Biciklistički klub Metković će i ove godine, po četvrti put, voziti Memorijalni biciklistički maratonNavik on živi ki zgine pošteno u spomen na 12 hrvatskih redarstvenika koji su mučki ubijeni prije točno trideset godina, 2. svibnja 1991.
– Za hrvatske vitezove vozimo 4. memorijalni maraton ‘Navik on živi ki zgine pošteno’.
Nije nas ni prošlu godinu spriječila korona, pa se tako nadamo da neće ni ovu. Svi zainteresirani za ovaj maraton bilo da bi vozili cijeli maraton ili samo neke dionice neka nam se slobodno obrate. – napisali su u najavi maratona.
Maraton će početi 26. travnja s Prevlake, a završit će 2. svibnja mimohodom u Borovu Selu.
Iz komunalnog poduzeća Metković d.o.o. obavještavaju korisnike vodnih usluga u dijelu Zagrebačke ulice (od križanja s Ulicom kneza Trpimira, do križanja s Ulicom Zrinskih i Frankopana) da će danas 16.3.2021. od 8 do 14 sati doći do prekida u isporuci vode zbog radova na vodoopskrbnoj mreži.
Hrvatsko društvo filmskih kritičara proglasilo je film Mater Pločanina Jure Pavlovića najboljim dugometražnim hrvatskim filmom u prošloj godini, objavljeno je u emisiji Posebni dodaci na Trećem programu HTV-a, gdje je održana dodjela tradicionalnih kritičarskih nagrada Oktavijan, prenosi tportal.
U konkurenciji za nagrade bila je cjelokupna godišnja produkcija, koja je s obzirom na pandemiju bila manja nego inače, osobito u dugometražnoj konkurenciji, oko 150 filmova svih rodova i trajanja, koje je pogledalo i ocijenilo dvadeset filmskih kritičara.
Po riječima predsjednika Društva Hrvoja Pukšeca, osobito je važno da je ocjenjivanje bilo posve transparentno jer svaki kritičar svojim imenom i prezimenom stoji iza svoje ocjene, baš kao što i autor stoji iza svojega djela.
Ranije ovog tjedna je objavljen i dobitnik Zlatnog Oktavijana za životno djelo – Veljko Bulajić, filmski redatelj i najstariji živući svjedok povijesti hrvatske kinematografije, čiji autorski uvijek angažirani filmovi i slikom i riječju ostaju ponajbolja, na ekranu uvijek iznova živa i prisutna svjedočenja o sad već davnim vremenima nade u bolji svijet i bolju zemlju, svjedočenja naše vlastite povijesti.
Osim što se dodjela održala izvan uobičajenog festivalskog okruženja Dana hrvatskog filma ili Pulskog filmskog festivala, novost su dvije dodatne kategorije – za dugometražni dokumentarni film i za najbolju manjinsku koprodukciju, koje su uvedene s obzirom na kontinuiran kvantitativan i kvalitativan porast hrvatske produkcije na tom području.
Oktavijana za dugometražni dokumentarni film osvojio je film O jednoj mladostiIvana Ramljaka, za kratki i srednjometražni igrani film Južno voće Josipa Lukića, a za kratki i srednjometražni dokumentarni film Jedna od nas Đure Gavrana.
U kategoriji animiranog filma najbolji je Pustolovine Glorije Scott – Umorstvo u katedrali Matije Pisačića i Tvrtka Rašpolića, eksperimentalnog Colonello Futurista Vladislava Kneževića, namjenskog The Closing Door Lucije Mrzljak, a za najbolju manjinsku koprodukciju proglašen je Otac Srdana Golubovića.
Prosječni spremnik od 50 litara benzina mogao bi biti skuplji za 10 kuna. Prosječni spremnik dizela mogao bi poskupjeti 8 kuna, a prosječni spremnik plina trebao bi koštati isto kao i do sada, javlja portal Cijene goriva. Dodaju da se radi o neslužbenim informacijama.
Centar za poduzetništvo Dubrovačko-neretvanske županije poziva sve zainteresirane na online edukaciju „Kako napraviti pozitivan iskorak u poslovanju” koja će se održati u četvrtak, 18. ožujka 2021. s početkom u 10 sati.
Poduzetnici i vlasnici tvrtki koji uspješno odolijevaju svim tržišnim uvjetima imaju ili dobar proizvod (uslugu) za kojim postoji potražnja na tržištu bez nekog većeg napora (što je danas jako rijetko) ili su svjesni što posjeduju pa su odlučili u nekim segmentima uložiti u svoje poslovanje kako bi imali željene rezultate.
Ulaganje u poslovanje je posve različito i ovisi o tome čime se tvrtka bavi i koji odjel poslovanja je tzv. „core business“. Naravno, različite su i strategije koje vlasnici donose u skladu sa ciljevima koje žele ostvariti. Svi ovi elementi su važni kako bi poduzetnik opstao i napredovao, no nedostaje glavni pokretački resurs, a to su ljudi. Ni jedan posao na svijetu nije moguć bez ljudi, partnera, menadžera, članova tima, zaposlenika, kupaca, prodavača…
I zašto se onda događa da veliki broj tvrtki dođe u financijske poteškoće iz kojih se ne zna izvući?
Odgovor na ovo i neka druga pitanja saznajte na edukaciji.
O predavaču:
Gordana Kadoić magistrirala je Poslovnu ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a karijeru je gradila u poznatim domaćim i internacionalnim kompanijama u kojima je bila zadužena za razvoj prodaje, timova, managera i njihovih potencijala te iza sebe ima vrhunske rezultate. Gđa. Kadoić je vlasnica i direktorica tvrtke Adria Corporate Education koja se bavi poslovnim edukacijama, treninzima i poslovnim savjetovanjem, a specijalizirana je za razvoj prodaje i vještina vođenja.
Održala je preko 150 edukacija, predavanja i radionica u Hrvatskoj i inozemstvu. Članica je Međunarodne udruge za mentoring I coaching (EMCC) te snažno podupire poduzetništvo.
Predviđeno trajanje edukacije je 3 sata.
Online edukacija besplatna je za sve polaznike.
Za sudjelovanje na online edukaciji prijavite se putem:
Dvije nepoznate osobe opljačkale su u ponedjeljak rano ujutro u Gabeli hrvatskog državljanina nastanjenog u Metkoviću, izvijestila je policija, a lokalni mediji navode da se radi o trgovcu devizama te da mu je oteto oko 75.000 eura, prenosi Jutarnji list.
D.J. (56) iz Metkovića prijavio je policiji u Čapljini da je njegovo vozilo jutros oko 7 sati, nedaleko stadiona Nogometnoga kluba GOŠK-a u mjestu Gabeli, presrelo drugo vozilo te se s njim sudarilo, nakon čega je sletio s ceste, naveo je MUP Hercegovačko-neretvanske županije.
Dvojica razbojnika su ga zatim izvukli iz vozila, pretukli ga te mu uzeli torbu s bosanskohercegovačkim markama i drugim devizama.
Mediji navode da je u torbi bilo 140.000 maraka (oko 70.000 eura) te oko 4.750 eura, a da je D.J. trgovac devizama.
Nedugo nakon što je razbojstvo prijavio policiji policijske ophodnje su hitno upućene na lice mjesta. Nedaleko mjesta zločina su pronašli zapaljeno vozilo s kojim je izvedena pljačka.
MUP HNŽ-a navodi da policija traga za počiniteljima te provodi očevid, a istragom rukovodi županijsko tužiteljstvo sa sjedištem u Mostaru.
Ministarstvo unutarnjih poslova raspisalo je natječaj za upis polaznika/polaznica u Program srednjoškolskog obrazovanja odraslih za zanimanje policajac/policajka u 2021./2022. godini.
Planira se upis 550 polaznika/polaznica u program koji će započeti najranije 20. rujna 2021. (ovisno o epidemiološkoj situaciji), a polaznice/polaznici će se po završetku ovog programa primati u radni odnos u Ministarstvo unutarnjih poslova (policijske uprave odnosno ostale ustrojstvene jedinice Ravnateljstva policije), sukladno potrebama službe.
Natjecati se mogu državljani i državljanke Republike Hrvatske pod uvjetom da:
imaju završenu srednju školu u trogodišnjem ili četverogodišnjem trajanju
nemaju navršenih 28 godina na dan 20. rujna 2021. godine
imaju posebnu psihičku i tjelesnu zdravstvenu sposobnost
imaju propisanu posebnu razinu tjelesne motoričke sposobnosti
su osobno dostojni za obavljanje policijske službe
nisu članovi političke stranke
Prijave za natječaj s potrebnom dokumentacijom podnose se na adresu: Ministarstvo unutarnjih poslova, Uprava za ljudske potencijale, Zagreb, Ulica grada Vukovara 33, s naznakom „za natječaj“.
Rok za podnošenje prijave je od 15.3.2021. do 15.8.2021. godine.
Dvije nepoznate maskirane osobe, uz prijetnju vatrenim oružjem, opljačkale su automat klub ”Toky” u Ulici Mate Bobana u Čapljini.
Kako je u ponedjeljak objavio MUP HNŽ-a, u nedjelju, 14. ožujka, oko 19:50 sati Policijska uprava Čapljina obaviještena je da je u spomenutom automat klubu izvršeno razbojstvo.
Dolaskom na mjesto policija je utvrdila da su dvije nepoznate maskirane osobe, uz prijetnju vatrenim oružjem, otuđili novac i udaljili se u nepoznatom pravcu.
O svemu je upoznat tužitelj, Odjel krim. policije kao i sve policijske patrole na terenu koju su poduzele potrebne mjere i radnje na pronalasku i identifikaciji počinitelja ovog kaznenog djela, objavio je MUP HNŽ-a.
Policija je u Ljubuškom u dvije odvojene akcije u Crvenom Grmu uhvatila ukupno 20 migranata.
U subotu, 13. ožujka, u 17:25 sati, postupajući temeljem prijave građana a u okviru akcije kodnog imena Migrant, policijski službenici PU Ljubuški zatekli su u mjestu Crveni Grm osam migranata. Izvršenim provjerama utvrđeno je da je riječ o egipatskim državljanima o čemu je upoznat Ured za strance u Ljubuškom.
Isti su pozvani u službene prostorije PU Ljubuški te su nakon izvršenih provjera upućeni u Prihvatni centar za migrante.
Iako je ožujak tek počeo, pelješki školjkari već znaju da ni ove godine za blagdan svetog Josipa neće biti Dana malostonske kamenice. Ljubitelji najpoznatijeg morskog afrodizijaka ponovno će biti na prinudnom postu, a Mali Ston drugu godinu zaredom neće dočekati tisuće gostiju koji su u redovima čekali na porciju kamenica i čašu vrhunskih peljeških vina.
A kamenice nisu odavno bile ovako izdašne, ukusne i zdrave kao sada. Aroma je vrhunska, no školjku se može kupiti samo na Pelješcu i pojesti pod vedrim nebom, u izvornom ozračju uzgojnih polja ili doma. Uzgajivačima krnja prodaja neće mnogo pomoći: u moru će ostati stotine tisuća kamenica vrhunske kvalitete i konzumne veličine. A nakon uspješnog upisa u Registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla Europske unije, školjkari su vjerovali da će blagdan 19.ožujka na najbolji način najaviti sezonu 2021. i otkloniti egzistencijalnu neizvjesnost, piše Dubrovački vjesnik.
Prodaja visi u zraku
– Kamenice su kao loza: ako je jednu godinu ne orežete, ne dolazi više. I kamenice su višegodišnji kontinuirani rad od kojeg nema odustanka. Situacija je loša jer ih lani nismo prodali, nećemo vjerojatno ni ov sezone. Nadamo se pomoći države da bismo se održali na životu – priča uzgajivač Mario Radibratović. Bivši čelnik udruge Stonski školjkari Boris Franušić dodaje kako se protiv pandemije ne može:
– Valjda će sezona 2021. ipak biti bolja nego 2020. inače će sav trud propasti u more gdje, ako ostare, može uginuti 50 do 60 posto! Jedina nada je obećanje države da će sufinancirati dio proizvodnje i plaća zaposlenika. Inače, ove godine visi u zraku uobičajena prodaja 150 do 200 tisuća komada kamenica!
Idilični prizor pitoresknog Malostonskog zaljeva i mirnu morsku površinu remeti tek poneka barka kojom školjkari obilaze ‘nasade’ s kamenicama. O njima svjedoče stotine bova što se lijeno ljuljuškaju, a na prošlost školjkara podsjećaju drveni stokovi koji su još od 1927. godine u moru Zamasline, gdje ih je postavio Luko Maškarić, djed predsjednice udruge Stonski školjkari Marije Radić:
– Iako smo se nadali, manifestacije ni ove godine neće biti. Turistička zajednica je, da se ljudi ne grupiraju, predložila istodobno održavanje na više lokacija, a ne samo u Malom Stonu. To smo dogovorili da održimo kontinuitet, ali zbog pogoršanja epidemiološke situacije smo odustali, iako su stigle najave autobusa iz Makarske, Splita… Bolje je stati, nego postati novo žarište. Ne možemo gostima, kad već uzmu kamenice, reći da nema zadržavanja. Kako? Prodaja je minimalna, samo posredstvom virtualnih tržnica, a restorani ne rade. Lani je promet pao i školjkari su se našli u nezavidnoj situaciji. Muče se, moraju i dalje ulagati, proizvodnja se nastavlja, a prihodi su nula! Proizvodni proces od prikupljanja mlađi do stola traje dvije- tri godine. I treba imati sreću jer je bilo godina kad mlađi uopće nije bilo! Sve ovisi o vremenskim uvjetima i prirodnim ciklusima. Tu su i plimni valovi koji mogu povući cijele instalacije. Tad su štetu velike i traže nova ulaganja, rad i monitoring. Mlađ možda i ne uhitimo, a treba je “čupati” i slagati u velike, zatvorene zaštitne gajbe zbog ovrate koja ih proždire. Ovako, u moru će ostati dosta kamenica, bit će mortaliteta, obraštaja i velike štete. Srećom, Ministarstvo poljoprivrede nam je izašlo u susret i imat ćemo dosta izdašne kompenzacijske mjere. Ufamo se u sezonu: neka bude kao lani, bit ćemo sretni da se barem dio proizvodenog proda, da trud nije uzalud. – opisuje aktualnu neizvjesnost Marija Radić.
EU sve plaća!
Udruga ima 37 članova, a još toliko je izvan udruge. Sad crpe zalihe, ali su optimistični iako će izostati manifestacija tijekom koje se proda 15- 20 tiosuća kamenica. Godišnje proizvedu 1,5- 2 milijuna komada koje nikad dosad nije bio problem plasirati. Nakon stjecanja zaštićene oznake izvornosti, certifikat se obnavlja svake godine, a cerificiranje financira Dubrovačko-neretvanska županija:
– To je prvi zaštićeni proizvod iz mora, a ove će ih godine certificirati 14 proizvođača. Ovo je specifična godina. Školjkari dosad nisu bili u ovakvoj situaciji jer smo ugostiteljima uglavnom sve prodavali! Jednostavno nismo imali što izvesti! Znali smo da je kamenica jedinstvena, posebna, tradicijski očuvana i nije im bilo teško mučiti se dvije- tri godine do konzumne veličine. Ako se do svibnja pandemija smiri, nadamo se da će mjere uroditi, a turizam iznova krenuti da bi uz poštivanje mjera odradili nekoliko mjeseci bez prekida – naglašava na kraju čelnica Udruge koja je pokrenula i izradu monografije Malostonskog zaljeva u kojoj će nakon dugo godina stare vještine i tradicija biti sažeti na jednom mjestu. Voditelj projekta je Vedran Kunica koji je pridonio i u dobivanju oznake izvornosti.
-Još od 2006. školjkari zajednički funkcioniraju kroz udrugu i većina proizvodnje kamenica je na njima, što je rezultiralo uspjesima. Za EU-oznaku izvornosti borili sm ose pet godina i dokazali da je posebna i različita od svih sličnih u Europi. Nakon tog priznanja, 14 školjkara je već zainteresirano za proces certificiranja. Oni čine većinu proizvodnje u zaljevu, ali na tom projektu nismo stali jer smo upravo dobili novac EU-fondova za marketing kamenice koji se temelji na oznaci izvornosti. Ta oznaka nije gotova stvar nego temelj brendiranja, a projekt kreće ovog mjeseca. Kakva god sezona bila, planiramo snažni marketing kako bi povećali protrošnju po osobi, jer je ona naš prepoznatljivi gastronomski proizvod, da se ona mora kušati te da im brendiranje poveća cijenu.
