Ljubinja, (Republika Srpska), budući da su oni u manjem broju i do sada dolazili u berbu mandarina.

S obzirom na njihov standard i plaće koje zarađuju u svojim gradovima, posao u mandarinama fantastična je prilika za dobru zaradu, samo trebaju regulirati status stranog radnika. Dnevnica je u prosjeku oko 250 kuna, neki dobrog berača plaćaju i po 300 kuna, a plaćaju se i puni troškovi onima koji putuju te se na plantažama osigurava i marenda.

– Ipak, ako netko ne može ubrati tridesetak gajba mandarina (oko 600 kilograma) onda se ne treba ni spremati na dnevnice – ističu vlasnici plantaža. To nije nikakav problem za one koji imaju iskustvo u berbi i spretni su sa škaricama. Sve ispod toga nije prihvatljivo za vlasnika plantaže. Stoga se dobri radnici cijene i traže, ali i čuvaju kao suho zlato, dobri iskusni berači.

Neće nitko držati radnika koji slabo bere, stalno odmara, puši cigaretu i pije kavu. Radni dan je često duži i od osam sati. Radi se od izlaska do zalaska sunca. Tako primjerice iskusni berač koji radi 25 dana u mjesecu može zaraditi preko šest tisuća kuna.

Urod mandarina nije rekordan, veći je negoli prošle godine, ali ipak značajno manji u usporedbi sa primjerice 2018. godinom kada se ubralo oko 60 tisuća tona mandarina.

– Sve zavisi od otkupne cijene. Ako cijena bude zadovoljavajuća, onda će biti novca i za radnike i za proizvođače – kaže Neven Mataga, proizvođač mandarina i član Hrvatske voćarske zajednice. Ističe da je voćarska zajednica predložila da cijena za mandarine i jabuke prva tri kalibra bude četiri kune.

– Sad je samo pitanje hoće li to prihvatiti otkupljivači, jer i njima bi bilo bolje da je veća cijena, imali bi bolje prodajne marže. – kaže nam Mataga, koji podsjeća da je prošla godina bila jako loša i za proizvođače i za radnike. Zbog niske cijene nisu se mogle isplaćivati dnevnice beračima, pa su na nekim plantažama ostale neobrane mandarine.

Oči neretvanskih voćara su uprte u nastavak turističke sezone, jer dok iznajmljivači soba i apartmana žele produžiti sezonu i u listopadu, voćarima to nikako nije dobra opcija jer ostaju bez radnika.

– Ako se turistička sezona stvarno produži imat ćemo problem sa radnicima – kaže nam Ivan Bjeliš, jedan od najvećih proizvođača mandarina u Neretvi, koji zapošljava pedesetak sezonskih radnika.

Prema podacima Agencije za plaćanja, u dolini Neretve uzgojem voća bavilo se 2.505 poljoprivrednih gospodarstava na površini od 2.036 hektara.

Neretvanska mandarina je poznata i posebna i to trebamo iskoristiti na tržištu. U razdoblju do 2026. planiramo provesti uspostavu logističke infrastrukture za jačanje proizvodno – tržišnog lanca u sektoru voća i povrća, a ukupan procijenjeni trošak investicije iznosi 616 milijuna kuna te će se provesti u dvije faze, a svakako će pridonijeti jačanju položaja proizvođača u lancu opskrbe. – istaknula je ministrica poljoprivrede, Marija Vučković.

Smatram kako bi udruživanje proizvođača, poglavito malih OPG-ova koji svojim količinama i tehnologijom nisu konkurentni na tržištu, ubrzalo rješavanje problematike održivosti poljoprivredne proizvodnje i ravnopravnijeg nastupa na tržištu te vjerujem kako bismo prije došli do postizanja ekonomski isplative proizvodnje pojedinog proizvođača. Takva praksa je već zastupljena u brojnim zemljama EU te se pokazala vrlo uspješnom. – zaključila je ministrica Vučković.

– Donja granica rentabilnosti proizvodnje mandarina trebala bi biti 2,50 kuna po kilogramu (od prve do zadnje mandarine) s obzirom na visoke troškove proizvodnje. Sve ispod toga je gubitak u kojem proizvodnja ne donosi zaradu, pojašnjava agronom Robert Doko.

Trenutno je otvoreno nekoliko natječaja kojima otkupljivačka poduzeća traže stotinjak radnika niže stručne spreme za rad u pakirnici mandarina za vrijeme trajanje sezone mandarine, rad na traci u skladištu voća i povrća, manipulacija sa robom unutar skladišta.

Očekivano trajanje posla je dva mjeseca, satnica je 25 kuna, radnici se prijavljuju na mirovinsko i zdravstveno osiguranje a rad nedjeljom se plaća dodatno.

Brojke:

– 2 milijuna stabala mandarina
– 40 tisuća tona očekivani urod u Neretvi
– 2000 berača treba dnevno brati na plantažama
– 80 dana traje sezona berbe
– 10 šlepera mandarine dnevno se treba otpremiti po Hrvatskoj
– 40 šlepera mandarina dnevno se izvozi na tržište zemalja EU-a ili bivše Jugoslavije
– 6000 kuna mjesečno zaradi prosječan berač na plantaži

Piše: Stanislav Soldo / Slobodna Dalmacija