Antraknoza ugrožava nasade mandarina, ali i druge agrume te čini velike štete i na lubenicama, značajnoj kulturi u uzgoju u dolini Neretve, upozoravaju iz Udruge proizvođača agruma i povrća Neretvanska mladež koji su se, nakon što su u voćnjacima primijetili veći broj suhih i polusuhih grana, žutoga lišća i intenzivnog otpadanja plodova mandarina, obratili Hrvatskog agenciji za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
“Po zahtjevu HAPIH-u, Centru za zaštitu bilja, za uzimanjem uzoraka za analizu od 24.06.2019.g., dobili smo analizu i stručno mišljenje dr.sc. Daria Ivića. Na žalost, pretpostavke da se radi o nekom patogenom organizmu su se i potvrdile. Molimo Ministarstvo poljoprivrede da angažira stručne i znanstvene službe i Ministarstva poljoprivrede i HAPIH-a, Državnog inspektorata, na programima nadzora, praćenja, kontrole i determinacije svih potencijalnih štetnika i bolesti agruma i ostalih značajnih kultura u uzgoju u dolini Neretve. Tražimo veći angažman navedenih institucija i rad na terenu sa ciljem podizanja razine zdravstvenog stanja bilja“, kaže predsjednik Udruge mr.sc. Željko Bjeliš.
Kako se navodi u provedenoj analizi dr.sc. Daria Ivića iz HAPIH-a, od potencijalnih uzročnika bolesti, u 14 od 19 uzoraka utvrđene su gljive iz roda Colletotrichum.
Prema preliminarnoj identifikaciji sakupljenih izolata, riječ je isključivo o vrsti Colletotrichum gloeosporioides. Vrsta je nađena na suhim grančicama, plodovima i listovima, ali i na peteljkama plodića u 12 od 14 uzoraka.
Epidemijska pojava antraknoze kod nas od 2014. godine
Osim vrste Colletotrichum gloeosporioides, na 12 uzoraka suhih plodova utvrđene su gljive iz roda Fusarium. Prema stručnom mišljenju, riječ je o saprofitskim vrstama koje očigledno redovito naseljavaju osušene plodove. Fusarium vrste nisu patogeni agruma i gotovo sigurno nemaju ulogu u pojavi poput sušenja mladica, otpadanja plodova ili sušenja mladih plodova agruma.
“Gljiva Colletotrichum gloeosporioides poznat je kao parazit agruma, a njegova pojava sve je češća u mediteranskim zemljama. Ta i srodne Colletotrichum vrste koje se javljaju na agrumima predmet su većeg broja znanstvenih istraživanja u svijetu. Iako je prisutnost patogena C. gloeosporioides na mandarinama na području južnog Jadrana poznata od 1960-ih godina, bolesti agruma uzrokovane tim patogenom počele su se istraživati u Hrvatskoj tek prije nekoliko godina. Istraživanja su bila potaknuta epidemijskim pojavama tzv. antraknoze, bolesti plodova agruma u dolini Neretve od 2014. godine nadalje.
Moguće je pretpostavljati da je zbog vlažnog proljeća i povoljnih uvjeta došlo do jače zaraze cvjetova i peteljka plodova. Zaraženi cvjetovi otpali su nakon cvatnje, što može proći neopaženo zbog prirodnog fiziološkog otpadanja cvjetova i mladih plodova mandarine. Zaraza peteljki plodova vrlo vjerojatno može dovesti do njihovog sušenja, što je uočeno i na terenu. Kakvu ulogu je imao spomenuti parazit u sušenju mladica nije moguće utvrditi. Kako je spomenuto, C. gloeosporioides može dovesti do sušenja mladica, ali može i kao sekundarni kolonizator naseljavati osušene mladice i grane“, objašnjava dr.sc. Ivić.
Mjere zaštite protiv patogena
Kada su u pitanju mjere zaštite protiv bolesti agruma uzrokovane vrstom C. gloeosporioides, one nažalost, nisu istraživane u Hrvatskoj. “Na temelju dosadašnjih spoznaja, u zaštiti od tog patogena može se preporučiti kombinacija agrotehničkih i kemijskih mjera. Agrotehničke mjere obuhvaćale bi temeljito uklanjanje osušenih mladica i grana. Kako se parazit redovito održava i na otpalim zaraženim plodovima ili na plodovima preostalima nakon berbe iz prošlih sezona, što je potvrđeno istraživanjima u Hrvatskoj, uklanjanje takvih plodova također bi trebalo predstavljati važnu mjeru zaštite.
Primjena fungicida u suzbijanju antraknoze i bolesti uzrokovanih Colletotrichum vrstama trebala bi biti usmjerena na razdoblje cvatnje i neposredno nakon cvatnje. Nakon toga, tretman fungicidom mogao bi se provesti još jednom u razdoblju kada plodovi počinju mijenjati boju. Takva preporuka je samo pretpostavka i nije isprobana u praksi. Otežavajuća okolnost kod kemijskih mjera zaštite može biti činjenica da je u Hrvatskoj na agrumima odobren mali broj sredstava za zaštitu bilja koja bi imala učinak na C. gloeosporiodes“, objašnjava dr.sc. Ivić.
Cjelokupno mišljenje o antraknozi na agrumima dr.sc. Daria Ivića pročitajte OVDJE.
Piše: Željka Rački Kristić/Argoklub
