U subotu, 9. travnja s početkom u 11 sati u Prirodoslovnom muzeju Metković bit će otvorena izložba izložba uskrsnih pisanica koje je izradila Dunja Plaversa pod nazivom Sva lica ukrašenih uskrsnih jaja.
Dunja Palaversa umirovljena magistra farmacije svoj je hobi pretvorila u sofisticiranu umjetnost, uveseljavajući Metkovce za svake blagdane novim tipom pisanica od kokošjih, guščjih i nojevih jaja. Pri tome se koristi različitim tehnikama poput dekupaža, crtanja, omatanja tkaninom, šaranja voskom, a osim klasične tehnike bojenja, jaja rezbari posebnim strojem. Za obradu i oslikavanje jednoga jaja Dunja utroši i po tridesetak sati, zavisno o tome koliko je šara zahtjevna. Ukratko, to su istinska mala remek-djela.
Zbog svojega oblika i dovoljno čvrste ljuske jaje je vrlo prikladan predmet za bojenje/pisanje.Za to se mogu uzeti jaja bilo koje ptice, premda su danas najčešća kokošja jaja. U prošlosti su se jaja bojila na prirodne načine sokovima bilja ili mineralima. Ta je tradicija i danas živa, a uz to danas se jaja boje i umjetnim jestivim bojama.
Jaje je od davnina simbol novoga života pa su obojena jaja pronađena i u pretpovijesnim grobovima. Vjernici zoroastrizma, prve monoteističke religije na području današnjega Irana, bojili su pisanice na Novruz, iransku Novu godinu, na prvi dan proljeća. Skulpture na zidnima Perzepolisa, pokazuju kako podanici nose pisanice kralju. Stari Egipćani vjerovali su da je život nastao iz jajeta. Imali su običaj darivanja pisanica u proljeće kao simbol probuđena života.
Sv. Augustin u V. stoljeću spominje jaje i izlazak pileta iz ljuske kao simbole novoga života, Isusova uskrsnuća i izlaska iz groba. Papa Grgur I. Veliki u VI. stoljeću preporučio je misionarima da se pojedini običaji poganskih svečanosti uklope u kršćanske svetkovine, u slučajevima kada je to bilo moguće. Kršćansko svetkovanje Uskrsa poklapalo se vremenski s poganskim blagdanom Eostre u germanskim narodima. Jaje i zec uzeti su kao simboli iz blagdana Eostre i postali su dio kršćanske proslave Uskrsa. Glinena jaja nađena su u germanskim, avarskim, skandinavskim i praslavenskim grobovima prije dolaska Slavena u ove krajeve i prije pojave kršćanstva.
