Katastrofalna demografska slika kojoj godinama Lijepa naša ne nalazi lijeka odavno je ispraznila učionice i škole, a u pandemijskim godinama strmoglavi pad učeničke populacije tek je donekle ublažen, piše Slobodna Dalmacija.
Najnoviji podaci Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO) iz baze ŠeR (Školski e-Rudnik) o broju učenika osnovnih i srednjih škola u novoj 2021./2022. godini pokazuju kako u aktualnoj školskoj godini imamo najmanji ukupan broj upisane školske djece dosad: 455.819 učenika osnovnih i srednjih škola ili njih „samo“ 2090 manje nego prošle školske godine kada ih je bilo 457.909.
Radi se doista o najmanjoj razlici, odnosno najmanjem godišnjem padu broja učenika barem u proteklih osam godina otkad MZO daje usporedne podatke.
Ilustracije radi, broj osnovaca i srednjoškolaca samo u jednoj godini – 2015./2016. u odnosu na 2014./2015. školsku godinu – pao je tada za gotovo dvanaest tisuća (-11.955).
Međutim, slaba je to utjeha kada se generalno usporedi stanje od prije osam godina, to jest školska godina 2013./2014. s aktualnom 2021./2022. godinom. Samo u tom razdoblju ukupan broj učenika u našim školama pao je za čak 53.390 ili 10,48 posto! Četiri dalmatinske županije u tome su razdoblju izgubile ukupno više od deset tisuća đaka (-10.156).
Gotovo nevjerojatno zvuči da je u Hrvatskoj prije osam godina u školskim klupama sjedilo 509.209 učenika, a nakon ulaska u Europsku uniju njihov broj konstantno opada. U posljednjih osam godina ugasilo se čak 105 malih, područnih škola, pa je njihov broj danas 1115 naspram 1220 koliko smo ih imali 2013./2014. školske godine. Samo posljednjih godinu dana ključ u bravu stavilo je 20 područnih škola.
Istovremeno, pomalo začuđujuće djeluje podatak da je od 2013./2014. do 2021./2022. godine broj matičnih škola, unatoč drastičnom smanjenju broja školske djece i gašenju područnih škola, porastao za 32 (s 1278 na današnjih 1310). Pri tome treba reći da je uglavnom riječ o porastu broja osnovnoškolskih ustanova, dok tu i tamo nikne koja nova srednja škola, ali u tom sustavu brojke se uglavnom zadržavaju na njih oko četiri stotine.
U proteklih osam godina samo su Istarska županija i Grad Zagreb zabilježili porast broja učenika (osnovne i srednje škole), i to Grad Zagreb za skromnih 1,58 posto (+1535), a Istarska županija za 1,56 posto (+333). Najviše su populacijski devastirane škole po Slavoniji – među prvih šest jedinica s najvećim padom učenika pet je slavonskih. Vukovarsko-srijemska županija izgubila je gotovo trećinu učenika u osam godina (27,21 posto ili -6408 đaka), slijedi Požeško-slavonska (26,12 posto) te Brodsko-posavska s minusom od 26,07 posto.
U Dalmaciji je najviše učenika „nestalo“ u Šibensko-kninskoj (16,28 posto ili 2013 đaka), potom u Splitsko-dalmatinskoj (9,68 posto ili 5684 učenika), u Zadarskoj ih je manje za 7,3 posto ili 1565, a u Dubrovačko-neretvanskoj za 5,97 posto ili 894.
Međutim, treba reći da je puno gore stanje sa srednjoškolskim sustavom, koji je u proteklih osam godina ostao bez petine učenika (19,24 ili njih gotovo 35 tisuća). Nema nijedne županije u kojoj je u tome razdoblju porastao broj učenika srednjih škola. Samo u Požeško-slavonskoj županiji u osam godina broj srednjoškolaca pao je za nevjerojatnih 36 posto, dok se u Dalmaciji najbolje „drži“ Splitsko-dalmatinska županija s minusom od 16,41 posto učenika srednjih škola, a s druge strane u Šibensko-kninskoj njihov je broj manji gotovo za trećinu (29 posto).
Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja su kao kuriozitet naveli kako je u srednjim školama u posljednje dvije godine zaustavljen pad ukupnog broja učenika, odnosno njihov je broj čak nešto rastao na godišnjoj razini u odnosu na godinu ranije (primjerice, ove godine u srednje je škole ukupno upisano 144.113 učenika ili 247 više nego godinu prije). Međutim, kako doznajemo, to su „zasluge“ pretpandemijskog razdoblja.
“Školske godine 2019./2020. u prvi razred srednjih škola bilo je upisano 39.207 učenika ili njih čak 1184 više nego godinu ranije. Ta je generacija još u srednjoškolskom sustavu, pa se zato održava ‘plus’ u odnosu na prethodne godine”, objašnjavaju iz MZO-a.
I ta će se brojka vjerojatno brzo “ispuhati” jer je ove godine broj upisanih učenika u prvi razred srednje škole (38.603) za 146 manji nego lani (38.749).
Što se tiče osnovnih škola, pad broja učenika u proteklih osam godina ipak je nešto manji nego u srednjim školama – izgubili smo 5,76 posto osnovaca ili njih 19.059. Ipak, ukupno su četiri županije ubilježile i plus kada je riječ o broju učenika osnovnih škola od 2013./2014. do 2021./2022. To su Primorsko-goranska s porastom od 0,22 posto (+42), Dubrovačko-neretvanska ima 4,52 posto osnovaca više (+425), Istarska 6,42 posto (922) i Grad Zagreb (9,95 posto ili +5797).
Ipak, pitanje je koliko će i to potrajati. Na primjer, ove je školske godine u prve razrede osnovnih škola upisano 430 prvašića manje nego lani – ukupno 36.514 naspram prošlogodišnjih 36.949. Niti u jednoj dalmatinskoj županiji nije upisano više učenika prvih razreda osnovnih škola nego lani, barem prema sadašnjim podacima: Splitsko-dalmatinska (-133), Zadarska (-62), Dubrovačko-neretvanska (-9), Šibensko-kninska (-4), a „negativan“ je i Grad Zagreb s 209 upisanih prvašića manje, piše Slobodna Dalmacija.
Četiri područne škole bez novih đaka
Među 20 područnih osnovnih škola koje ove godine nisu upisale niti jednog jedinog đaka četiri su iz Dalmacije: Osnovna škola Skradin – Područna škola Piramatovci iz Šibensko-kninske županije, Osnovna škola Vrgorac – Područna škola Zavojane te Područna škola Orah iz Splitsko-dalmatinske županije, kao i Osnovna škola Kula Norinska – Područna škola Momići iz Dubrovačko-neretvanske županije.
Na otocima pedeset učenika više nego lani
U otočnim školama u proteklih osam godina došlo je do malog povećanja (ukupnog) broja učenika i matičnih školskih ustanova: s 50 matičnih škola 2013./2014. godine brojka se popela na ovogodišnjih 53, a ukupan broj učenika skočio je s 10.617 prije osam godina na ovogodišnjih 10.651.
To prije svega treba zahvaliti rastu osnovnoškolskog sustava – u tome razdoblju broj osnovaca u otočnim školama veći je za 571 (s 8060 na ovogodišnjih 8631).
Rast je nastavljen i ove godine pa je ukupan broj učenika u osnovnim školama za 50 viši nego lani.
Međutim, i ovdje brojke ‘ruše’ srednjoškolci, u osam proteklih godina njihov se broj u otočnim srednjim školama smanjio za 537, a u odnosu na lani ove ih je godine 72 manje.
Porastao broj razrednih odjela
Iako je broj učenika u posljednjih osam godina smanjen za gotovo 54 tisuće (više od deset posto), zanimljivo je da u istom razdoblju nije došlo do pada broja razrednih odjela – naprotiv, ove školske godine imamo ih devet više (26.604) nego 2013./2014. školske godine (26.595).
Iako je u prosjeku broj odjela po jednoj ustanovi ostao isti (oko 20), ipak je bitno smanjen prosječan broj učenika po razredu. Tako ove školske godine jedan razredni odjel ima u prosjeku 17,13 učenika, dok ih je prije osam godina imao 19,15 učenika.
