Ako mislite da su naša prezimena smiješna razočarat ćemo Vas. Doduše imamo mi prezimena poput Ježek, Staklek, Gnjidovci, Budlice ili Kukeci. Ali zato Talijani imaju Boccanere/crna usta/ ili Nijemci Floh/buhe/. O našim smiješnim prezimenima u Studiju 4 HTV-a je govorio Domagoj Vidović s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Vidović je rekao da su u bivšoj Jugoslaviji najčudnija imena imali Hercegovci, poput Zaklani, Viđeni, a i konavoska imena je naveo kao zanimljiva – Oblizale, Lizipjatine, Penisović. Dodao je kako je Dinarski dio poprilično smiješan.
Ljudi su često mijenjali prezimena – Prdalice su postali Jovanović ili Obrenović, Vidović kaže da ima primjer prezimena Sprčić koje se mijenjalo tri ili četiri puta u 70-ak godina zbog žena koje su dolazile u obitelj.
Turci su davali imena obiteljima po lošoj osobini u obitelji, kaže da nositi tursko prezime u vrijeme Osmanlijskog carstva bila neka vrsta zaštite. Danas su još živa smiješa prezimena, dodaje i kaže da što su starija, to su smješnija. Pojasnio je da starija imena su iz 12. i 13. st i često su nastala iz nadimaka, za primjer je naveo Sakati Ivan.
– Često su imena motivirana talijanskim nazivima za ne baš prepametnu osobu, za osobu za tjelesnim manama. Neka vrsta rugalačke kulture je dosta ukorijenjena u naše prostore, kazao je.
Smatra da nakon 400, 500 godina mnogi se i ne pitaju što im prezime znači, ljudi su dosta ponosni na svoja prezimena i ipak ih većina za sada ne mijenja.
Vidović kaže da smo prvo imali osobna imena, a prezimena su nastala da bi se naplatio porez – nastala su u dalmatinskim gradovima u srednjem vijeku da se bolje utrži porez. Nakon toga su nastupili nadimci i to je najživlja antroponimijska kategorija.
O tome koliko su nam važni nadimci, kaže da govore i o našim korijenima, ali i o tome s kime smo sve bili u doticaju. Za primjer je naveo prezime Horvat, ono govori koliko su se Hrvati iseljavali jer ima mnogo izvedenica u Slovačkoj, Sloveniji i Mađarskoj.
– Prezime često govori i o kulturama s kojima smo se susretali. Sve su te kulture s kojima smo bili u doticaju našle u prezimenima. Ona su i spomenik našoj kulturi, ali i te otvorenosti naše kulture nekim drugim kulturama, dodao je.
Smatra da su nam prezimena ono čime se možemo ponositi jer su hrvatska prezimena među najstarijima u Europi, ali i na svijetu – Rusi su dobili prezimena tek u 19. stoljeću. Naša prezimena su najsličnija s južnoslavenskim, često se po prezimenima ne može odrediti nacionalna pripadnost.
Govoreći o imenima, s obzirom na to da imali veliku navalu Zapadnih ili stranih imena, Vidović kaže da kombinacije imena i prezimena znaju biti vrlo neobična.
