U Pučkom otvorenom učilištu Ploče održano je javno predavanje u organizaciji Odjela za primijenjenu ekologiju i Pomorskog odjela Sveučilišta u Dubrovniku pod naslovom Klimatske promjene i nove vrste u Jadranu: moramo li biti zabrinuti?. Predavači su biti: izv. prof. dr. sc. Josip Mikuš, doc. dr. sc. Nermin Hasanspahić i Karlo Maškarić, mag. oecol. et prot. nat, piše Rogotin.hr.
Na predavanju je istaknuto kako je u Hrvatskoj do sada zabilježeno ukupno 940 stranih vrsta, koje nemaju domaće prebivalište, od čega ih je 88 invazivnih. Dolaze na više načina: namjerno, odnosno ljudskim unosom, ili nenamjerno. Namjerni dolazak stranih vrsta najviše se realizira putem poljoprivredne djelatnosti, akvakulture, poribljavanja i putem kućnih ljubimaca, dok se nenamjerni dolazak ostvaruje, kroz poljoprivredu i akvakulturu, i putem prometa, najviše brodskog, te istraživanjima.
Kada se govori o morskim vrstama, prednjače planktoni, koji se dopremaju balastnim vodama, te obrašaji na oplati broda. Štete od stranih vrsta u pomorskom prometu, u svjetskim razmjerima, mjere se u milijardama dolara, a područja koja su najviše pogođena su Amerika i Kanada. Osim negativnog utjecaja na eko sustave, ogromne štete trpi gospodarstvo, a na udaru je i zdravlje ljudi.
Negativan utjecaj stranih vrsta pojačava se klimatskim promjenama, osobito u zatvorenim morima poput Jadranskog. Još su svježa sjećanja na katastrofalne posljedice djelovanja rebraša, sličnog meduzama, prije 30-ak godina u Crnom moru, kada je na tome području potpuno istrijebljen riblji fond.
Rebraš je u Jadranu uočen prvi put 2005. godine, te prije šest godina u vodama sjevernoga Jadrana. Ne može se sa sigurnošću reći ima li njegova pojava veze s padom populacije inćuna.
Pronađen je i u pločanskome akvatoriju, u blizini Baćine, gdje je došao balastnim vodama s talijanske strane Jadrana. Za sada nije zabilježen veća šteta.
Na ušću rijeke Neretve pojavio se plavi rak, jedna od najjačih invazivnih vrsta u svijetu, koji potiskuje domaću faunu i uništava bioraznolikost. Rješenje za njega je – gastronomija.
Preliminarni rezultati istraživanja u pločanskome akvatoriju, u kojem je vršeno sezonsko uzorkovanje, pokazuju, kako je istaknuto na javnom predavanju, da nije primijećen veći unos opasnih stranih vrsta.
Najviše balastnih voda ispušta se tijekom travnja, svibnja i lipnja, te krajem godine, a ispuštaju iz brodovi za prijevoz generalnih tereta, nakon njih brodovi za prijevoz rasutih tereta. Gotovo polovicu balasta (49 posto) ispustili su brodovi stari deset godina i manje. Oko 95 posto ispuštenog balasta ima porijeklo iz Sredozemlja (70 posto iz Jadranskog mora), a luke iz kojih ga se dopremi najviše su jadranske talijanske luke Ravenna, Brindisi i Fusina.
Brodovi bijele liste Pariškog memoranduma ispustili su 83 posto balasta u Pločama, dok najveći broj brodova koje su ispuštale balast plove pod zastavama Paname (80 brodova) i Malte (70 brodova).
