-

Predstavljene dvije knjige Višnje Bukvić o flori Hutova blata i vretencima delte Neretve

Biljke Parka prirode Hutovo blato te Vretenca delte rijeke Neretve, autorice prof.dr.sc. Višnje Bukvić predstavljene su u Parku prirode Hutovo blato pod pokroviteljstvom Ekološke udruge Anguilla iz Čapljine, objavilo je JPPP Hutovo blato.

Područje Hutova blata jedinstvena je submediteranska močvara na jugu Europe i utočište je za brojne biljne i životinjske vrste, ptice naročito, te je, zajedno s 150 močvarnih staništa u svijetu, od posebnog značaja za cjelokupno čovječanstvo, ne samo na nacionalnom i regionalnom nivou nego i na globalnom nivou.

Nalazi se na jugu Hercegovine, u tipičnom kraškom ambijentu. Zahvaljujući povoljnim ekološkim uvjetima i utjecaju mediteranske klime na ovom prostoru prema najnovijim podacima, uvjete za život našlo je više od 700 biljnih vrsta.

Znanstvena monografija Biljke Parka prirode Hutovo blato autorice prof.dr.sc. Višnje Bukvić te koautora, Aldina Boškaila, Nusreta Boškovića, Nikole Zovko te Safije Boškailo, nudi široku i korisnu paletu prirodoslovnih i drugih podataka o Hutovu blatu i njegovoj flori.

Knjiga je podijeljena na četiri poglavlja: Uvod, Prirodne karakteristike Parka prirode Hutovo blato, Flora Parka prirode Hutovo blato i Kategorije, zone i status zaštite, uz Predgovor, Slikovni rječnik botaničkih pojmova, Literaturu o flori i vegetaciji Parka prirode Hutovo blato sa 153 bibliografske jedinice, te Kazalo. U monografiji na 213 stranica se nalazi i 127 originalnih, vrlo kvalitetnih fotografija, sedam karata i drugih priloga.

– Navedena znanstvena monografija svakom čitatelju može pružiti cjelovitu informaciju o ovom jedinstvenom i rijetkom ekosistemu u Bosni i Hercegovini. Od posebnog je značaja to što se u monografiji nalaze originalni rezultati recentnih terenskih istraživanja, uključujući i endemične i rijetke biljne taksone te ona pruža bogat uvid u trenutno stanje vegetacije Parka prirode Hutovo blato, izjavio je direktor Parka prirode Hutovo blato Nikola Zovko.

Druga knjiga Vretenca delte rijeke Neretve autorice prof.dr.sc. Višnje Bukvić te koautora Dejana Kulijera napisana je na 165 stranica s ciljem da javnosti približi ove jedinstvene, danas i sve ugroženije kukce, koji su često predmet divljenja, ali i straha i predrasuda.

Naime, mediteranski bazen predstavlja jednu od najznačajnijih vrućih točaka biodiverziteta od globalnog značaja i jedno od najugroženijih žarišta biološke raznovrsnosti u svijetu, a donji tok rijeke Neretve s deltom koji se prostire na području Bosne i Hercegovine te Hrvatske predstavlja jedno od prioritetnih područja za zaštitu biodiverziteta Mediterana.

Ova jedinstvena mediteranska močvara predstavlja jedno od najznačajnijih i najbogatijih područja za viline konjice u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Veliko bogatstvo vrsta na ovom području rezultat je postojanja raznovrsnih i još uvijek velikim dijelom očuvanih slatkovodnih staništa. Na navedenom je prostoru do sada registrirano 48 vrsta ovih insekata, što predstavlja više od dvije trećine vrsta vretenaca registriranih u Bosni i Hercegovini, odnosno Hrvatskoj.

Nadamo se da će ovo djelo biti dodatni poticaj za daljnja istraživanja ove male, ekološki značajne i još uvijek nedovoljno poznate skupine kukaca te pomoći u zaštiti njihovih staništa. Ova knjiga namijenjena je kako profesionalcima i amaterima, tako i ljubiteljima prirode, turistima i svim stanovnicima i posjetiteljima ovoga jedinstvenog prirodnog područja, istaknula je prof.dr.sc. Bukvić.

Ova znanstvena monografija po prvi put na jednom mjestu objedinjuje sve informacije o vretencima delte rijeke Neretve. Podaci korišteni u knjizi temelje se na svim dostupnim literaturnim podacima objavljenim od 1856. do 2019. godine, kao i velikom broju originalnih i neobjavljenih terenskih podataka autora. Za cjelokupno područje delte rijeke Neretve obrađeno je preko 1.500 nalaza 48 vrsta vretenaca, što ovo područje čini jednim od najbolje istraženih u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

 

Župan Dobroslavić primio prvake najvećeg vinskog natjecanja, londonskog Decantera

U Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika župan Nikola Dobroslavić primio je u petak vinare iz Dubrovačko-neretvanske županije koji su za svoja vina na ovogodišnjem Decanteru u Londonu, najvećem svjetskom vinskom natjecanju osvojili platinasto, zlatno i srebrno odličje za svoja vina.

”Najprije bih čestitao našim vinarima na izvanrednom uspjehu na Decanteru u Londonu ove godine. Među 18 tisuća uzoraka koji su bili ocjenjivani iz 56 zemalja vinari iz naše županije osvojili su dvije platinaste, jednu zlatnu, 11 srebrnih i 13 brončanih medalja što je izvanredan uspjeh. Potvrdilo se ono u što smo bili uvjereni i i što smo isticali, da imamo odlična vina imamo najbolja hrvatska vina, a i u međunarodnoj konkurenciji se to potvrdilo. Zahvaljujem vinarima na njihovom trudu, i što su uspjeli iz kvalitetnog grožđa koje imamo kroz ove godine dobit izvanredna bijela i crna vina te da mogu predstaviti županiju u najboljem svjetlu na ovakvom jednom natjecanju u kvaliteti”, rekao je župan Dobroslavić naglasivši kako Županija dugi niz godine prati i pomaže domaće vinare.

https://likemetkovic.hr/decanter-2021-cak-sedam-vina-iz-vinogorja-komarna-je-osvojilo-prestizne-medunarodne-nagrade/

Predstavnik vinara Andro Crvik je kazao kako misli da nijedna grana u proizvodnji u Hrvatskoj nije napredovala toliko u zadnjih 25 godina kao što je vinarstvo.

”Prije svega bih čestitao našim vinarima i kolegama jer sami nastup na Decanteru je veliki uspjeh, a još je veći uspjeh ako se dođe do određenih priznanja kao što su naši vinari došli ovaj put. Mi zadnjih 20 godina sustavno radimo na podizanju kvalitete, na domaćem tržištu je lako uspjeti, ali na stranom tržištu je teško. Ove nagrade na Decanteru su dokaz da se ide pravim putem”, rekao je Andro Crvik.

Damir Štimac iz vinarije Rizman je kazao kako su ove nagrade jako bitne i važne za proizvođače te je ovo na neki način potvrda njihovom dobrom radu.
”Kao vinar i poduzetnik mislim da smo dali jednu novu vrijednost Dubrovačko – neretvanskoj županiji i cijelom vinogorju. Smatram da je naša budućnost definitivno na autohtonim sortama Dalmacije i Hrvatske”, rekao je među ostalim Štimac.

Neretvi kazna od 5.000 kn zbog lošeg i nepotpunog snimanja utakmice s Junakom

Disciplinski sudac Treće HNL jug Jakov Juretić na temelju prijave Povjerenika za natjecanje, na današnjoj sjednici donio je odluku da se Neretva kažnjava novčanom kaznom od 5000,00 kuna zbog lošeg i nepotpunog snimanja utakmice 2. kola Treće HNL jug, odigrane dana 4. 9. 2021. godine u Metkoviću između Neretve i Junaka, čime je počinjen prekršaj iz članka 93. Disciplinskog pravilnika HNS-a.

Utvrđeno je kako je klub domaćin loše i nepotpuno snimao utakmicu. Propozicijama natjecanja Treće HNL jug 2021./2022. članak 5 propisano je da je klub domaćin obvezan snimati utakmicu s jednom kamerom u HD ili FULL HD rezoluciji. Dostavljena snimka je jako loše kvalitete i nedostatne rezolucije, te nedostaje snimljeno prvih 14 minuta utakmice, prenosi Dalmatinski nogomet.

Tijekom prometne kontrole kod 40-godišnjaka pronađeno 54,2 g marihuane

Tijekom prometne kontrole, u večernjim satima u srijedu, 8. rujna, u vozilu 40-godišnjaka pronađeno je 54,2 g marihuane koja je uz potvrdu oduzeta.

Naime, spomenuti vozač je zaustavljen u osobnom vozilu dubrovačkih registarskih oznaka, nešto iza 22 sata, na D-414 u mjestu Ston.

Vozaču je ponuđeno testiranje na droge što je odbio, a tada je utvrđeno i da u vozilu prenosi digitalnu vagu za precizno mjerenje i PVC vrećicu u kojoj je bila spomenuta marihuana.

Vozač je uhićen i nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja kazneno prijavljen za kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i promet drogama.

Foto: Ilustracija

Rekonstrukcija brane na ušću Male Neretve: ublažit će se problem zaslanjene vode

Brana na ušću Male Neretve jedan je od važnijih objekata koji štite plodnu neretvansku dolinu od prodora mora. Prvi put od njezine izgradnje 1969. godine krenulo se u veliku rekonstrukciju vrijednu devet i pol milijuna kuna, objavio je HRT.

Na jednoj strani brane skidaju se elektromotori koji su podizali i spuštali ustave, a na drugoj je već postavljeno novo postrojenje. Prije toga sanirani su temelji i betonska konstrukcija.

– Stari sustav je funkcionirao preko sajli i vitla i taj se sustav reduktorskih mehanizama mijenja kompletno novim hidrauličnim sustavom, objasnio je Mario Lovrić, Neretvanski sliv, Opuzen.

Oprema koju sada ugrađujemo ima svoj vijek trajanja od najmanje 35 godina, znači 35 godina uz redovno održavanje koje je planirano za ovakve objekte mi ne bi trebali imati nikakvih problema s upravljanjem samom branom, ističe Joško Erceg, voditelj Ispostave Hrvatskih voda Opuzen.

Brana duga 70 metara izgrađena je 1969. godine kao jedan od ključnih objekta koji štite plodnu Neretvansku dolinu od prodora mora.

Kompletna konstukcija ustave je mostna konstrukcija, ujedno i cestovni prijelaz preko Male Neretve u dužini od 70 metara. Tu imamo četiri raspona sa ustavama 12,5 puta 3,5 metra koliku su talte čelične koje treba podizati, dodaje Erceg.

Voda iz Male Neretve, na čijem se ušću brana nalazi, koristi se i za navodnjavanje.

Ova obnova same brane će jako pomoći jer će se zaustaviti prodor slane vode iz mora, kaže Željko Dragobratović, Blace.

Voda je slana iz dva razloga jedan je zbog loše brane koja je bila do sada i nadam se da će rekonstrukcija pomoći da bude malo manje slana. Drugi problem je što se ispumpavaju Vidrice, rekao je Dubravko Sršen, Trn.

Prva rekonstrukcija brane od izgradnje ublažit će problem zaslanjene vode. No, kvalitetnu vodu neretvanskim poljoprivrednicima može osigurati jedino sustav za navodnjavanje čiji je jedan dio već izgrađen.

Videoprilog možete pogledati na HRT-u.

Autor: Pero Štrbe / HRT

OBAVIJEST Danas bez vode u Ulici kneza Branimira

Iz komunalnog poduzeća Metković d.o.o. obavještavaju korisnike vodnih usluga u Ulici kneza Branimira da će danas, 10. rujna, od 11 do 12 sati doći do prekida u isporuci vode zbog radova na vodoopskrbnoj mreži.

Korisnici se mole za razumijevanje.

JESTE LI SPREMNI? Uskoro započinje popis stanovništva. Evo što sve zanima statističare…

Novi, digitalni popis stanovništva, ali i kućanstava te stanova i Hrvatskoj trajat će od 13. rujna do 17. listopada. Državni zavod za statistiku provest će ga u dvije faze i na dva načina, a građani će moći odabrati na koji način se žele popisati.

Prva faza je samopopisivanje kroz sustav e-Građani i ona će trajati od 13. do 26. rujna. Dan kasnije, pa sve do 17. listopada na teren će izlaziti popisivači. Za sve one koji se ne žele popisati predviđene su kazne od dvije do pet tisuća kuna.

Popisni upitnik ima 16 stranica, a osim osnovnih podataka o adresi stanovanja i samoj osobi, ili više njih u zajedničkom kućanstvu, građani će morati odgovoriti i na sljedeća pitanja, piše Net.hr.

Osobni podaci i praćenje migracija

Državu, naime, zanima bračno stanje svake osobe, vrsta životne zajednice, broj djece, razlog prisutnosti u nekom gradu, koliko dugo ondje namjerava obitavati, živi li ondje od rođenja ili se doselila, odakle i zbog čega.

Bit će potrebno navesti i podatke o roditeljima, odnosno majci, pa je jedno od pitanja i mjesto stanovanja majke u vrijeme rođenja osobe koja ispunjava popis.

Neka od pitanja se tiču i osoba koje su iz raznih razloga odsutne, pa će trebati odgovoriti na pitanje o učestalosti povratka u mjesto stanovanja, navesti razloge odlaska i otkriti namjerava li se osoba vratiti u mjesto stanovanja i koliko dugo planira biti odsutna.

Obrazovanje i posao

Uz to, u popisu će biti neizbježna i uobičajena pitanja poput državljanstva, narodnosti, materinjeg jezika, vjere…

Tražit će se i konkretni podaci o obrazovanju, poput točne adrese vrtića, škole ili fakulteta koju je osoba pohađala. Što se tiče pitanja o zaposlenju, ona se tiču zanimanja, djelatnosti, radnog statusa, ali i, primjerice, na koji način netko putuje do posla. Anketni listić sadrži i pitanja o izvorima sredstava za život, bilo da je riječ o plaćama, mirovinama ili prihodima od imovine.

Statističare zanima i je li osoba bila ranjena ili ozlijeđena u Domovinskom ratu te je li netko od članova njene obitelji poginuo ili nestao. Poginule i nestale članove će trebati i navesti.

Podaci o stanu

Što se tiče podataka o kućanstvu, odnosno stanu, od građana se traži da navedu po kojoj osnovi koriste stan, kolika mu je sobnost i površina te na kojoj se etaži u zgradi nalazi. Uz to, trebat će navesti, ima li stan kupaonicu i kuhinju te posjeduje li vodovodne, odvodne, kanalizacijske ili plinske instalacije.

Trebat će opisati i koliko stanova ima zgrada u kojoj žive, kada je dovršena, itd. Uz to, građani će trebati otkriti i imaju li poljoprivredno zemljište od barem 1000 četvornih metara te drže li stoku, piše Net.hr.

Jeste li ga vidjeli? Policija moli za pomoć u potrazi za nestalom osobom

Na području Dubrovnika nestao je 40-godišnji Dubrovčanin Haris Methadžović. Nestanak je nadležnoj policijskoj postaji prijavljen krajem kolovoza ove godine, a posljednji put je viđen u rujnu 2018. g.

Ukoliko posjedujete neku korisnu informaciju o nestaloj osobi molimo da nas o tome obavijestite putem telefonskog broja 192, ili putem Nacionalne evidencije nestalih osoba, objavila je PU dubrovačko-neretvanska.

 

Zbog etilen-oksida s polica se povlači napitak od naranče Jana Vitamin

Ministarstvo poljoprivrede obavijestilo je u četvrtak potrošače o opozivu napitka “Jana Vitamin naranča happy” tvrtke Jamnica, zbog mogućeg sadržaja etilen-oksida.

Opozivaju se Jana Vitamin naranča happy u PET bocama od 1,5 litre s rokom trajanja 13.01.2022., te u PET pakiranju od 0,5 litre roka trajanja 20.01.2022.

Ovi proizvodi, koje na tržište stavlja tvrtka Jamnica plus d.o.o., povlače se iz prodavaonica kao mjera opreza zbog moguće prisutnosti u tragovima etilen-oksida u voćnoj bazi dobavljača.

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu navodi da ti proizvodi nisu u skladu s europskim uredbama o maksimalnim razinama ostataka pesticida u hrani.

Opoziv se odnosi isključivo na napitke u navedenim pakiranjima i rokovima trajanja, navodi se u priopćenju.

Jelena Rastočić – bila je odlikašica, a za upis u gimnaziju kaže da bi joj to bila životna greška

Početak nove školske godine iznjedrio je i nove probleme obrazovnog sustava. Proteklih godina sve je veći broj odlikaša pa oni koji nemaju sve petice teško da će upisati željenu srednju školu. O problemu s upisima nedavno je progovorila Ivana Paradžiković čiji sin Hugo nije uspio upisati ni jednu od čak šest željenih gimnazija jer ima prosjek 4.8.

Svoje viđenje svega dala je i novinarka Nove TV Jelena Rastočić. Na svom Facebook profilu osvrnula se ne na svoje obrazovanje i još jednom upozorila na probleme s kojima se suočavaju gimnazije.

Čitam neke tekstove o školama, upisima i prosjecima. Ja sam bila odličan učenik. Išla na natjecanja iz matematike i zamalo učinila pogrešku života i upisala matematičku gimnaziju. Zamalo. Tjedan dana prije upisa rekla sam svojima da ne želim sjediti i štrebati po cijele dane. Da želim nešto zabavno, kreativno. U Metkoviću nije bilo puno opcija pa sam rekla automehaničar ili elektrotehničar… A tad je moja seka rekla: ‘A zašto ne fotograf?’ Nisam ni znala da je to zanimanje, to je bila moja reakcija nakon što sam pitala gdje toga ima. Bilo je u Splitu. Mama i tata su me pitali gdje ću živjeti. Rekla sam: ‘Pa u domu.’ Objasnili su mi da je to trogodišnja, obrtnička škola, da dobro promislim što ću kasnije. Ali nisu ni sekunde dvojili hoće li me pustiti da to upišem kad sam rekla da sam sigurna da to želim. Sjećam se kada sam došla na upis i kada je profesor pitao tko je tu s osam bodova (prosjek sedmog i osmog razreda 4+4). A ja i Kike smo digle ruke i rekle: ‘Mi smo s 10.’ Na iznenađenje svih. Pitali su nas što tu radimo i zašto nismo upisale fotografiju u Umjetničkoj. Ma bolje da nismo. Naša škola bila je odlična. Imali smo izvrsnog profesora iz fotografije. Puno zabave, smijeha i praktičnog znanja. Pitala sam odmah prvi dan što treba da ne polažem maturu. Trebalo je samo proći s pet. O. K., to mi nije bio problem. U domu sam davala instrukcije iz matematike curama iz viših razreda. Nikada nisam požalila što sam upisala tu školu. Nikada nisam gledala na te tri godine kao na kraj mog obrazovanja. Cijelo vrijeme imala sam plan ići dalje, na fakultet, istaknula je Rastočić.

– Kako? Pa jednostavno. Kad završim, upisat ću prekvalifikaciju za neku četverogodišnju školu i eto. Prekvalificirala sam se za komercijalista (nisam imala pojma što je to tada). Položila 20 i kusur ispita u par mjeseci i opet s prosjekom odličan bila oslobođena mature. Prijemni na ADU (srećom) za mene nije dobro prošao. Ispala sam u užem krugu. Ali sam se odmah sutradan zaposlila u fotografskoj radnji u Splitu. Iduće godine odlučila sam upisati FPZG. Kažu, teško ćeš proći prijamni bez gimnazijskog znanja, a kamoli upasti bez plaćanja. U 3 mjeseca pročitala sam sve sestrine gimnazijske knjige. Otišla na prijamni i upala. Naravno, bez plaćanja. Još prije upisa bila sam odlučna raditi u TV studiju na faksu. Jedva sam čekala doći na kolegij Tene Perišin koja je vidjela tu moju želju i dala mi šansu. Hvala na tome. Završila sam taj faks na kojem mi je također bilo zabavno i odlično i ne bih ni to promijenila nikada, dodala je Jelena pa se osvrnula i na problem s gimnazijama.

– Mi danas imamo gimnazije u koje mogu upasti samo klinci koji su prošli s čistom peticom. Obrtnička zanimanja propadaju. Ja svoja tri zanimanja ne bih nikad zamijenila jednim gimnazijskim. Vrijede mi daleko više i bilo mi je daleko zabavnije. A da mi fali nekog velikog gimnazijskog znanja, ne bih rekla. Što sam htjela naučiti, uzela bih knjigu i naučila. Zato mi je žao klinaca koji misle, ako izaberu teži put, da neće dobro proći. Jer mogli bi proći još bolje i usput se dobro zabaviti!, zaključila je Rastočić.

Inače, Jelena je na Novu TV stigla 2008. godine, a nakon dvije godine praćenja tema iz rubrike Scena prelazi u unutarnju politiku gdje prati rad Hrvatskog sabora i političkih stranaka. Često obrađuje i druge teme: od ekoloških, ekonomskih, vjerskih do životnih, a Jelena je danas dio novinarskog tima u gotovo svim velikim projektima informativnog programa Nove TV. Priznanje kojim se posebno ponosi je Rektorova nagrada za kratki dokumentarni film ”Čovjek”.

Zadnje objavljeno