Olujno nevrijeme koje je uz tuču prohujalo Dolinom Neretve u Opuzenu je napravio veliku štetu.
Uz Neretvu, u Ulici A. Starčevića, vjetar je srušio dva bora od kojih je jedan pao na osobno vozilo. U isto vrijeme pao je i veliki čempres na ulazu u Opuzen (iza trgovine Tommy), u ulici Stanka Parmaća. Nasreću, sve je prošlo bez ljudskih žrtava.
Uslijed obilnih padalina mnogo površinske vode otežavaju prometovanje magistralnim putem M-17 između Jablanice i Mostara. Video koji su snimili čitatelji portala Klix.ba bilježi stanje na prometnici na ulazu u područje općine Jablanica, kod Komadinovog vrela, prenosi Dnevnik.ba.
Velike padaline posljednjih dana niz padine Čvrsnice na prometnicu nanose ogromne količine površinskih voda.
Prave bujice mogu predstavljati na momente atraktivne prizore, ali su sigurno i velika opasnost za sudionike u prometu.
Grmljavinsko nevrijeme praćeno kišom i tučom, ponegdje i veličine oraha, prohujalo je popodne, oko 15:30, Dolinom Neretve.
Nakon nekoliko snažnih udara groma iz smjera mora se širio neobičan huk tuče koja je padala nekoliko minuta.
O mogućim štetama na poljoprivrednim kulturama za sada je teško govoriti ali se mogu očekivati. Za razliku od prije desetak godina, vozila su ovoga puta prošla lišo.
Nadamo da se tijekom dana i noći ovako nešto neće ponoviti. Sutra se očekuje smirivanje vremena.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 237 novih slučajeva zaraze koronavirusom, a obrađeno je 1.118 uzoraka.
Radi se o 101 osobi iz Dubrovnika, 33 iz Metkovića, 26 iz Župe dubrovačke, 21 iz Ploča, 18 iz Konavala, 13 iz Opuzena, 8 iz Stona, po 5 osoba iz Slivna i Korčule, po 2 uz Dubrovačkog primorja, Kule Norinske i Lumbarde i 1 osobi s Mljeta.
Izliječeno je 100 osoba: 49 iz Dubrovnika, 11 iz Metkovića, 9 iz Župe dubrovačke, 7 iz Ploča, 5 iz Konavala, 4 iz Blata, po dvije osobe iz Korčule, Opuzena, Stona i Zažablja, te po jedna osoba iz Kule Norinske, Lumbarde, Orebića, Slivna, Trpnja, Vele Luke i s Mljeta.
U OB Dubrovnik hospitalizirano je 56 osoba pozitivnih na koronavirus, a osam pacijenata zahtijeva intenzivnu skrb te su na respiratoru. U samoizolaciji je 1.821 osoba.
Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.
U subotu, 6. studenoga 2021., s početkom u 11 sati keramičarka Anamarija Bezek će voditi radionicu umjetničke keramike: izrađivat će se svijećnjaci od gline.
Radionica je namijenjene kreativcima od 13 do 77 godina. Prijave su obavezne, a mogu se izvršiti telefonskim pozivom na 020 681 715.
Radionica će se održati uz pridržavanje važećih epidemioloških mjera.
Iz Državnog hidrometeorološkog zavoda najavljuju da je prvi tjedan studenog obilježen ciklonalnom aktivnošću u Sredozemlju koju prate obilnije oborine uz mogućnost bujičnih poplava i porasta vodostaja nekih rijeka, ali i još jedna epizoda juga.
U jugozapadnoj struji na prednjoj strani prostrane visinske doline nad zapadnom Europom, preko Hrvatske se na sjeveroistok već premjestila jedna ciklona i donijela kišu, na Jadranu i uz njega mjestimice i obilniju. Nakon prolaznog i kratkotrajnog smirivanja vremena, stigla je druga ciklona istom putanjom preko naših krajeva. Prati je jako do olujno jugo, nove i često obilne oborine, a s njezinim odlaskom zapuhat će bura.
Velike akumulirane količine kiše do petka se predviđaju na Jadranu, a najobilnije oborine, uz vrlo vjerojatno akumulirane količine veće od 100 mm, izgledne su u Dalmaciji, osobito njezinoj unutrašnjosti te u susjednoj Bosni i Hercegovini gdje su moguće količine veće od 200 mm. Pritom će oborine povremeno biti praćene grmljavinom i intenzivnije u kratkom vremenu.
Zbog obilnih oborina na području Dalmacije te njezine unutrašnjosti postoji mogućnost naglog porasta vodostaja bujičnih vodotoka te urbanih poplava. Također postoji mogućnost poplavljivanja krških polja u dalmatinskom zaleđu (npr. područje Vrgorca, Konavosko polje).
Moguć je porast vodostaja rijeka u Dalmaciji – Neretve, Zrmanje, Krke, Cetine te njihovih pritoka gdje će vodostaji uglavnom ovisiti o radu hidroelektrana tj. uzvodnih akumulacija na njima.
Preporuča se redovno praćenje najnovije vremenske i hidrološke prognoze i upozorenja, posebice za obilnu oborinu. Na moru puše jak do olujan vjetar uz mogućnosti gmljavinskog nevremena.
Veliki broj novozaraženih je povećao zanimanje za cijepljenje protiv COVID-a. Jučer smo svjedočili velikoj gužvi kod Doma zdravlja Metković zbog testiranja, a danas zbog cijepljenja – motivacija je poprilično velika – po jakom jugu i kiši ljudi čekaju ispod kišobrana svoj red.
Dom zdravlja Metković je još početkom listopada uveo tjedno cijepljenje u na lokaciji COVID ordinacije svakog četvrtaka, u periodu od 11 do 13 sati.
Na raspolaganju su sve vrste cjepiva: kako za prvu dozu, tako i za docjepljivanje. Na licu mjesta se vrši upis u centralnu bazu, te je moguće i izdavanje COVID potvrde.
Dolazi zima, hladnije i burno vrijeme. Suhe i ispucale ruke postaju svakodnevnica većine ljudi. Što koristiti i na koji način se zaštiti, a da bude što prirodnije? Vjerujemo da si to pitanje većina postavlja.
Odgovor smo potražili kod naših starijih, onih koji u svojim mladim danima nisu imali priliku koristit drogerijske proizvode kojima smo okruženi danas, piše Neum online.
– U moje vrijeme nije bilo tih krema koje vi mladi danas koristite, pravili smo domaći sapun i domaći melem i živjeli zdravije. Ovaj melem ja pravim preko pedeset godina, svake godine poslije ljeta, a najviše otkad sam se udala u Oskrušnicu. Svi sastojci u melemu su domaći, moj vosak i moje maslinovo ulje, a bijeli sljez uberem u vrtu ispred kuće. Gdje ćeš prirodnije i zdravije od toga! – kaže nam baka Cvija dok priprema sve sastojke za kuhanje domaćeg melema od bijelog sljeza.
Dok provodimo vrijeme s bakom Cvijom kaže nam kako je svoj melem slala u Dubrovnik, Pelješac, Zagreb, Mostar, Bihać pa čak i u Ameriku.
– Ljudi volje znat šta stavljaju na svoju kožu. Ovaj melem koristim ja, koriste ga moja djeca i unučad. Od ispucalih usana i ruka u ovom burnom vremenu do nekih opekotina koje bi mogle ostaviti ožiljak na koži. Ovaj melem bude gotov za čas, što bi se reklo, a pomaže, kaže nam radišna baka Cvija.
Za pripremu ovog melema trebat će vam tri sastojka i to: bijeli sljez, pčelinji vosak, maslinovo ulje i komad smrekovog drveta za miješanje sastojaka prilikom kuhanja.
– Smerekovo drvo se mora koristiti, to je mene naučila moja majka, a i žene koje prave ovo već dugo godina, to znaju, dodaje baka dok “na vatri” miješa melem.
– Bijeli sljez se prokuha, procijedi, dobiveni čaj ulijem u novi lonac, a sljez bacim te dodam vosak i maslinovo ulje. Svi sastojci se kuhaju oko sat vremena, nekad i sat i po’, a cijelo vrijeme dok se melem kuha miješam ga komadom smrekovog drveta. Netko voli dodati i malo eteričnog ulja u melem. Koliko čega dodajem, procijenim sama, ali potrošim skoro litru maslinovog ulja prilikom jednog kuhanja i to mi je dovoljno za dvadesetak kutijica melema. Nakon što se melem skuha, kratko se ohladi i ulijevam ga u kutijice te ostavim da se ohladi do kraja. I ovaj melem je jedna vrsta pripreme za zimu, kroz smijeh govori baka Cvija.
Foto: Neum online
– Ministarstvo poljoprivrede razumije apele zainteresirane javnosti za pronalaženje drugih mogućnosti koje ne uključuju trajno uklanjanje podivljalih životinja te razmatra i prijedloge koji su pristigli u posljednja dva dana. – dio je priopćenja Ministarstva poljoprivrede nakon zakuhavanja situacije s podivljalim govedima za koje nitko ne odgovara.
Prepucavanje zaštitara životinja, ugroženih i oštećenih poljoprivrednika te nekadašnjeg vlasnika životinja čiji se slučaj već godinama povlači po sudovima nastavlja se, a u međuvremenu životinje i dalje lutaju i nesumnjivo prave štetu poljoprivrednicima prolazeći preko zemljišta poput bagera.
U Ministarstvu objašnjavaju liniju što – kako – ako, na koncu, odluku o tome hoće li se životinje odstrijeliti, spasiti, premjestiti ili nešto četvrto donijet će veterinarski inspektor Državnog inspektorata, piše Dubrovački vjesnik.
– Na temelju Zakona o lovstvu i zapisnika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Ministarstvo poljoprivrede je dana 1. listopada 2021. donijelo dva Rješenja o dopuštenju trajnog uklanjanja podivljalih životinja domaćih vrsta goveda, ovaca, magaraca i konja u državnom otvorenom lovištu broj: XIX/7 – RUJNICA i u zajedničkom otvorenom lovištu broj: XIX/116 – OPUZEN radi zaštite i očuvanja biološke i ekološke ravnoteže staništa, divljači i divlje faune i flore. Prema zapisniku, radi se o podivljalim životinjama i životinjama bez nadzora i kontrole čovjeka, a koje se, osim što u lovištima ugrožavaju biološku i ekološku ravnotežu staništa, divljači i divlje faune i flore, spuštaju iz lovišta u naselja te predstavljaju veliku ugrozu sigurnosti stanovništva. Ministarstvo poljoprivrede je bilo dužno postupiti po Zakonu, a sve radi smanjenja rizika od štetnih posljedica definiranih Zakonom. – piše Ministarstvo poljoprivrede u priopćenju.
Neovisno o Rješenjima koja su donesena sukladno Zakonu o lovstvu i zapisniku DIRH-a te koja se odnose na postupanja u području lovišta RUJNICA i OPUZEN, sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja zabranjeno je zanemarivati životinje s obzirom na njihovo zdravlje, smještaj, ishranu i njegu, a posjednik ne smije napustiti domaću životinju ili kućnog ljubimca koje drži pod nadzorom.
Inspekcijski nadzor u provođenju Zakona o zaštiti životinja provode veterinarski odnosno poljoprivredni inspektori Državnog inspektorata te se novčanom kaznom od 30 do 50 tisuća kuna kažnjava za prekršaj pravna osoba ako napusti domaću životinju te ako pravodobno ne zatraži veterinarsku pomoć i zbrinjavanje bolesnih ili ozlijeđenih životinja ili veterinarsku pomoć pri porodu ako je potrebna ili odgovarajuću njegu bolesnih, ozlijeđenih i iscrpljenih životinja, a fizička osoba kaznit će se novčanom kaznom od 15 do 30 tisuća kuna.
Poslove sakupljanja napuštenih ili izgubljenih životinja organiziraju i financiraju jedinice lokalne samouprave. Način postupanja s napuštenim ili izgubljenim životinjama propisuju općim aktima predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave. Nadzor nad provedbom općih akata JLS-a provode komunalni redari.
Ako komunalni redar tijekom nadzora uoči postupanje protivno odredbama Zakona o zaštiti životinja, za koje nije nadležan, obvezan je o tome odmah obavijestiti veterinarskog inspektora. Ako komunalni redar u nadzoru utvrdi povredu Zakona u skladu sa svojim ovlastima, ima pravo i obvezu naplatiti novčanu kaznu propisanu općim aktom predstavničkog tijela jedinica lokalne samouprave, a ta sredstva prihod su jedinica lokalne samouprave i koriste se za potrebe zbrinjavanja napuštenih i izgubljenih životinja. U slučaju ugrožene sigurnosti i zaštite ljudi ili životinja, u skladu s člankom 11. stavkom 1. točkom 6. Zakona o zaštiti životinja takve životinje mogu se trajno ukloniti, a odluku donosi veterinarski inspektor Državnog inspektorata.
Foto: Joško Ponoš
Nakon protekle noći noć i dobar dio današnjega dana puhat će olujno jugo praćeno pljuskovima, a moguća je i grmljavina. Smirivanje se očekuje u drugom dijelu četvrtka i u noći na petak kada će biti oblačno sa slabim jugom i uglavnom bez padalina.
Za sada jaki udari juga nisu prouzročili veće probleme. U gimnazijskom parku je odlomljen dio stabla, a u Ulici Ivana Gundulića vatrogasci su morali ukloniti satelitsku antenu s fasade. Nadamo se da će to biti sve za danas.
