-

Biokovski Skywalk čeka povratak posjetitelja, otvaranje sezone za dva tjedna

By
LIKEmetkovic.hr
-

Tek nešto više od dva tjedna ostalo je do otvaranja vrata parka prirode Biokovo, čiji su djelatnici u četvrtak snimili stanje na Ravnoj Vlaškoj gdje se nalazi popularna turistička atrakcija Skywalk.

Ova atrakcija zatvorena je 27. studenog prošle godine, a otvaranje se očekuje 1. travnja.

Otkako je otvorena u srpnju prošle godine, nebeska šetnica privukla je desetke tisuća posjetitelja.

S tog platoa vidikovca pruža se pogled na morsku pučinu i betonsko-čeličnu platformu skywalk u atraktivnom obliku potkovice sa zaštitnom ogradom i podnom plohom izrađenom u potpunosti od stakla. Jedinstvena i atraktivna platforma omogućit će posjetiteljima ekstremne i nezaboravne šetnje u kontroliranim uvjetima.

U nastavku tjedna promjenjivo i još malo hladnije

By
K. J.
-

– U novome tjednu vrijeme neće biti ni približno intenzivno, barem ne do četvrtka, a daljnji pad temperature bit će polagan. No neće biti stabilno pa će mjestimice biti slabih oborina, uglavnom na kopnu, i to pogotovo u utorak. Prema kraju tjedna izgledna je nova promjena vremena s kojom bi i na moru opet bilo kiše, prognozirao je za HRT Tomislav Kozarić, dipl. ing. iz DHMZ-a.

U Dalmaciji će ujutro prestati oborine, a do sredine dana i razvedravanje. Umjerena i jaka bura i sjeverni vjetar, ponegdje i s olujnim udarima, okrenut će na sjeverozapadnjak i poslijepodne postupno slabjeti, uz smirivanje valovitog mora. Bit će hladnije nego u nedjelju, uz najvišu temperaturu od 10 do 13°C.

U nastavku ovoga tjedna bit će promjenjivo i još malo hladnije…

Na Jadranu do srijede uglavnom suho i barem djelomice sunčano, a u četvrtak je izgledno naoblačenje, mjestimice i kiša. Puhat će slaba i umjerena bura te sjeverni i sjeverozapadni vjetar. U četvrtak na sjeveru jača bura, a u Dalmaciji bi trebao zapuhati istočnjak i jugo. U utorak malo toplije, a zatim ponovno niža temperatura.

Nova jaka kišno-snježna epizoda izgledna je pred vikend, javlja RTL. Na more stiže i ranije. Čini se već u petak uz jako jugo. Do tada, uz obalu će biti uglavnom sunčano i prohladno uz umjeren sjeverac.

RUKOMET Metković Mehanika doživjela težak poraz u Kaštelima

By
K. J.
-

Metković Mehanika je večeras u 15. kolu 1. HRL jug doživjela težak poraz na gostovanju u Kaštelima 24:16.

U prvo poluvrijeme je završilo 12:11, međutim, Metković čak osam minuta nije uspio postići pogodak. Ipak do odlaska na odmor se uspio vratiti u utakmicu.

Drugo poluvrijeme je nabolje zaboraviti, Metkovci su uspjeli postići tek pet pogodaka, a od 36. do 54. minute nisu uspjeli zatresti mrežu protivnika.

Kod Ribole je najefikasniji bio Josip Kovačević s 8, a kod Metkovića Marin Marić s 4 pogotka.

Metković Mehanika je trenutno na 7. mjestu s 15 bodova, isto toliko ima i Zadar 1954 koji će sljedeći vikend doći u Metković.

Neretvanin Petar Tutavac: Ja sam otac ‘Domaćice‘ i ‘Plazme‘ za koje danas svatko zna!

By
LIKEmetkovic.hr
-

Malo tko nije čuo za “Domaćicu” – slatke kekse prelivene čokoladom što ih je reklamirao i hrvatski nogometni reprezentativac Ivan Rakitić. Mališani su godinama odrastali i još uvijek rastu s “Plazma” keksom – slatkim ukusnim obrokom, koji pomiješan s mlijekom svakoga vraća u djetinjstvo, piše Slobodna Dalmacija.

Štrudel od smokava

Jedan od takvih nostalgičnih zalogaja uz “Domaćicu” i “Plazmu” je i štrudel od smokava, ekskluzivni proizvod tvornice keksa i vafla iz Čapljine, koji je nekada dominirao na policama diljem bivše Jugoslavije. Ne treba zaboraviti ni grisine-štapiće u slanom izdanju od lisnatog tijesta koje je svatko od nas barem jednom probao, “Belvit” kekse, bakin kolač i mnoge druge.

O ovim slatkarijama puno toga se zna, ali rijetkima je poznato da je njihov rodonačelnik Petar Tutavac, Neretvanin koji je svoj radni vijek proveo u konditorskoj industriji diljem bivše Jugoslavije, a svoje zvjezdane poslovne trenutke doživio je u tvornici keksa “Bambi” u Požarevcu, gdje i danas živi sa svojom obitelji.

I ne miruje, premda je službeno umirovljenik. Dapače, prevalio je 87 godina i još je poslovno aktivan u privatnoj obiteljskoj tvrtki “Pertu”, u kojoj se proizvode konditorski proizvodi (čak 280 različitih vrsta), a ima i brojne planove za širenje posla u zemljama regije.

– Eto, tako i danas sa svojom obitelji, sinom i unucima koji su inženjeri prehrambene tehnologije radim nove slatkiše i nove proizvode – govori nam Petar, čija je životna priča započela u Podgradini nedaleko od Opuzena (danas općina Slivno), gdje je rođen u brojnoj obitelji daleke 1934. godine. U dobi od trinaest godina je završio pletarski zanat u Opuzenu te je postao KV radnik pletar. Tada je nekoliko godina pleo korpe u kojima se nosio kruh, ali mladi Petar se time nije zadovoljio. Godine 1949. preko sindikata se javio na tečaj za keksara u Zagrebu, koji je raspisala tvornica “Kraš”, gdje su on i još jedan polaznik izučili keksarski zanat. Zanimljivo je da je bio prvi školovani keksar u tadašnjoj Jugoslaviji. Zatim je otišao u vojsku, a nakon povratka zaposlio se u “Krašu”.

image

Iz Zagreba u Čapljinu

– “Kraš” je tada bio jedina konditorska industrija i sve ostale koje su se kasnije pojavljivale potekle su od njega – prisjeća se Petar, koji je uz rad pohađao višu “Krašovu” školu za inženjera konditora u proizvodnji. – Nas je tada bilo 96 i svi smo završili tu školu i bili smo osnova konditorske industrije koja se razvijala u tadašnjoj državi – reći će Petar.

Ali ono što je zanimljivo jest da je upravo “Domaćica” bila njegov diplomski rad i prvijenac u konditorskoj industriji. Taj najprodavaniji keks nakon “Plazme” kasnije je doživio različite varijacije, ali osnova je ostala onakva kakvu je zamislio Petar Tutavac u svom diplomskom radu dalekih pedesetih godina prošlog stoljeća.

No, sudbina je htjela da se ne zadrži dugo u Zagrebu. Nekako u to doba osnivale su se mnoge konditorske industrije, a među njima i “Lasta” u Čapljini, koja će biti njegovo odredište.

Budući da nije mogao riješiti stambeno pitanje za svoju obitelj u Zagrebu, krajem 1958. godine Petar se vraća u dolinu Neretve u Čapljinu, u tvornicu “Lasta”, koja je u to vrijeme proizvodila kruh, oblatne i medene pogače, s 27 zaposlenika.

– Nakon dolaska u tvornicu na mjesto tehničkog direktora, započeo sam s proširenjem proizvodnje, nabavio sam nove linije i uveo nove proizvode, među kojima i štrudel od smokava.

– Znate, na tom području ima puno smokava i bila je prava šteta to ne iskoristiti – kazuje nam.

Iako je uspješno organizirao proizvodnju, u Čapljini se nije dugo zadržao.

Više možete pročitati na portalu Slobodne Dalmacije.

 

1. HNL za žene: Neretva nedvojbeno bolja od Viktorije (7:0)

By
K. J.
-

Nakon četiri mjeseca stanke na travnjak su istrčale i nogometašice. U 10. kolu 1. HRL za žene ŽNK Neretva je Iza Vage dočekala posljednju ekipu na ljestvici, ŽNK Viktorija, i očekivano je upisala sva tri boda (7:0).

Domaće igračice su posao završile već u prvom poluvremenu koje je završilo 4:0. Prvi pogodak je pao već u 7. minuti preko Nikol Šunjić, samo četiri minute precizna je bila Laura Sušak. Ana Mandić pogađa čak dvaput, u 13. i 22. minuti. U drugom poluvremenu je umjesto Petre Vladimir u igru ušla Marija Šiljeg i postigla gol u 65. minuti. Marija Herceg je podebljala rezultat u 73. minuti iz kaznenoga udarca, a posljednji pogodak na utakmici je autogol Lucije Lubine u 87. minuti.

Neretva se nakon današnje utakmice nalazi na 6. mjestu s 15 bodova, kao i Donat koji ima bolju gol razliku.

Sljedeći vikend će Neretva gostovati u Osijeku gdje će igrati dvije utakmice, ligašku i u Kupu.

Potres od 3.5 po Richteru kod Zadra, tlo se treslo desetak sekundi

By
LIKEmetkovic.hr
-

Nešto malo prije 13 sati zadarsko područje pogodio je potres. Epicentar potresa je, prema stranici EMSC, bio 16 kilometara od mjesta Vrsi.

Na njihovim se stranicama navodi kako je potres bio jačine 3.5 prema Richteru.

Tlo se treslo desetak sekundi, a najviše se osjetilo na višim katovima stambenih zgrada, dok su oni bliži tlu osjetili jaku buku koja je podsjećala na grmljavinu, piše Zadarski.hr.

BOĆANJE Metković osigurao nastup u Hrvatskoj super ligi – pao je Otok

By
LIKEmetkovic.hr
-

Metković je jučerašnjom pobjedom u 12. kolu 1. HBL jug protiv Otoka (16:10) osigurao nastup u Hrvatskoj super ligi.

Nakon početnog vodstva gostiju u klasičnim disciplinama (2:4), Metkovci su se pokazali bolji na gumama (7:5). Pobjedu su potvrdili potpunom dominacijom u završnim klasičnim igrama (7:1).

Rezultati 12. kola:

  • Metković – Otok 16:10
  • Imotski – Hajduk Rašica 15:11
  • Biston – Sokol Orbico 20:6
  • Komolac – Primošen 20:6

Poredak:

Ljuti ste jer banke dižu naknade – ovo je detaljni vodič kroz aktualne ‘udare‘ na džepove

By
LIKEmetkovic.hr
-

Banke ove godine živahno podižu naknade u poslovanju s građanima, pa ne bi bilo čudno da ove godine prođu bolje nego prošle, kada su od građana naplatile 1,6 milijardi kuna naknada i provizija.

Toliko su ukupno lani naplatile naknada i provizija za vođenje računa, kreditne kartice, internetsko, mobilno i telefonsko bankarstvu te slanje SMS-ova, pri čemu su 923 milijuna kuna naplatile provizija za kreditne kartice, 535 milijuna kuna za vođenje tekućih i žiro računa, 153 milijuna kuna provizija i naknada za internetsko, telefonsko i mobilno bankarstvo te za potvrde putem SMS-a.

Ni prošle godine nisu bile besposlene te su uvele dotad neviđenu naknadu za podizanje gotovog novca u poslovnicama banaka.

S 1,95 NA TRI KUNE

Tim su putem pošle Zagrebačka, Privredna i OTP banka koje su uvele naknadu za podizanje novca na svojim šalterima, a od ožujka ove godine, Zagrebačka banka podigla je tu naknadu s 1,95 kuna na tri kune po svakoj isplati s kunskih transakcijskih računa.

Najveća domaća banka ukinula je poštedu za one s paketima tekućeg računa i uvela im je naknadu za gotovinske isplate u poslovnicama od dvije kune. Plaćanja te naknade pošteđeni su oni koji podižu 10.000 i više kuna te oni koji podižu novac s kunskih računa za zaštićena primanja te s ugovorenim skrbnikom.

Zagrebačka banka povećala je naknadu za podizanje novca debitnim karticama na bankomatima drugih banaka pa je do ožujka tisuću kuna na bankomatima drugih banaka koštalo 29 kuna naknade, a od ožujka 35 kuna.

Podizanje gotovog novca – debitnom karticom na bankomatima drugih banaka u Hrvatskoj i u zemljama Europskog gospodarskog područja od ovog mjeseca umjesto dva posto provizije i fiksnih devet kuna košta 2,50 posto od iznosa koji se podiže plus devet kuna fiksne naknade.

AKO ĆETE PROMIJENITI 100 EURA…

Zagrebačka je banka između ostalog od ožujka podigla cijene nacionalnog kreditnog transfera u kunama u korist računa poslovnih subjekata u banci i izvan nje s jedan posto od iznosa, od minimalnih osam do maksimalnih 75 kuna, na proviziju od 1,25 posto, od 12 do 125 kuna, a za takve naloge napravljene putem on-line bankarstva naknada je porasla s jedne kune na raspon od 1,25 do 2,25 kuna po nalogu.

Nemate li račun u najvećoj domaćoj banci, onda će vas to što ste se odlučili promijeniti 100 eura u kune na njezinim šalterima koštati 40 kuna umjesto 25 kuna.

I druge su banke mijenjale naknade ove godine, pa i Raiffeisenbank, no u toj je banci otkup deviza od prvog svibnja kada startaju nove tarife i dalje besplatan, dok u OTP banci nije bio besplatan i bit će i skuplji od 8.svibnja kada će i ta banka mijenjati neke naknade, pa i onu za otkup deviza.

Tako će otkup efektivne valute od građana po svakoj transakciji koštati 30 umjesto sadašnjih 25 kuna.

POSKUPLJUJE KREDITNI TRANSFER

OTP banka od 8. svibnja počinje naplaćivati nacionalni kreditni transfer u kunama u korist računa fizičkih osoba u banci s jednom kunom naknade po izvršenom nalogu, poskupljuje i korištenje računa za jednog opunomoćenika s 12 kuna godišnje na 24 kune, vođenje tekućeg računa poskupljuje s mjesečnih 11 na 12 kuna, s izuzetkom studentskog tekućeg računa i računa djece mlađe od 15 godina.

Mjesečna članarina za uslugu automatski SMS s pet kuna raste na sedam kuna, a za one koji koriste uslugu OTP Direkt naknada s dvije kune raste na četiri kune mjesečno.

Raiffeisenbank od prvog svibnja počinje naplaćivati naknadu za korištenje mobilnog bankarstva od 11 kuna mjesečno, a naknada za internetsko bankarstvo će sa sedam porasti na devet kuna mjesečno.

Nekoliko dana ranije, od 26 travnja, banka će na 10.000 kuna podići dnevni limit za podizanje gotovine debitnim karticama i ukinuti ugovaranje a vista štednog računa. Još u veljači je Raiffeisenbank podigla naknade za pakete računa s razine od 29 do 89 kuna, na raspon mjesečnih naknada od 35 do 110 kuna, dok su umirovljenički paketi poskupjeli s 11 na 15 kuna.

NAKNADA ZA PODIZANJE GOTOVINE

Hrvatska poštanska banka od 3. travnja počinje naplaćivati naknadu za podizanje gotovog novca debitnom karticom na EFTPOS uređajima banke u poslovnoj mreži banke i kod ugovornih partnera, Hrvatske pošte i Financijske agencije.

Naknada će iznositi 1,20 posto od vrijednosti transakcije, a iz te banke kažu da su je uveli zbog troškova sustava poslovne mreže ugovornih partnera i da će, kao i do sada, u poslovnicama banke i na njezinim bankomatima bez naknade prolaziti podizanje gotovog novca s transakcijskih računa.

Od polovice svibnja Erste&Steiermärkische banke smanjuje maksimalni iznos prešutnog prekoračenja s 50.000 kuna na 35.000 kuna, a od polovice ožujka banka uvodi naknade od jedne kune za nacionalni kreditni transfer u kunama u korist pravnih osoba – unutar banke i od dvije kune za nacionalni kreditni transfer u korist pravnih osoba – izvan banke.

Mogli bismo nizati još promjena, ljudi kojima ne odgovaraju naknade banaka imaju samo jedan izbor – promijeniti banku.

PALI PRIHODI OD PROVIZIJA

To nije teško učiniti, ali se prethodno treba dobro informirati o cijenama svih bankovnih usluga i proizvoda koje koristite, jer može se dogoditi da jedna banka ima povoljniju jednu vrstu naknada dok su joj druge nepovoljnije od konkurencije, zato prije promjene banke uzmite u obzir sve i napravite svoju računicu.

Što se banaka tiče njihova računica je jasna i malo će toga kod njih biti bez naknade jer su im lani pali svi prihodi od provizija i naknada za platni promet.

Jedina naknada koja im je porasla je ona za vođenje tekućih računa i žiroračuna od koje su im prihodi u pandemijskoj 2020. porasli 57,5 milijuna kuna na 535 milijuna kuna.

Provizije po kreditnim karticama rasle su sve do prošle godine kada su pale 457 milijuna kuna na 923 milijuna kuna, a lani su banke naplatile 153 milijuna kuna provizija i naknada za internetsko, telefonsko i mobilno bankarstvo te za potvrde putem SMS-a što je 96 milijuna kuna manje nego su naplatile godine ranije…

Piše: Sanja Stapić/SD

EKOLOŠKA BOMBA U NERETVI Kancerogene željezničke pragove kiše ispiru ravno u Neretvu

By
K. J.
-

Velika gomila rashodovanih željezničkih pragova koji godinama čekaju kupce odložena je u Luci Metković. Riječ je o pragovima o čijoj je potencijalnoj štetnosti Slobodna Dalmacija  nedavno pisala, a koje Hrvatske željeznice prodaju zainteresiranim građanima ili tvrtkama.

Tako je ta hrpa pragova koja bode oči odložena neposredno uz obalu rijeke Neretve. Godinama je ispiru kiše i sva tako onečišćena voda završava u Neretvi. Istina, rashodovani pragovi nalaze se nedaleko od željezničke stanice, na zemljištu HŽ-a, ali predstavljaju veliku opasnost za onečišćenje okoliša jer je kreozat, kojim se premazuju željeznički pragovi, klasificiran prema smjernicama Europske unije kao kancerogena tvar jer se dobije destilacijom katrana i kamenog ugljena, piše Slobodna Dalmacija.

Unatoč tome što su pragovi premazani zaštitnim sredstvom koje spada u kancerogene tvari, HŽ Infrastruktura ih nakon rashodovanja jeftino prodaje na javnim natječajima te obvezuje kupce da ih, među ostalim, neće ložiti ili njima oblagati interijere objekata. Nema detaljnijih objašnjenja o njihovoj štetnosti za okoliš i zdravlje ljudi te, u konačnici, i kancerogenosti. Tako se mnogi vođeni niskom cijenom odlučuju kupiti “mačka u vreći” a da pojma nemaju što su to kupili.

Kad su brojni građani kupovali željezničke pragove kao jeftin građevni materijal, nisu mogli ni sanjati da bi mogli upasti u nevolje zbog korištenja tih rashodovanih pragova. Iako su relativno jeftini, dvadesetak kuna za komad, nakon informacija o njihovoj štetnosti teško će se naći netko tko će ih biti spreman kupiti – barem legalno.

Umjesto uštede i brze gradnje, mogli bi imati još veće troškove zbog njihova uklanjanja i zbrinjavanja ako se pokaže da su pragovi postavljeni na neodgovarajućim mjestima ili pak u blizini dječjih igrališta.

Tko zna koliko ima ovakvih pragova postavljenih po Dalmaciji…

Javni natječaj

Jedan od takvih “naivnih” kupaca je i Ivica Mijoč, čija tvrtka “Žabac” upravo uređuje izletište i odmorište na jezeru Kuti u općini Zažablje. Uređujući površinu od oko 16 tisuća kvadrata za budući agro etno park, vlasnik je razmišljao kako ograditi i obrubiti tako veliki prostor, da to bude dugotrajna ograda, ali i oku ugodna u močvarnom ambijentu kakav pruža jezero Kuti. Izbor je pao na stare željezničke pragove koje je HŽ Infrastruktura prodavala po cijeni od 20 kuna. Ivica je kupio tisuću komada takvih pragova još prije četiri godine, za što je državnoj tvrtki uplatio 20 tisuća kuna, te ih je postavio na imanju gdje, među ostalim, uzgaja i konje, patke, a ima i jednog magarčića.

I zaista, sve to lijepo izgleda i fantastično se uklopilo u močvarnom krajoliku, u što smo se i osobno uvjerili, a kolega fotoreporter Čizmić zorno je to zabilježio svojim objektivom. Međutim, kad je pukla priča o željezničkim pragovima, svi oni koji su s njima nešto radili ili gradili, a među njima i naš sugovornik, nemirno spavaju jer ne znaju kad će im kontrole i inspekcije pokucati na vrata.

– Evo pogledajte ove željezničke pragove. Potpuno su izbijeljeli, u njima nema katrana – rekao nam je Ivica Mijoč pokazujući objekt u izgradnji čiji se okoliš tek uređuje, a nekadašnji željeznički pragovi služe isključivo za dekoraciju. Ističe da nikakve inspekcije nisu dolazile zbog pragova, ali ako se pojavi inspekcija zaštite okoliša, rado će im sve pokazati jednako kao i nama novinarima.

– Ako inspekcija utvrdi da ovi pragovi ovako postavljeni škode zdravlju ljudi, ja ću ih ukloniti. Ionako su postavljeni više iz estetskih nego funkcionalnih razloga. Ranč i izletište mogu funkcionirati i bez tih pragova – govori nam Ivica Mijoč, primjetno iznenađen našim zanimanjem za njegov Agro etno park na jezeru Kuti, koji još nije službeno otvoren. Nada se da će otvoriti za Uskrs, ako to dopusti korona.

– Ionako je prošla sezona bila loša, tko zna kakva će biti i ova – jada se Žabac, kojemu su novonastali problemi sa željezničkim pragovima došli u najgorem mogućem trenutku, prije početka nikad neizvjesnije turističke sezone. Malo brige oko toga, pa sada još i stari željeznički pragovi koji mu zadaju glavobolju.

Tvrdi da je te željezničke pragove kupio na javnom natječaju od HŽ-a, pa je javnost tako došla do njegova imena. Da je kupovao na crno, nitko za to ne bi ni znao.

Namjensko korištenje

Prilikom kupnje Ivica je potpisao izjavu o strogo namjenskom korištenju pragova na određenim površinama. Naglašava da pragove nije koristio za oblaganje unutarnjih površina, niti na njegovu izletištu služe za igračke na dječjem igralištu. Zapravo, postavljeni su na otvorenom prostoru, gdje nema nikakva rizika da bi mogli doći u dodir s kožom ili na bilo koji drugi način ugroziti zdravlje posjetitelja. Također, od tih rashodovanih željezničkih pragova nisu izrađeni ni vrtni stolovi ni posude za biljke, u što smo se i sami uvjerili.

– Tko zna koliko ima ovakvih pragova postavljenih po Dalmaciji i nikome ništa! Osobno sam ih vidio na više mjesta, njima se grade i pristupi za lađe, razni mostići i prijelazi preko kanala – ogorčen je Ivica.

– Meni nitko nije rekao da su željeznički pragovi štetni za okoliš i za zdravlje ljudi. Nisam se sam javio na natječaj HŽ-a, bilo nas je desetak. Da sam znao da će ovi pragovi izazvati toliki problem, nikada ih ne bih kupio. Ako mi inspekcija naloži da ih uklonim, to ću i učiniti – zaključio je Ivica Mijoč Žabac, piše Slobodna Dalmacija.

Piše: Stanislav Soldo/SD
Foto: Ante Čizmić

STOŽER: 60 je novih slučajeva zaraze na području Županije

By
LIKEmetkovic.hr
-

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 60 novih slučajeva zaraze koronavirusom (23 utvrđeno brzim antigenskim testom), obrađena su 253 uzorka.

Radi se o 35 osoba iz Dubrovnika, 12 iz Župe dubrovačke, pet iz Konavala, po dvije iz Metkovića i Stona te po jednoj iz Blata, Dubrovačkog primorja, Orebića i Vele Luke.

Izliječene su 62 osobe: 33 iz Dubrovnika, 13 iz Župe dubrovačke, osam iz Konavala, tri iz Orebića, po dvije iz Metkovića i Trpnja te jedna iz Dubrovačkog primorja.

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji trenutno su aktivna 703 slučaja zaraze koronavirusom, od čega na širem području Dubrovnika njih 594 (Dubrovnik 317, Konavle 126, Župa dubrovačka 127, Dubrovačko primorje 15 te Ston devet slučajeva).

U OB Dubrovnik hospitalizirano je 65 osoba pozitivnih na koronavirus. Sedam pacijenata zahtijeva intenzivnu skrb, od čega je šest na invanzivnoj ventilaciji.

U samoizolaciji je 1015 osoba, a u posljednja 24 sata zabilježeno je šest kršenja mjere samoizolacije (jedno na granici).

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

1...1.0121.0131.014...2.040Page 1.013 of 2.040

Zadnje objavljeno

© 2015-2024 LIKEmetkovic.hr