Pepelnicom ili Čistom srijedom započinje korizma (četrdesetodnevnica), odnosno vrijeme od 40 dana posebnog oblika pokorničke priprave za proslavu Kristova vazmenoga otajstva (smrt, ukop i uskrsnuće Kristovo). Papa Franjo je zamolio da današnji post i nemrs bude molitva za mir u svijetu, misleći pri otme posebno na rat u Ukrajini.

Sam naziv korizma potječe iz latinskog jezika, od korijena riječi quadragesima što bi značilo četrdesetdnevnica. Za pripravno vrijeme uoči najvećeg kršćanskog blagdana izabrano je 40 dana po uzoru na Isusov 40-dnevni boravak u pustinji, koliko je proveo i Mojsije na Sinaju, i Ilija na putu do Horebu, a ponekad se simbolično uspoređuje i s 40 godina koliko su Židovi lutali pustinjom.

Simbolika Pepelnice

Prvi dan korizme je Čista srijeda ili Pepelnica koju tako nazivamo zbog posipanja vjernika pepelom na svetim misama. Običaj je to koji se ustalio krajem 11.stoljeća.

Pepeo kojim se vjernici posipaju ili im se pepelom križa čelo dobiva se od spaljenih grančica prošlogodišnje Cvjetnice, a na takav su način svečani Kristov ulazak u Jeruzalem i klicanje naroda, kao i početak Kristove muke, koje slavimo na Cvjetnicu, posipanjem pepela na Čistu srijedu svojevrsni podsjetnik na Kristovu patnju i vjernikovu spremnost sudjelovati svojim odricanjima i drugim oblicima pobožnosti u toj Kristovoj žrtvi. Posipanje pepela u kršćanskoj tradiciji označava pokoru, poniznost i spremnost na novi život, a upravo nas na to podsjećaju riječi: Obratite se i vjerujte evanđelju!, dok nas formula starijih obrednika (Sjeti se, čovječe da si prah…!) podsjeća na našu smrtnost i prolaznost, kao i na potrebu da se u punoj poniznosti podložimo Bogu, svome Stvoritelju.

Kako Pepelnica uvijek pada u srijedu i kako je riječ o pozivu na unutrašnje čišćenje, jasno je zašto se naziva i Čista srijeda.

Post i nemrs

Da bi se naglasio pokornički karakter Čiste srijede, taj je dan, uz Veliki petak, Crkva proglasila zapovijedanim postom i nemrsom.

Postiti znači najesti se jednom do sita u danu, a ne mrsiti znači ne jesti meso (obično se osim mesa ne jedu ni mlijeko, jaja i mliječni proizvodi). Naglasak je, dakle, na umjerenosti u hrani, štoviše dragovoljnom gladovanju, kako bi se time posebno istaknula spremnost na žrtvu i odricanje iz ljubavi i zahvalnosti prema Kristovoj muci i smrti.

Post obvezuje sve vjernike katolike od navršene 18. do započete 60. godine života, dok nemrs obvezuje sve katolike koji su navršili 14 godina života u sve petke, a napose korizmene, osim onda kada na taj dan padne svetkovina.

Post i nemrs ne obvezuju one koji se nalaze u težim životnim situacijama, kao što su npr. bolesnici, trudnice, dojilje, putnici ili oni kojima je zbog trenutačnih okolnosti u kojima se nalaze teško postiti i ne mrsiti. U takvim se okolnostima preporučuje, ako je to fizički moguće, da se post i nemrs zamijene nekim drugim djelom pokore.