Gradsko vijećeGrada Metkovića usvojilo je 30. rujna 2025. godine Odluku o sufinanciranju troškova medicinski pomognute oplodnje (MPO), čime je Metković postao jedan od gradova koji aktivno odgovaraju na izazove demografske revitalizacije i pružaju podršku parovima koji se suočavaju s problemom neplodnosti.
U Republici Hrvatskoj svaki šesti par reproduktivne dobi suočava se s poteškoćama u začeću, a godišnje se oko 1600 djece rodi zahvaljujući MPO postupcima, što čini oko 5% svih rođenih. To jasno ukazuje na značaj koji MPO ima za demografsku sliku Hrvatske.
Prema Strategiji demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine, lokalne vlasti pozvane su osigurati dodatnu podršku parovima s dijagnosticiranom neplodnošću – kako kroz institucionalnu podršku, tako i kroz financijsku pomoć.
Iako Hrvatska, uz Bugarsku i Grčku, pokriva sve troškove liječenja medicinskih oblika neplodnosti kroz javno zdravstvo, brojni parovi, osobito oni koji ne uspiju ostvariti trudnoću u okviru sustava, prisiljeni su MPO postupke plaćati sami. Cijene tih tretmana – uz dodatne terapije, putne troškove i smještaj – nerijetko prelaze 2.000 eura, što za mnoge predstavlja ozbiljan financijski izazov.
Upravo iz tih razloga, Grad Metković je odlučio dodatno rasteretiti svoje građane i građanke koji se nalaze u ovom izazovnom životnom razdoblju. Odluka o sufinanciranju troškova MPO dio je šireg nastojanja grada da unaprijedi kvalitetu života stanovništva i aktivno doprinese rješavanju demografskih problema.
Na službenoj stranici Grada Metkovića objavljeni su svi potrebni dokumenti za ostvarivanje prava na ovu vrstu potpore, uključujući:
Danas, 10. listopada. obilježava se Svjetski dan mentalnog zdravlja. Tim povodom smo razgovarali s psihologinjom Milkom Ramić i psihoterapeutkinjom Ivanom Mostarac, osnivačicama Centra za mentalno zdravlje Metković, o važnosti psihičkog blagostanja, izazovima s kojima se građani suočavaju i načinima kako svatko od nas može bolje brinuti o sebi.
Možete li nam ukratko predstaviti Centar za mentalno zdravlje u Metkoviću i koje su njegove glavne aktivnosti?
Ivana: Centar za mentalno zdravlje smo prije dvije godine osnovale kao neformalnu organizaciju gdje ja pružam usluge psihoterapije, a kolegica usluge psihološkog savjetovanja i testiranja.
Radimo s odraslima, djecom i parovima, grupni rad. Također skupa provodimo radionice i edukacije vezane za mentalno zdravlje.
Koja je vaša uloga u Centru i s kakvim se izazovima najčešće susrećete u svakodnevnom radu?
Milka: Kao psihologinja u centru radim psihološko savjetovanje s odraslima i djecom. Najveći broj mojih klijenata su žene iako radim i s muškim klijentima. Izazovi s kojima se susrećemo su nerazumijevanje obitelji za problem koji osoba ima, iznenađenje roditelja kada njih tražim da dolaze a doveli su djecu po pomoć, osjecaj bespomoćnosti u radu s klijentima koji su u fazi depresije kad se zaista teško pokrenuti, briga za klijente koji pokazuju određene rizike od suicidalnosti, manjak stručnjaka za mentalno zdravlje, a potrebe sve veće. Nasreću, većinu izazova prevladamo uz superviziju i međusobnu podršku.
Koliko je, po vašem iskustvu, porasla svijest o važnosti mentalnog zdravlja u lokalnoj zajednici posljednjih godina?
Ivana: Pa sudeći po broju ljudi koji nam se obraćaju za pomoć, odnosno koji su odlučili poduzeti nešto za sebe, moram reći da smo ugodno iznenađene smanjivanjem stigme, srama, i porastom svjesnosti koliko je bitno naše mentalno zdravlje.
Svjetski dan mentalnog zdravlja
Ove godine Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se pod geslom „Mentalno zdravlje je univerzalno ljudsko pravo“. Što ta poruka znači vama osobno i profesionalno?
Milka: Zapravo smo s tom misijom i krenule u cijelu priču. Naši klijenti su dugo vremena za psihološko savjetovanje i psihoterapiju morali ići do Splita, Dubrovnika ili sami tražiti online terapeute. Bez obzira gdje živimo i koliko daleko od velikih gradova, mišljenja smo da svi ljudi zaslužuju ovakvu pomoć imati nadomak ruke. Kako bi dodatno živjele ovu ideju univerzalnog ljudskog prava na mentalno zdravlje povezujemo se i s udrugama koje kroz projekte osiguravaju besplatnu psihološku pomoć marginaliziranim skupinama.
Na koji način Centar obilježava ovaj dan – imate li posebne aktivnosti, radionice ili kampanje?
Milka: Osim pojačane aktivmosti na društvenim mrežama, održat ćemo radionicu u udruzi Otac Ante Gabrić za osobe starije životne dobit, gostovat ćemo na radiju a uskoro pripremamo jednu poklon radionicu za žene.
Koliko su ovakvi dani važni u borbi protiv stigme povezane s mentalnim poteškoćama?
Ivana: Pa smatram da su bitni jer nas svakodnevica odnese, ritam života je vrlo ubrzan. A onda nam obilježavanje služi da podsjetimo i sebe i druge da mentalno zdravlje nije luksuz, nego temelj svega što radimo i jesmo. Temelj zdravog, sretnog i ispunjenog života. Obilježavanje ne služi samo simbolično, amo baciti koju floskulu. Služi nam poticanju razgovora, nuđenju pomoći i razumijevanja. Umanjivanju osjećaja usamljenosti I promjeni onog “nešto sa mnom nije u redu” put kada čujemo da nismo jedini.
Mentalno zdravlje u zajednici
S kojim se problemima najčešće javljaju građani koji potraže pomoć u Centru?
Ivana: Problemi su stvarno raznoliki. Od depresije, ovisnosti, niskog samopouzdanja i partnerskih problema, do specifičnih fobija. U zadnje vrijeme bi možda istaknula simptome, koji se javljaju kao posljedica usamljenosti i otuđivanja, nezadovoljstva odnosima. A ti simptomi su vrlo raznoliki. Ljudi se muče s raznim problemima i htjeli bismo poručiti svima da niti jedan problem nije premali niti preveliki za javiti se. Pravo vrijeme za potražiti pomoć je ono koje ti sam sebi odrediš. Kada ti osjetiš potrebu.
Primjećujete li razliku između potreba djece i mladih u odnosu na odrasle i starije osobe?
Milka: I da i ne. Odrasli često dođu s problemom koje svoje korjene ima u nezadovoljenim potrebama iz djetinjstva. Iz osjećaja nedovoljnosti, nevoljenosti, osjećaja da su slabi ili nešto drugo što su o sebi ili svijetu naučili dok su još bili djeca. Često cijeli svoj život organiziraju oko tih uvjerenja koje je onda teško mijenjati, ali kroz terapiju pomalo uspiju. Djeca još uvijek grade sliku o sebi i svijetu. Ono što je prioritet u radu s djecom jest rad s roditeljima. Jer nije uloga psihologa ili psihoterapeuta mijenjati uvjerenja djeteta koje onda ide u nepromijenjenu okolinu. Uloga je pomoći roditeljima da pripreme zdravu okolinu za dijete. Tako da odrasli dolaze s potrebom da mijenjaju sebe kako bi se suočili sa svijetom lakše a djeca imaju potrebu za okolinom koja će ih pripremiti za taj svijet, nije im dovoljan dolazak do stručnjaka jednom tjedno ako se onda vraćaju tamo gdje je sve ostalo isto.
Kako lokalna zajednica – škole, obitelji, poslodavci – može doprinijeti boljoj brizi o mentalnom zdravlju?
Milka: Prije svega svakodnevnim razgovorom o mentalnom zdravlju. Dosta puta i na poslu i u školi na prvo mjesto idu obaveze I ne ostane vremena za ono iskreno pitanje: Kako si? Posebno djeca, učenici jako vole pričati o tome što ih muči ako im se da prilika. Žele biti viđeni i osjećati da ih netko čuje. Nismo dužni čak ništa poduzeti za njihove probleme, dovoljno je nekad ih samo slušati. Po školama, na radnim mjestima osigurajte važne informacije o traženju pomoći, korisna predavanja, radionice i ostale aktivnosti koje će biti podsjetnik da su ljudi važni i da je ok baviti se svojim mentalnim zdravljem.
Imate li dovoljno resursa i podrške za provođenje preventivnih i edukativnih programa?
Ivana: Pa gledajte, ako nas pitate, vjerujem da se Milka slaže, resursa i prevencije nikad dosta. Ali podršku imamo. I od strane medija, i od strane naših lokalnih Udruga. Moramo tu istaknuti Udrugu Kolektiv, Srednju školu Metković, Gimnaziju Metković i Gradsku knjižnicu. Uvijek su spremni za suradnju i tražiti nas pomoć i podršku kao stručnjake.
Prevencija i podrška
Kako prepoznati prve znakove narušenog mentalnog zdravlja – kod sebe ili bližnjih?
Milka: Dosta ovisi o dobi ili vrsti problema. Ono što ipak uvijek pamtim iz školovanja: najjasniji pokazatelj da nešto nije u redu s mentalnim zdravljem često je bilo kakva poteškoća sa spavanjem. Naravno, ako netko cijeli život ima nesanicu, može biti organski problem ali pogoršanja u spavanju su znak koji ne treba zanemariti. To može biti teško usnivanje, noćne more, često buđenje, mokrenje u snu kod djece, plitak san odjednom. Osim toga, kod djece pogoršanje u ocjenama, velika iritabilnost, promjena kruga prijatelja. Bilo kakva promjena u ponašanju u smjeru narušene kvalitete života. Važna napomena, dok mi vidimo te znakove problem je već neko vrijeme tu I zato je važno razgovarati I prije nego uočimo promjene.
Što biste savjetovali osobi koja se boji potražiti stručnu pomoć zbog srama ili stigme?
Ivana: Strah od srama i stigme je potpuno razumljiv jer pojedinci u društvu još uvijek smatraju da je traženje pomoći znak slabosti, pa bi najprije rekla da razumijem potpuno. Teško je priznati i sebi i drugima da ne možeš sam. Teško je ponekad i povjerovati da me okolina neće proglasiti ludim, nego će reći bravo. Pogotovo ako si naučen da moraš biti jak/a i ako okolina ne razumije i umanjuje tvoje probleme. A onda bi naglasila da nisi jedini/jedina! I da nas okolina često iznenadi svojim reakcijama kada smo iskreni. Termini se ponekad čekaju tjednima. Što mislim da je najbolji dokaz smanjena stigme. Jer koliko god volimo svoj posao, volimo i svoje zdravlje i obitelj, i teško je ponekad stići ugurati sve one koji su osvijestili da ne žele dalje glavom kroz zid sami. To je najbolji pokazatelj da nije s tobom nešto u krivu, već da je puno nas nekada došlo u fazu života kada nismo znali kako sami sebi pomoći. Kad te boli koljeno ideš fizioterapeutu, logično. A kad te glava boli od briga i života, ne moraš s njom kroz zid, možda je bolje da popričaš s nekim tko zna kako taj zid zaobići, preskočiti, srušiti…
Postoje li jednostavni načini ili navike kojima svatko od nas može jačati vlastitu psihološku otpornost?
Milka: Često smo učili da je osoba jaka koliko mu je čvrsta socijalna mreža. Točnije, prioritizirajte svoje vrijeme s prijateljima, uključite se u zajednicu, nađite neki hobi. To je veliki štit od svih izazova za mentalno zdravlje. Također, odmori se prije nego osjetiš umor, ne samo fizički već i onaj mentalni. Jer što si umorniji to ti puno duže treba da se oporaviš a najčešće nemamo toliko vremen za odmor u tom slučaju. I konačno, dozvoli sebi osjećati se loše. Nekada je najsnažnije za našu mentalnu otpornost biti ranjiv, ne bojati se neugodnih emocija. Emocije nisu opasne, one nam pomažu u preživljavanju. Od nas nećete čuti savjete: glumi da si jak, ne pokazuj slabost i slično jer to nije mentalna otpornost i mentalno zdravlje, to je strah od ranjivosti.
Koje su najvažnije promjene koje biste voljeli vidjeti u sustavu mentalne skrbi u Hrvatskoj?
Ivana: Voljela bi da se više ulaže u prevenciju, a ne samo u gašenje požara kad već dođe do problema. Da škole i radna mjesta postanu prostori gdje se može reći “nisam dobro“, a da to ne izazove nelagodu, nego razumijevanje i poduzimanje konkretnih koraka za poboljšanje situacije i rješavanje problema.
Milka: Slažem se s Ivanom. Prevencija je jako važna. I dodala bi da je jako važno uzeti u obzir kako na mentalno zdravlje djeteta djeluju razni faktori u ovom slučaju. To su roditelji, ustanove koje pohađaju I online svijet koji je prostor za sebe. Sustav mentalne skrbi u Hrvatskoj ne bi smio zanemariti ni jedan od ovih faktora. Osjećam se frustrirano kad dolazimo raditi 4 radionice s djecom koja onda I dalje ostaju u nepromjenjenom okruženju. Dakle, država bi trebala osigurati više podrške svima koji odgajaju djecu, a ne cijeli fokus staviti na direktan rad s djecom. Prevencija počinje od njih, a ne od djece.
U suradnji policijskih službenika Policijske postaje Ston i Metković dovršeno je kriminalističko istraživanje nad 34-godišnjim državljaninom Španjolske zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama.
Naime, sumnja se da je osumnjičeni protivno odredbi članka 3. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga nezakonito nabavio više sjemenki konoplje tipa droga, koje je potom zasadio na zemljištu u blizini kuće koju koristi na području Stona.
Isto tako se sumnja da je s izraslih stabljika brao lišće i cvjetove konoplje, koje je skrivao u staklenkama unutar same kuće.
Na temelju naloga suda obavljena je pretraga prostora kojima se koristi osumnjičeni te je samim time potvrđena policijska sumnja s obzirom na to da je na zemljištu pronađeno devet zasađenih stabljika konoplje, visine od 128 do 247 centimetara, dok je u unutrašnjosti kuće pronađeno 17 staklenki ispunjenih lišćem i cvjetovima konoplje ukupne težine 373 grama.
Protiv osumnjičenog je podnesena kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.
Iz komunalnog redarstva obavještavaju građane da dana 10. listopada 2025. godine (petak), zbog radova na sanitarnoj rezidbi stabala na zelenoj površini, ne parkiraju vozila u odvojku Ulice Kralja Zvonimira prema Ulici Ante Starčevića.
Radovi rezidbe izvoditi će se u razdoblju od 08:00 sati do završetka radova. Molimo građane za strpljenje i poštivanje privremene regulacije prometa.
Ovogodišnja berba mandarina u Dolini Neretve, prema procjenama, donijet će između 40 i 50 tisuća tona plodova, no uz bogat urod dolazi i ozbiljan problem – zbrinjavanje otpada, posebno zbog pojačanog napada sredozemne voćne muhe (Ceratitis capitata).
Procjenjuje se da će do 10 posto uroda, odnosno oko pet tisuća tona, završiti kao plodovi koji se ne mogu plasirati na tržište. Dodatni problem stvaraju oštećene i trule mandarine, koje su idealan domaćin za razvoj ličinki voćne muhe.
-Ako se otpad ne zbrine pravovremeno i na propisan način, prijeti opasnost od naglog porasta populacije ovog štetnika, upozoravaju iz Poljoprivredno-savjetodavne službe.
Kompostana premalih kapaciteta
U Metkoviću postoji kompostana koja može primiti i preraditi do tri tisuće tona otpada, no to je tek dio ukupne količine. Ostaje pitanje kako zbrinuti višak od oko tri tisuće tona, piše Slobodna Dalmacija.
Zbog toga se apelira na proizvođače i lokalne komunalne službe da se uključe u prikupljanje i uništavanje otpada kako bi se spriječilo širenje zaraze.
Trule mandarine – leglo voćne muhe
Sredozemna voćna muha najviše napada žute i zrele plodove, ali može oštetiti i drugo voće i povrće. Gospodarski prag štetnosti, prema službenim uputama, iznosi dvije odrasle jedinke tjedno na žutim ljepljivim pločama, odnosno 0,5 do 1 jedinku po lovci za Karate trap C.
Prema Naredbi o mjerama sprječavanja širenja i suzbijanja sredozemne voćne muhe svi proizvođači mandarina i vlasnici biljaka domaćina dužni su provoditi propisane mjere suzbijanja i biljne higijene.
Zaražene i otpalе plodove treba prikupiti i uništiti najkasnije 72 sata nakon berbe, otkupa ili sortiranja.
Tri načina zbrinjavanja otpada
Propisani načini uništavanja zaraženih plodova uključuju: Zakopavanje plodova i prekrivanje slojem zemlje od najmanje 30 centimetara, hlađenje plodova u rashladnim komorama na 0 °C najmanje deset dana, zatvaranje plodova u plastične vreće i držanje na otvorenom najmanje deset dana, čime se uništavaju ličinke zbog povišene temperature i nedostatka zraka.
Na područjima gdje su ulovi muhe iznad praga štetnosti, preporučuje se primjena sredstava za zaštitu bilja (SZB) s kratkom karencom (rok od primjene zaštitnog sredstva pa do ubiranja plodova: Success bait – karenca 4 dana, Asset five – karenca 1 dana, Azatin ec – karenca 7 dana, Mospilan 20 SG – karenca 14 dana (za kasnije sorte mandarina).
Stručnjaci upozoravaju kako je za uspješno suzbijanje sredozemne voćne muhe potrebno zajedničko djelovanje svih proizvođača, otkupljivača i komunalnih službi.
– Svaka trula mandarina koja ostane na tlu može biti izvor zaraze. Samo koordiniranim akcijama i poštivanjem higijenskih mjera možemo spriječiti širenje štetnika i zaštititi urod, poručuju agronomi.
Dolina Neretve ponovno se suočava s izazovom koji prijeti cijelom voćarskom sektoru. Rješenje je u pravovremenom i pravilnom zbrinjavanju otpadnih plodova – jer svaka neuništena trula mandarina znači i nova generacija voćne muhe.
Institut za hrvatski jezik organizira manifestaciju pod nazivom Između kamena i riječi – gomila, koja će se održati 16. listopada 2026. godine u Mliništu s početkom u 16 sati.
Riječ je o zajedničkoj suradnji Instituta za hrvatski jezik, Općine Zažablje, Osnovne škole Stjepana Radića i Gimnazije Metković, u sklopu manifestacije Dani europske baštine 2025.
Manifestacija je osmišljena u okviru projekta Instituta Rijekom neretvanskih riječi – od kuće do škole (rnr.jezik.hr), koji financira Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske kroz Program zaštite i očuvanja nematerijalnih kulturnih dobara.
Tijekom programa u školama će se održati dijalektološke, onomastičke, arheološke i likovne radionice, a bit će postavljena i izložba fotografija kapele sv. Liberana te arheološkog nalazišta na Gomilama u Vidonjama, proglašenih kulturnim dobrom 2022. godine.
Posjetitelji će moći pogledati i videozapise o običajima vezanim uz sv. Liberana te o tradicijskim načinima gradnje u Neretvi, nastale u suradnji učenika i kazivača iz neretvanskih naselja. Sudjelovat će i govornici vidonjskoga govora, jednog od prvih zaštićenih štokavskih govora u Hrvatskoj.
Manifestacija promiče očuvanje bogate neretvanske nematerijalne baštine te jača jezično-kulturni identitet djece i mladih kroz komunikaciju na dijalektima hrvatskoga jezika.
Ovogodišnji 11. Rendez-vous au cinema koji će održati od 29. rujna do 19. listopada 2025., a u Kinu Pobjeda u Metkoviću 13. i 14. listopada donosi dva zanimljiva filmska naslova, uz besplatan ulaz za sve posjetitelje.
Rendez-vous au cinéma zajednički je projekt Francuskog instituta u Hrvatskoj, Hrvatskog audiovizualnog centra i Kino mreže. Prvi je put organiziran 2015. godine u sklopu festivala Francuske u Hrvatskoj. Riječ je o značajnom projektu posvećenom francuskom filmu, koji na razigran i raznolik način okuplja igrane, dokumentarne i animirane filmove raznih estetika, s ciljem približavanja francuske kinematografije širokoj publici diljem Hrvatske.
Ovogodišnji program Kina Pobjeda uključuje sljedeće naslove:
ponedjeljak, 13.10. u 19:30 sati – Adolescenti (2019.) Dokumentarni film koji prati život dviju djevojaka kroz pet ključnih godina odrastanja.
Emma i Anaïs su najbolje prijateljice, no njihovi životi su i različiti koliko i slični. Film prati njihov razvoj od trinaeste do osamnaeste godine, u periodu snažnih emocionalnih i identitetskih promjena. Prikazom svakodnevice, školovanja, obitelji i odnosa s okolinom, film pruža intiman uvid u izazove odrastanja.
utorak, 14.10. u 19:30 sati – Majmun u zimi (1962.) Francuski klasik s Jean-Paulom Belmondom i Jean Gabinom. U režiji Henrija Verneuila, ova topla i duhovita komedija govori o prijateljstvu, sjećanjima i borbi s vlastitim demonima. Albert (Jean Gabin), bivši marinac i hotelijer, davno se odrekao alkohola, ali sve se mijenja dolaskom Gabriela (Jean-Paul Belmondo), mladića koji pokušava pobjeći od problema. Njihov susret pokreće lavinu emocija, sjećanja i životnih dilema.
Europska unija planira značajno postrožiti pravila za tehničke preglede vozila diljem kontinenta. Prema prijedlogu Europske komisije, čiji je cilj povećati sigurnost na cestama i smanjiti štetne emisije, vlasnike vozila očekuju detaljnije i kompleksnije provjere. Kako izvještava njemački Bild, ove promjene će gotovo sigurno dovesti i do osjetnog poskupljenja samog pregleda.
Novi propisi stavljaju naglasak na ispravnost modernih tehnologija u automobilima, čija će se funkcionalnost po prvi put sustavno provjeravati. Najveća novost odnosi se na obaveznu provjeru naprednih sustava za pomoć vozaču, poznatih pod kraticom ADAS (Advanced Driver-Assistance Systems). To uključuje tehnologije koje su danas standard u većini novih vozila: sustav za automatsko kočenje u nuždi, pomoć pri zadržavanju vozne trake, adaptivni tempomat, prepoznavanje prometnih znakova i umora vozača.
Do sada se ispravnost ovih sustava nije detaljno kontrolirala. Ubuduće će tehničari na pregledu morati provjeriti funkcioniraju li sve kamere, senzori i radari ispravno. To predstavlja potencijalni problem za vlasnike, jer popravak ili zamjena neispravnog ADAS sustava može stajati i nekoliko tisuća eura, što višestruko premašuje cijenu samog tehničkog pregleda.
Osim hardvera, pod povećalom će se naći i softver vozila. Kontrolori će provjeravati integritet softverskih sustava kako bi se spriječile neovlaštene modifikacije, poput ilegalnog “chip tuninga” kojim se povećava snaga motora na štetu emisija štetnih plinova. Također, uvodi se i obveza prikupljanja podataka o stvarnoj potrošnji goriva (OBFCM – On-Board Fuel Consumption Monitoring). Cilj je usporediti tvornički deklariranu potrošnju s onom u stvarnim uvjetima vožnje. Ovi podaci, koji se prikupljaju od 2021. godine, pomoći će u stvaranju realnije slike o ekološkom otisku voznog parka. Moderni automobili, poput onih iz Volkswagen grupacije, već su opremljeni ovom tehnologijom.
Stručnjaci se slažu da će složenije provjere, koje zahtijevaju novu dijagnostičku opremu i dodatno vrijeme, neizbježno dovesti do viših cijena tehničkog pregleda. Iako točan iznos poskupljenja još nije poznat, vozači se trebaju pripremiti na veći trošak. Važno je napomenuti da je ovo tek prijedlog Europske komisije. Da bi postao zakon, moraju ga odobriti Europski parlament i Vijeće EU, prenosi Poslovni.hr.
U organizaciji Županijskog nogometnog saveza Dubrovačko-neretvanskog, u Galeriji GKS-a Metković jučer, 7. listopada, održan je stručni seminar za trenere i delegate uoči natjecateljske sezone 2025./2026. Seminar je okupio brojne trenere s područja cijele županije, a program je ponudio dva iznimno zanimljiva i korisna predavanja, objavio je metkovic.hr.
Otvaranje seminara pripalo je Goranu Proleti, danas članu stručnog stožera Jadrana Luka Ploče, najuspješnijeg županijskog kluba koji se nalazi na samom vrhu treće lige. Proleta je izlagao na temu “Pravila nogometne igre”, prenoseći znanje i iskustvo iz prakse, s posebnim naglaskom na pravilnu interpretaciju novih pravila koja ulaze u primjenu od nove sezone.
No, vrhunac seminara bilo je izlaganje Igora Štimca – bivšeg hrvatskog reprezentativca, izbornika Vatrenih, trenera Hajduka, izbornika Indije, a danas stratega Zrinjskog iz Mostara. Poziv na sudjelovanje prihvatio je na zamolbu profesora Joze Bebića, nekadašnjeg trenera koji je 1994./95. uveo Neretvu u Prvu HNL, gdje su “plavo-bijeli” igrali svoju povijesnu sezonu u najvišem rangu hrvatskog nogometa.
U razgovoru s dugogodišnjim sportskim novinarom Davorom Buconićem, Štimac se prisjetio trenutaka iz svoje bogate igračke i trenerske karijere, povezujući nogometnu prošlost, sadašnjost i – što je najvažnije – budućnost. Njegova tema, “Nogomet danas i sutra”, izazvala je veliki interes okupljenih.
Štimac je, obraćajući se trenerima, posebno naglasio važnost očuvanja individualnosti kod mladih igrača:
– Danas, kad govorimo o stvaranju igrača, nema više nepoznanica. Ali jedna stvar se ne smije zaboraviti: nemojte ‘ubiti’ igraču njegovu individualnost. Hrvatskog igrača uvijek je krasio individualizam. Ne može svaki igrač biti isti, a upravo onaj koji može napraviti višak čini razliku na terenu. Težimo raznovrsnosti!
Kao zanimljiv primjer, Štimac je izdvojio Englesku:
– Gledajte, Engleska ulaže najviše u nogomet, njihovi klubovi od TV prava dobiju šest milijardi funti. A njihov izbornik tri kola nije išao na utakmice – jer niti jedan Englez nije započeo u početnoj postavi. Dakle, infrastruktura ne stvara igrača. Igrač se stvara u teškim uvjetima. Pravi igrač raste iz borbe i skromnosti. Luka Modrić je najbolji dokaz.
Zaključak njegova izlaganja bio je jasan: treneri su ključni u procesu stvaranja igrača, jer oni kod djece potiču ljubav prema lopti. A ljubav prema igri – kako su se svi složili – je temelj svega.
Seminar u Metkoviću još je jednom pokazao važnost stalnog stručnog usavršavanja, ali i snagu zajedništva nogometne zajednice Dubrovačko-neretvanske županije, koja i dalje s ponosom njeguje svoje talente – uz korak s vremenom i pogled prema budućnosti.
Jutros u Metkoviću održana se akcija kontroliranja šećera u krvi i krvnog tlaka u organizaciji Crvenog križa Metković u suradnji s patronažnim sestrama Doma zdravlja. Akciji je pristupilo 70 osoba.
– Akcije Crvenog križa su prilika da na vrijeme otkrijete mogući zdravstveni problem – i da ga, uz razgovor s liječnikom, odgovarajuću terapiju ili promjenu životnih navika, držite pod kontrolom. Ples po rubu provalije nije dobra ideja! Zato – kontrolirajte se! Brzo je, besplatno i korisno, poručili su iz Crvenoga križa.
