-

PLOČE 26-godišnjakinja osumnjičena za krivotvorenje diplome

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Službe kriminalističke policije PU dubrovačko-neretvanske i PP Ploče, u suradnji sa Službom kriminalističke policije PU zadarske, utvrđena je sumnja da je 26-godišnjakinja počinila kazneno djelo „Krivotvorenje isprave“ u vezi s kaznenim djelom „Ovjeravanje neistinitog sadržaja“.

Naime, kriminalističkim istraživanjem je utvrđena sumnja da je u veljači ove godine izradila krivotvorenu diplomu Sveučilišta u Zadru na svoje ime koju je potom upotrijebila kao istinitu kada se krajem veljače prijavila na natječaj za popunu radnih mjesta jedne osnovne škole na području Dubrovačko-neretvanske županije.

Kriminalističkim istraživanjem je također utvrđeno da je u veljači 2018.g. izradila potvrdu o završetku studija, Sveučilišta u Zadru na svoje ime koju je potom krajem ožujka iste godine ovjerila kao istinitu, te je sredinom travnja, temeljem krivotvorene i ovjerene potvrde sklopila ugovor o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa s istom osnovnom školom na području Dubrovačko-neretvanske županije.

Protiv osumnjičene slijedi podnošenje kaznene prijave nadležnom Državnom odvjetništvu u Metkoviću.

STOŽER: 46 novooboljelih na području Županije, najviše u Dubrovniku – u Metkoviću 2, a Pločama 1 osoba

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 46 novih slučajeva zaraze koronavirusom, a  obrađeno je 205 uzoraka.

Radi se o 23 osobe iz Dubrovnika, devet iz Župe dubrovačke, šest iz Blata, tri iz Konavala, dvije iz Metkovića, po jednoj iz Ploča i Vela Luke te jednoj osobi koja nema prebivalište na području naše županije.

U OB Dubrovnik hospitalizirano je 40 osoba pozitivnih na koronavirus. Sedam bolesnika zahtijeva intenzivnu skrb, od čega su četiri bolesnika na respiratoru (neinvazivna ventilacija) dok su tri na invanzivnoj ventilaciji.

U samoizolaciji su 1082 osobe, a u posljednja 24 sata zabilježeno je jedno kršenje mjere samoizolacije.

KOD PREVLAKE Ulovljena netipična vrsta tune za Jadran, sličan primjerak ulovljen još od daleke 1945. godine!

Strastveni ribolovac iz Grude u Konavlima, iz mora je jučer ulovio za Jadran neuobičajenu vrstu tune. – Uhvatio sam prugastu tunu. Mislio sam da je polanda prije nego smo je kukom probili. Očišćena ima 6.9 kg, ispričao nam je Denis Marković, a mi smo pitali stručnjake da nam o ovoj vrsti kažu više i doznali da je ovo doista vrijedno otkriće! Naime ova vrsta tune u Jadranu nije dokumentirana još od 1945. godine, piše morski.hr.

– Bilo je cijelo jato. Jedna mi je otpala – ispričao je Denis Marković svoje iskustvo koje je zabilježio i videom.

–  Vidi se njena borba i ponašanje. Izrazito je snažna. Uhvaćena na shore jigging tehniku. Na dodir je hrapava, za razliku od luca, pa me to začudilo na prvu – priča nam.

– Najprije sam nazvao prijatelja Ivana Radovca da pitam o čemu se radi kakva je ovo tuna, na prvu sam pomislio palamida, na što mi je on rekao da se radi o tuni! Nakon razgovora za morski.hr., kontaktirali su me iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, da se radi o toj vrsti, da nije zaštićena i da je jedina zabilježena 40-ih godina prošlog stoljeća i sad je muzejski primjerak! – pojašnjava Marković koji je spreman i ovaj primjerak ustupiti znanosti.

Jedna od najvažnijih komercijalnih i tradicionalnih vrsta ribe

Upit “o čemu se radi?” smo poslali stručnjaku. Pero Ugarković je urednik portala Podvodni.hr i jedan od naših najvećih znalaca po pitanju podmorske flore i faune:

– Prema opisu sam slutio da bi to mogao bit skipjack. Nakon fotografije, nije bilo dvojbe, to je vrsta koju sam dugo čekao da se pojavi u Jadranu.

Je li ovo Jadranska vrsta?

– Ovu vrstu je službeno prvi put u Jadranu našao dr. Šoljan, 1945. godine pokraj Trogira. Taj primjerak pohranio je u prirodoslovnom muzeju u Zagrebu. Zajedno s dr. Dragičevićem s Instituta za oceanografiju i ribarstvo pokušavao sam saznati postoji li još nalaza u Jadranu i osim tog primjerka, koji se još uvijek nalazi u muzeju, nismo uspjeli doći do nekih drugih informacija.

To znači da ne postoji niti jedan drugi dokumentirani nalaz do ovoga trenutka. Moguće je da je nekad netko ulovio, ali takvu informaciju je zadržao za sebe ili bliski krug ljudi. Za neke navodne ulove sam čuo u Crnoj Gori, ali bez primjerka, slike u ambijentu ili videa, takav nalaz se može smatrati samo indikativan, ili potencijalan, ali ne i služben.

Također valja napomenuti da se ne može znati koliko su puta ušle u Jadran, a da ih nitko nikad nije vidio.

Gdje ova vrsta inače obitava?

– Ovo je vrsta koja živi na cijelom svijetu, u tropskim i suptropskim uvjetima, jedna je od najvažnijih komercijalnih i tradicionalnih vrsta ribe. Možda je više ljudi u Hrvatskoj jelo ovu vrstu, nego recimo našu tunu jer ako pogledate sastav konzervi tunjevine vidjet ćete da se u njoj nalazi upravo ona.

Što se tiče Mediterana u njemu se pojavljuje isključivo u zapadnom dijelu, sezonski, ponajviše na obali Španjolske a ponekad i na zapadnoj strani Italije. Već dugo pratim te teme na društvenim mrežama svih Mediteranskih zemalja i ne sjećam se da sam ovu vrstu vidio više od 10 puta. Kako i u ovom slučaju, i zapadnom Mediteranu se pojavljuju u jesenskom razdoblju jer je temperatura mora tada najpogodnija – priča nam Ugarković.

Sudeći po svemu, ne bi bilo loše da čujemo i za još ovakvih primjeraka ribe koju još kolokvijalno zovu “tuna za siromašne”, piše morski.hr.

Radovi na obnovi i dogradnji aglomeracije Metković trebali bi početi u siječnju 2021. godine

Radovi na obnovi i dogradnji aglomeracije Metković (sustav odvodnje/kanalizacije i vodoopskrbe), projekt koji je započet još 2014. godine kada su bivši gradonačelnik Božo Petrov i komunalno poduzeće Metković d.o.o. donijeli odluku i počeli realizaciju ovoga projekta potpisivanjem ugovora o Izradi studijsko-projektne dokumentacije potrebne za prijavu projekata sufinanciranih iz EU fondova za projekt Razvoj sustava vodoopskrbe i odvodnje grada Metkovića, trebali bi početi u siječnju 2021. godine, doznajemo od direktora poduzeća Filipa Dominikovića.

– Za sada imamo ugovoreno Usluge stručnog nadzora nad izvođenjem radova i usluge sa FIDIC Inženjera – Sedra consulting  d.o.o. (ugovorena cijena  8.447 mil. kuna) i Upravljanje projektom sa zajednicom ponuditelja EKONERG d.o.o., BIM projekt d.o.o. i Subnecto d.o.o. (ugovorena cijena 5.250 mil. kuna). Trenutno je u postupku evaluacija ponuda Rekonstrukcije i dogradnje sustava odvodnje i vodoopskrbe aglomeracije Metković čiji radovi su procijenjeni na 230.996.850,00 kn te se očekuje ugovaranje iste tijekom ovog mjeseca. – rekao nam je Dominiković.

Radovi na aglomeraciji Metković trebali trajati 36 mjeseci ili do kraja 2023., a s izgradnjom pročistača uključuju: 44.491 m gravitacijskih kolektora, 1.418 m tlačnih vodova, 16 crpnih stanica, 2.326 prospajanja postojećih kućnih priključaka, 1.745 novih priprema za kućne priključke, 90 m’ sanacije bez raskopavanja, sanaciju 100 revizijskih okana, sanaciju 150 spojeva kućnih priključaka na kolektore, 15.107 m’ SDNU, rekonstrukciju 11.875 m vodoopskrbnih cjevovoda, dogradnju 5.551 m vodoopskrbnih cjevovoda, prospajanje 1.340 kućnih priključaka, nabavu i ugradnju 5.500 vodomjera za daljinsko očitanje potrošnje s pripadnim terminalima i repetitorima i izgradnju 11 lokalnih stanica za podizanje tlaka.

Jučer, 2. studenoga, smo imali otvaranje ponuda za izgradnju UPOV-a (uređaja za pročišćavanje otpadnih voda) kapaciteta 18 400 ES sa postrojenjem za solarno sušenje mulja procijenjene vrijednosti 65.930.000,00 kn. Zaprimili smo jednu ponudu od zajednice ponuditelja Gis aqua GmbH i Hering d.d. vrijednosti 68.190.178,33 kn, te ako se evaluacijom iste ustanovi da je ista važeća očekujemo potpisivanje ugovora do kraja godine. Za provesti javnu nabavu ostaje nam još ‘Promidžba i vidljivost’, te ‘Nabava opreme’ koje ćemo raspisati do kraja godine, ali važno je napomenuti da one ne utječu na provedbu projekta, kazao je Dominiković.

Na pitanje o dinamici i vremenskom rasporedu izvođenja dobili smo odgovor da će on ovisiti o izvođačima radova i planu regulacije prometa i vremenskim uvjetima, pa se tako radovi u nižim kotama predviđaju u sušnim razdobljima.

Obzirom na kompleksnost projekta i veliku količinu radova jasno je da će se isti odvijati na više lokacija istodobno, te je zbog toga potrebno napraviti dobru koordinaciju između svih upravitelja prometnicama, kako  bih tijek radova u što manjoj mjeri utjecao na normalno funkcioniranje svih nas, zaključuje Dominiković.

Podsjećamo, Ugovor za projekt Razvoj vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Metković ukupne vrijednosti s PDV-om 448,6 milijuna kuna (prihvatljivi troškovi su 359 milijuna kuna od čega su bespovratna sredstva iz Kohezijskih fondova EU-a 253,7  milijuna kuna) potpisan je ovoga ljeta na svečanoj sjednici Gradskoga vijeća koja je bila povodom Dana Grada. Potpisali su ih ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković, direktor Metković d.o.o. Filip Dominiković i gradonačelnik Grada Metković Dalibor Milan.

ŽNK Neretva: Zahvaljujemo svima koji su našim pionirkama i kadetkinjama omogućili novu opremu!

U ovoj sezoni pionirke i kadetkinje ŽNK Neretva sudjeluju u natjecanju s vršnjakinjama iz cijele Hrvatske u sklopu 1. HRL za žene. Neretvine kadetkinje ostvaruju vrlo dobre rezultate, do sada imaju pet pobjeda i dva poraza, a relativno dobro ide i pionirkama.

– Naše cure su izuzetno motivirane i vrijedno treniraju, stoga smo se potrudili nabaviti im novu opremu koja je kupljena donacijama većeg boja naših prijatelja s područja grada, pa i šire, kojima se ovoga puta od srca zahvaljujemo. Željeli smo da svi budu jednolično obučeni: sada imaju opremu za trening i šuškavce a u petak će dobiti i radne trenirke. Zahvaljujem se i predsjedniku kluba Stanku Vidoviću koji je uspio osigurati dodatnu opremu da sve naše cure idu jednoobrazno na utakmice. Mi na gostovanjima ne predstavljamo samo klub, već i naš grad i htjeli smo da to bude na pravom nivou. – kazali su nam treneri Duško Mijoč i Mario Svaguša.

Trenutno ŽNK Neretva okuplja mlade nogometašice od Vrgorca do Metkovića i Čapljine. Među njima je i reprezentativka (U-17) i Ljubica Lorena Bulum koja je ujedno i druga strijelkinja lige. Na širem reprezentativnom popisu su još i Ana Sušak, Emili Sušić, Gabrijela Prkačin i najmlađa među njima Petra Obradović. One su prošle regionalnu selekciju na razini Dalmacije.

U Metkoviću radi zaštite od korone krv vade kroz prozor. Ruku svi polažu na istu krpu

U Domu zdravlja Metković pacijentima se krv vadi na prozoru, na koji je stavljena krpa koja se ne mijenja i na koju ruke polažu svi pacijenti, što nije higijenski pogotovo u slučaju pandemije. Indexu su to potvrdili liječnici iz Doma zdravlja Metković, a ravnatelj Mihovil Štimac također nam je potvrdio da se krv vadi kroz prozor i da su trenutno u poteškoćama jer su djelatnice laboratorija u samoizolaciji.

Doznali smo kako od pet djelatnica laboratorija njih četiri imaju koronavirus i pitali smo ravnatelja je li to istina.

“Ne mogu radi GDPR-a govoriti, ali da, ima pozitivnih. Inače nam radi pet djelatnica u laboratoriju, a sad rade dvije, od kojih je jedna na zamjeni. Mi radimo uredno i dalje, ali sa smanjenim kapacitetom ljudi, angažirali smo djelatnicu koja je na zamjeni u laboratoriju. Kad smo u punom kapacitetu, onda nam laboratorij radi i popodne, a sad radi samo u jednoj smjeni. Vremena su takva kakva jesu. Najlakše bi bilo zatvarati, preopterećenost je sigurno velika, no potrudili smo se ostati otvoreni. Do kraja tjedna očekujemo povratak ostalih djelatnica”, rekao je ravnatelj DZ-a Metković Mihovil Štimac za Index.

Ravnatelj: Ovako nema kontakta glavama

Kazao je i kako se vađenjem krvi kroz prozor štite pacijenti.

“Što se tiče tog vađenja kroz prozor, to je vrlo jednostavno, čak simpatično, jedino je problem kod ljudi koji imaju averziju prema igli, a ovako preko prozora je puno brže, prvenstveno da se zaštite pacijenti jer nema direktnog kontakta glavama. To su bile i neke preporuke epidemiologa”, rekao nam je Štimac.

Čitateljica opisala kako je izgledalo vađenje krvi

“Djeca, bebe, stari ljudi koji jedva hodaju, svima se krv vadi preko prozora. Ne bilo kakvog prozora, već prozora na kojemu je stavljena zaštita od plastike, a koju je netko oštrim predmetom (vjerojatno nožem ili skalpelom) nepravilno izrezao tako da oštri rubovi vire prema vani i prema unutra. Na taj improvizirani prozor medicinsko osoblje je stavilo jednu krpu, koju u sat vremena koliko sam se tamo nalazila nisu niti jednom dezinficirali ni promijenili, a na istu krpu je svoju ruku položilo dvadesetak ljudi i šestero djece”, ispričala nam je pacijentica.

Navodi kako su pojedini roditelji nevoljko pristali na takvo vađenje krvi, odnosno na to da dijete polože na mokri lim koji se nalazi ispod prozora i da djetetovu ruku uvuku u prostor doma zdravlja da se djetetu tako vadi krv.

“Konkretnom djetetu sa slike (naslovna fotografija članka, op.a.), krv su vadili 15 minuta jer je dijete plakalo i bilo vidno uzrujano i uznemireno te mokro od hladnog lima. Više puta su dijete okretali po limu te na lijevu te na desnu stranu dok mu nisu uspjeli izvaditi krv. Čovjeku starosti od 70-ak godina su ispred mene izvadili 8 bočica krvi. Čovjek nakon vađenja nije imao gdje sjesti i što bi se samo moglo dogoditi da je pao od slabosti i slomio nešto?” istaknula je pacijentica.

Navodi kako su se uputnice davale kroz susjedni prozor.

“Bilo je mnoštvo ljudi, među kojima su bile trudnice i djeca, i svi smo čekali 30 minuta dok se netko nije pojavio na susjednom prozoru da samo preuzme broj i uputnice. Predala sam konačno svoju uputnicu na kojoj piše ‘hitno’, na što me zdravstvena liječnica pitala: ‘Jel vama ovo hitno za danas, aj dođite idući tjedan, tko će nam ovo sada slati za Split…’ Krv su mi izvadili kao i gore navedenim ljudima, preko jedan sat čekanja. Skineš jaknu, vani je 6 stupnjeva Celzijusa, hladno je, 8 je sati već, položiš nekako ruku kroz taj oštri prozor koji izgleda kao da je netko provalio u prostorije Doma zdravlja, položiš ruku na krpu na kojoj se vide tragovi prljavštine. Dok sam se nalazila ispred Doma zdravlja na red su stizali roditelji s djecom koji su negodovali i molili djelatnike da maloj djeci i bebama izvade krv u prostorijama Doma, a ne ovako nehumano na prozoru”, kazala je dodajući da im to nije bilo omogućeno.

Liječnici iz DZ-a Metković opisali što je problem

Ravnatelj Doma zdravlja Mihovil Štimac Indexu je rekao da pacijentima nije ništa uskraćeno.

“Da, krv se sad vadi kroz prozor, kad imamo pojačan broj zaraženih, kasnije ćemo vratiti pacijente u Dom zdravlja, ovo radimo zbog zaštite pacijenta. Imamo i kontejner vani za covid-pozitivne pacijente, a sad je na liječniku da procijeni gdje što treba obaviti. No prostor je organiziran da se ne miješaju negativni s pozitivnima. Prije se u laboratoriju vadila krv, samo se suspektnima preko prozora, ljudi su prije imali brojeve s terminima, napravili smo i trijažu i sve je funkcioniralo. Sad ćemo u ovom tjednu još izdržati ovako. No moram reći i da se vadi krv i u ordinacijama obiteljske medicine i nisam čuo da je netko ostao nezbrinut”, kazao je Štimac.

Liječnici iz DZ-a Metković s kojima smo razgovarali rekli su nam da je problem kod vađenja krvi kroz prozor što se kad je vani hladno stisnu žile pa se ne može pronaći vena.

“To nije dobro riješeno, to vađenje krvi kroz prozor nije najsretnije rješenje i točno je da se ne mijenjaju krpe na koje pacijenti polože ruku. Jedino je rješenje da se postavi kontejner”, kazali su nam liječnici, piše Index.

Piše: Martina Pauček Šljivak

NOVI PAD! Od danas je znatno niža otkupna cijena mandarina

U Dolini Neretve od danas se mandarina otkupljuje po znatno nižoj cijeni, a najveći otkupljivač, Enna Fruit od subote ne prima robu.

Jedan dio otkupljivača za prvu klasu (kalibar 1/2/3) nudi 2 kn/kg, za drugu klasu (kalibar 4) od 50 lp/kg, a treća klasa (kalibar 5) se više ne otkupljuje.

Prije toga se za prvu klasu (kalibar 1/2/3) dobivalo 2,50 kn/kg, za drugu klasu (kalibar 4) od 2 do 1,50 kn/kg, a dio otkupljivača za treću klasu (kalibar 5) otkupljivao za 1 kn/kg.

STOŽER: U Županiji je 48 novozaraženih – 23 u Dubrovniku, 7 u Metkoviću, 2 u Slivnu…

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 48 novih slučajeva zaraze koronavirusom, a obrađeno je 250 uzoraka.

Radi se o 23 osobe iz Dubrovnika, sedam iz Metkovića, šest iz Korčule, pet iz Župe dubrovačke, dvije iz Konavala, dvije iz Slivna te po jedna iz Dubrovačkog primorja, Blata i Smokvice. Ukupno su zaražene 22 osobe muškog spola i 26 osoba ženskog spola, a za njih 24 je utvrđena epidemiološka veza, priopćio je danas Stožer civilne zaštite DNŽ-a.

U OB Dubrovnik hospitalizirano je 38 osoba pozitivnih na koronavirus. Šest bolesnika zahtijeva intenzivnu skrb, od čega su dva bolesnika na respiratoru (neinvazivna ventilacija) dok su tri na invanzivnoj ventilaciji.

U samoizolaciji je 1077 osoba, a u posljednja 24 sata zabilježeno je jedno kršenje mjere samoizolacije.

HZJZ je objavio nove kriterije za testiranje i proglašavanje osobe pozitivnom bez testa

Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je Objedinjene revidirane preporuke o prioritetima za testiranje na koronavirus, o postupanju s kontaktima te o završetku izolacije i samoizolacije.

Objavili su i uvjete za korištenje brzih antigenskih testova, ali i pojasnili koga se može smatrati pozitivnim na koronavirus bez testiranja.

Brzi antigenski testovi mogu se koristiti za dijagnostiku kod simptomatskih osoba u prvih pet dana bolesti. Ako je brzi antigenski test unutar pet dana od početka simptoma negativan, ili je prošlo više od pet dana od početka simptoma, bolesnika treba testirati PCR testom. Brzi antigenski testovi se zbog niže osjetljivosti u odnosu na PCR testove, ne koriste za isključivanje COVID-19. Negativni nalaz brzog antigenskog testa treba potvrditi PCR testom kako bi se isključio lažno negativni nalaz, navodi se na stranicama HZJZ-a.

1. Postupak s bliskim kontaktima oboljelog od bolesti COVID-19 

Radi smanjenja širenja infekcije svi bliski kontakti oboljelog upućuju se u zdravstveni nadzor u karanteni/samoizolaciji.

Bliske kontakte nije potrebno testirati ni na početku ni tijekom karantene/samoizolacije osim ako ne razviju simptome bolesti (ako kapaciteti dozvoljavaju) ili postoji epidemiološka indikacija.

Bliski kontakti podliježu zdravstvenom nadzoru u karanteni/samoizolaciji u trajanju od 10 dana od zadnjeg bliskog kontakta sa zaraznom osobom.

Po završetku samoizolacije, pri povratku u uobičajene radne i ostale aktivnosti, osobito je važno pridržavati se mjera za sprječavanje infekcija (fizički razmak, higijena, nošenje maske), a u slučaju pojave bilo kakvih simptoma bolesti ostati kod kuće.

Ako su bolesnik i kontakti u zajedničkom kućanstvu bez mogućnosti izolacije bolesnika (npr. oboljelo dijete koje njeguju roditelji), kućni kontakti podliježu karanteni u trajanju od 10 dana od zadnjeg kontakta s oboljelom osobom. Ako su kontinuirano u bliskom kontaktu s bolesnikom, to podrazumijeva karantenu od 20 dana (10 dana trajanja zaraznosti bolesnika plus 10 dana karantene od posljednjeg dana zaraznosti bolesnika) od datuma obolijevanja bolesnika, pod uvjetom da bolesnik zadovolji uvjete za prekid izolacije nakon deset dana i da kontakti ne razviju simptome bolesti tijekom tog razdoblja.

Iznimno, na početku karantene/samoizolacije treba testirati bliske kontakte oboljelih od bolesti COVID- 19 ako su identificirani kao bliski kontakti tri ili više dana od izlaganja bolesniku i ako su u međuvremenu ostvarivali kontakt s vulnerabilnim skupinama (npr. pri radu u bolnici ili kod pružatelja socijalnih usluga smještaja i boravka za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom). U tu svrhu koristi se PCR test.

Po završetku karantene nije potrebno testirati osobe ako ne razviju simptome (osim ako su imunokompromitirane, a u tu svrhu koristi se PCR test).

Imunokompromitirane osobe koje rade u zdravstvenim ustanovama i kod pružatelja socijalnih usluga smještaja i boravka za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom, a koje tijekom samoizolacije nisu razvile nijedan simptom bolesti COVID-19 (asimptomatski tijekom samoizolacije), na svoje radno mjesto mogu se vratiti i prekinuti karantenu nakon provedenog testiranja 14. dana samoizolacije i zaprimanja jednog negativnog rezultata testiranja. U tu svrhu koristi se PCR test.

Osobe koje nisu imunokompromitirane, a rade kod pružatelja socijalnih usluga smještaja i boravka za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom, a koje tijekom samoizolacije nisu razvile nijedan simptom bolesti COVID-19 (asimptomatski tijekom samoizolacije), na svoje radno mjesto mogu se vratiti i prekinuti karantenu nakon isteka 14 dana karantene. Ako Upute za za sprječavanje i suzbijanje epidemije COVID-19 za pružatelje socijalnih usluga u sustavu socijalne skrbi zahtijevaju testiranje prije povratka na posao, treba postupiti u skladu s tim Uputama. U tu svrhu koristi se PCR test.

Ako osobe u karanteni/samoizolaciji razviju simptome bolesti kompatibilne s bolesti COVID-19, treba ih ako laboratorijski kapaciteti omogućuju testirati na SARS-CoV-2. U očekivanju rezultata testiranja treba ih tretirati kao oboljele od COVID-19. U tu svrhu može se koristiti brzi antigenski test ako je dostupan. Ako nije moguće uzeti bris oboljelom kontaktu prvih dana bolesti ili ako zbog laboratorijskih kapaciteta nije moguće očekivati nalaz u roku od dva dana, nije ih potrebno testirati, već ih se smatra oboljelim od COVID-19 (klasificira se kao vjerojatan slučaj – MKB U07.2). Ako su pozitivni ili ih nije moguće testirati rano nakon razvoja simptoma, postupa se dalje s njima kao s novooboljelom osobom, tj. prema uputama u točki 3.

Dijagnoza COVID-19 se NE postavlja bez testiranja:

  • osobama koje nemaju poznatu izloženost SARS-CoV-2 unazad 14 dana;
  • osobama koje su dio kolektiva, ako nemamo saznanje da u tom kolektivu ima COVID-19 i da su bliski kontakti oboljelih;
  • osobama čija daljnja obrada i terapija ovise o rezultatu testiranja (npr. osoba koja ima upalu pluća se ne može napamet proglasiti COVID-19 jer možda ima pneumokoknu upalu pluća ili legionarsku bolest koje zahtijevaju specifično liječenje);
  • bolničkim pacijentima i osoblju;
  • korisnicima i osoblju domova za starije osobe;

Dijagnoza COVID-19 bez testiranja (to se klasificira kao vjerojatan slučaj) se koristi samo kad postoji jasna izloženost laboratorijski dokazanoj zaraženoj osobi unazad 14 dana i to za ljude koji ne pripadaju gore navedenim kategorijama.

Bliski kontakt se u svrhu zdravstvenog nadzora u karanteni/samoizolaciji definira kao:

  • dijeljenje kućanstva s bolesnikom;
  • izravan tjelesni kontakt s oboljelim od bolesti COVID-19;
  • nezaštićen izravni kontakt s infektivnim izlučevinama oboljelog od bolesti COVID-19 (dodirivanje korištenih maramica golom rukom ili npr. ako se bolesnik iskašlje u osobu);
  • kontakt licem u lice s oboljelim od bolesti COVID-19 na udaljenosti manjoj od dva metra u trajanju duljem od 15 minuta;
  • boravak u zatvorenom prostoru (npr. učionica, soba za sastanke, čekaonica u zdravstvenoj ustanovi itd.) s oboljelim od bolesti COVID-19 na udaljenosti manjoj od dva metra u trajanju duljem od 15 minuta – boravak u zatvorenom prostoru na udaljenosti većoj od dva metra može predstavljati bliski kontakt, ovisno o tome ima li bolesnik simptome, o nošenju maski, o ventilaciji prostorije…svaki pojedinačni kontakt u zatvorenom prostoru treba individualno procijeniti
  • zdravstveni radnik ili druga osoba koja pruža izravnu njegu oboljelom od bolesti COVID-19 ili laboratorijsko osoblje koje rukuje s uzorcima oboljelog bez korištenja preporučene osobne zaštitne opreme (OZO) ili ako je došlo do propusta u korištenju OZO-a;
  • kontakt u zrakoplovu ili drugom prijevoznom sredstvu s bolesnikom dva mjesta ispred, iza ili sa strane; suputnici ili osobe koje skrbe o bolesniku tijekom putovanja; osoblje koje je posluživalo u dijelu zrakoplova u kojem sjedi bolesnik (ako težina kliničke slike ili kretanje bolesnika upućuje na izloženost većeg broja putnika, bliskim kontaktima se mogu smatrati putnici cijelog odjeljka ili cijelog zrakoplova).

Potrebno je naglasiti da svaka specifična situacija zahtijeva individualnu epidemiološku procjenu i da se postupanje može razlikovati od preporuka ako postoji medicinsko opravdanje.

Osoba ne podliježe zdravstvenom nadzoru u karanteni/samoizolaciji ako je u posljednja tri mjeseca:

imala laboratorijski potvrđen COVID-19 (PCR testom) ili je kao identificiran bliski kontakt oboljele osobe razvila simptome i dijagnosticiran COVID-19 brzim antigenskim testom;

na temelju jasne epidemiološke anamneze i kliničke slike klasificirana kao vjerojatan slučaj COVID-19 (npr. ukućan koji živi s laboratorijski potvrđenim bolesnikom koji je tijekom karantene razvio karakteristične simptome bolesti).

2. Prioritetne skupine za testiranje su: 

2.1. Sve simptomatske osobe sa postavljenom kliničkom sumnjom na COVID-19

Ako kapaciteti testiranja to omogućuju, sve pacijente koji se obrate liječnicima sa simptomima/znakovima kompatibilnim s COVID-19 treba testirati zbog aktivnog traženja oboljelih.

To bi bili sljedeći pacijenti:

  • pacijenti s akutnom infekcijom dišnog sustava (nagli početak barem jednog od sljedećih simptoma/znakova bolesti: kašalj, povišena tjelesna temperatura, dispneja/nedostatak zraka) ili nagli gubitak mirisa, okusa ili promjena okusa ili radiološki dokaz lezija kompatibilnih s COVID-19 i ako imaju ispunjen barem jedan od sljedećih kriterija:
    • boravak unazad 14 dana prije početka simptoma u području/državi u kojem ima grupiranja bolesti ili je rasprostranjena transmisija bolesti (cijela Hrvatska ima rasprostranjenu transmisiju bolesti)
    • bliski kontakt s potvrđenim ili vjerojatnim slučajem oboljenja od COVID-19 unutar 14 dana prije početka simptoma
    • bolest zahtijeva hospitalizaciju
    • bolesnik je unutar 14 dana prije početka simptoma bio korisnik ili zaposlenik ustanove za smještaj osjetljivih skupina.

Neki bolesnici mogu imati blage nespecifične simptome poput glavobolje, artralgije, mijalgije, osjećaja iznemoglosti, gastrointestinalne smetnje, sa ili bez povišenja tjelesne temperature.

U slučaju ograničenih kapaciteta testiranja u područjima s proširenom transmisijom bit će potrebno napraviti dodatnu prioritizaciju testiranja te se usmjeriti na kliničke simptome/znakove bolesti:

  • u osoba koje su u riziku razvoja teške bolesti i vulnerabilne skupine koje zahtijevaju hospitalizaciju i/ili intenzivnu skrb. U tu svrhu mogu se koristiti brzi antigenski testovi za dijagnostiku. Ako je brzi antigenski test negativan, treba ponoviti pretragu PCR-om iz istog uzorka;
  • u zdravstvenih djelatnika bez obzira na epidemiološku anamnezu (odnosno jesu li bili u kontaktu s osobom oboljelom od COVID-19 kako bismo zaštitili zdravstvene djelatnike i smanjili rizik nozokomijalnog širenja). U tu svrhu mogu se koristiti brzi antigenski testovi za dijagnostiku. Ako je brzi antigenski test negativan, treba ponoviti pretragu PCR-om iz istog uzorka;
  • u osobe koja se detektira kao prvi oboljeli s gore navedenim kliničkim simptomima/znakovima, a dio je kolektiva (npr. škola, ustanova za socijalnu skrb, zatvori, bolnice) kako bismo što je brže moguće identificirali grupiranje i zaustavili širenje bolesti. U tu svrhu prednost treba dati PCR testu. Mogu se koristiti i brzi antigenski testovi za dijagnostiku. Ako je brzi antigenski test negativan, treba ponoviti pretragu PCR-om iz istog uzorka. U tom primjeru sve osobe sa simptomima, a koje pripadaju tom kolektivu možemo smatrati vjerojatno oboljelima, izoliramo ih bez dodatnih testiranja jer su nam ona ograničena. Pri grupiranju bolesti u kolektivima, prikladni su brzi antigenski testovi radi brze orijentacije, na način da se testira veći broj simptomatskih osoba iz kolektiva.

Važno: Oboljele sa simptomima kompatibilnim sa COVID-19 treba testirati što ranije, po mogućnosti unutar 3 dana od pojave prvih simptoma radi pravovremene dijagnoze i izolacije oboljele osobe te karantene njezinih bliskih kontakta. Zakašnjelo upućivanje na testiranje i dobivanje pozitivnih nalaza omogućava nekontrolirano širenje epidemije.

U situaciji proširene bolesti COVID-19 u populaciji kakva je trenutno u Hrvatskoj, a u slučaju ograničenih kapaciteta kada prednost za testiranje imaju osobe koje su navedene u prethodnom paragrafu, sve osobe koje nisu prioritet za testiranje, a imaju simptome koji upućuju na bolest COVID-19 i jasnu epidemiološku anamnezu (izloženost) treba tretirati kao oboljele tj. uputiti ih u izolaciju 10 dana od početka bolesti, a njihove bliske kontakte u karantenu/samoizolaciju. Liječnik primarne zdravstvene zaštite treba ovakve slučajeve prijaviti kao vjerojatne slučajeve putem prijave zarazne bolesti (digitalne platforme). Alternativno, takve se osobe može testirati brzim antigenskim testom unutar pet dana od početka bolesti. Nakon više od pet dana od početka bolesti, brzi antigenski testovi su nepouzdani za potvrdu bolesti.

2.2. Asimptomatske osobe

Pri testiranju asimptomatskih osoba prednost treba dati osobama koje rade u zdravstvenom sustavu, osobito u bolnicama te kod pružatelja socijalnih usluga smještaja i boravka za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom, prema epidemiološkim indikacijama.

Asimptomatske osobe testiraju se PCR testom.

a) Djelatnici zdravstvenih ustanova i djelatnici kod pružatelja socijalnih usluga smještaja i boravka za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom prije povratka na posao nakon višednevne odsutnosti zbog korištenja godišnjeg odmora ili zbog drugog razloga, nakon povratka iz inozemstva odnosno područja s povećanom incidencijom COVID-19 ili drugih epidemioloških rizika u anamnezi, a na temelju trijaže (npr. anamnestički podaci o postojanju simptoma kompatibilnih s COVID-19, o boravku u zemlji/području s visokom incidencijom bolesti, o sudjelovanju va većim okupljanjima na kojima se nisu poštivale mjere za sprječavanje širenja kapljičnih infekcija; sve to unazad 14 dana).

Mjere vezane uz djelatnike domova detaljnije su razrađene u uputama za sprječavanje i suzbijanje epidemije bolesti COVID-19 za pružatelje socijalnih usluga u sustavu socijalne skrbi. Isti uvjeti se primjenjuju na učenike i studente na praksi u ovim ustanovama.

b) Osobe koje se jave u zdravstveni sustav zbog drugog osnovnog medicinskog stanja/dijagnoze, a na temelju trijaže se procijeni da je visok rizik da je osoba bila izložena infekciji (kao pod  točkom 2.2.a).

c) Prijem novih korisnika kod pružatelja socijalnih usluga smještaja i boravka za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom te ostale ustanove socijalne skrbi.

d) Premještaj korisnika iz bolnice kod pružatelja socijalnih usluga smještaja i boravka za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom odnosno u zdravstvene ustanove za dugotrajno liječenje i palijativnu skrb.

e) Bliski kontakti osoba oboljelih od COVID-19 u sklopu epidemiološke obrade kao protuepidemijska mjera (vidjeti ranije).

f) Bolesnici u kojih se planira hospitalizacija kao i bolesnici u kojih se planira provođenje dijagnostičko-terapijskih postupaka koji generiraju aerosol u specijalističko-konzilijarnoj ili bolničkoj zdravstvenoj zaštiti. Zbog nemogućnosti provođenja PCR dijagnostike u zadanim rokovima kod svih pacijenata, zdravstvene ustanove ne mogu uvjetovati primitak pacijenata negativnim PCR testom koji nije stariji od 48 sati, osobito ako je dijagnostički ili terapijski zahvat hitan ili odgoda može uzrokovati pogoršanje zdravstvenog stanja pacijenta (ovakvi su zahtjevi bolnica osobito problematični kod hospitalizacije nakon vikenda, neradnih dana i sl.). Ako zdravstvena ustanova ima PCR dijagnostiku SARS-CoV-2, treba osigurati obavljanje dijagnostike takvim pacijentima u svojoj ustanovi, da se izbjegne opterećivanje sustava temeljenog na uputnicama izabranog liječnika.

g) Djeca koja su smještena u učeničkim domovima, pohađaju dječji vrtić ili školu kao i studenti smješteni u studentskim domovima prema epidemiološkoj indikaciji, kada o rezultatu ovisi postupanje s cijelom skupinom.

h) Imunokompromitirane osobe koje rade u zdravstvenim ustanovama i kod pružatelja socijalnih usluga smještaja i boravka za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom, na kraju karantene, a prije povratka na posao.

Ako je osoba unazad tri mjeseca imala laboratorijski potvrđenu bolest COVID-19, nije potrebno testiranje prema gore navedenim indikacijama ako nema jasne simptome bolesti.

Uputnice za PCR testiranje učenika i studenata na praksi u zdravstvenim ustanovama i u socijalnoj skrbi izdaje nadležni liječnik školske medicine, učenika i studenata u učeničkim/studentskim domovima izdaje nadležni liječnik školske medicine ili izabrani liječnik te učenika i studenata kod drugih indikacija izdaje nadležni liječnik školske medicine (primjerice kod grupiranja bolesti u školi/ustanovi) ili izabrani liječnik.

Potrebno je naglasiti da svaka specifična situacija zahtijeva individualnu epidemiološku procjenu i da se postupanje može razlikovati od preporuka ako postoji medicinsko opravdanje.

Osobu sa simptomima u koje se postavi indikacija za testiranje na COVID-19 treba staviti u izolaciju do pristizanja nalaza. Bliski kontakti takve osobe također ostaju u karanteni, naročito ako su zdravstveni djelatnici i djelatnici u domovima, do prispijeća nalaza. U slučaju pozitivnog nalaza, oboljela osoba ostaje u izolaciji sve do izlječenja (vidjeti točku 3.), a njezini bliski kontakti u karanteni vidjeti točku 1.).

3. Kriteriji za završetak izolacije oboljelih od bolesti COVID-19

Ove preporuke temelje se na postojećim spoznajama o trajanju zaraznosti osoba s virusom SARS-CoV-2¹ i podložne su promjeni. Podatci za donošenje odluke o prekidu izolacije su datum pojave prvih simptoma i znakova bolesti i njihovo trajanje, odnosno datum testiranja (uzimanje uzorka) na SARS-CoV-2, ovisno o tome radi li se o simptomatskoj ili asimptomatskoj infekciji virusom SARS-CoV-2.

Prekid izolacije se prvenstveno temelji na kliničkoj slici i proteku vremena od početka bolesti, a iznimno na rezultatima testiranja.

I.) Asimptomatski bolesnik s COVID-19

Za asimptomatske slučajeve bolesti COVID-19 završetak izolacije preporučuje se 10 dana nakon prvog pozitivnog testa / uzimanja uzorka na SARS-CoV-2, uz uvjet da tijekom tog razdoblja nisu razvili nikakve simptome bolesti. U slučaju razvoja simptoma, koriste se kriteriji za simptomatske bolesnike, pri čemu je referentna točka datum pojave simptoma.

II.) Simptomatski bolesnik s COVID-19 s blagom ili umjerenom kliničkom slikom, koji nije imunokompromitiran niti djelatnik/korisnik okruženja s osjetljivom populacijom

Završetak izolacije simptomatskog bolesnika s bolesti COVID-19 preporučuje se ako su zadovoljeni sljedeći kriteriji:

  • najmanje tri uzastopna dana bolesnik je afebrilan bez upotrebe antipiretika i ima značajno poboljšanje (smanjenje) drugih simptoma2 COVID-19 i prošlo je najmanje 10 dana od prvog dana bolesti
  • osoba ima dva uzastopna negativna rezultata testiranja na SARS-CoV-2 RT-PCR s razmakom od minimalno 24 sata, s time da je brvi bris uzet nakon što je bolesnik tri uzastopna dana afebrilan.

III.) Simptomatski bolesnik s COVID-19 s teškom kliničkom slikom koji nije imunokompromitiran niti djelatnik/korisnik okruženja s osjetljivom populacijom

Završetak izolacije simptomatskog bolesnika s COVID-19 s teškom kliničkom slikom koja zahtijeva intenzivnu skrb, preporučuje se ako su zadovoljeni sljedeći kriteriji:

  • najmanje tri uzastopna dana bolesnik je afebrilan bez upotrebe antipiretika i značajno poboljšanje simptoma2 bolesti COVID-19 i prošlo je najmanje 14 do 20 dana od prvog dana bolesti
  • osoba ima dva uzastopna negativna rezultata testiranja na SARS-CoV-2 RT-PCR s razmakom od minimalno 24 sata, s time da je brvi bris uzet najmanje deset dana od početka bolesti i nakon što je bolesnik tri uzastopna dana afebrilan.

IV.) Imunokompromitirani bolesnik (npr. oboljeli od maligne bolesti na kemoterapiji, osobe koja duže razdoblje primaju visoke doze kortikosteroida/imunosupresivnih lijekova zbog svoje osnovne dijagnoze, primatelj transplantiranog organa/tkiva, osoba s HIV infekcijom i niskim vrijednostima CD4 limfocita ili drugim oblikom imunodeficijencije) i djelatnik i korisnik pružatelja socijalnih usluga smještaja i boravka za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom ili duge osjetljive skupine (institucije za dugotrajanu njegu, zatvori, objekti za smještaj migranta/azilanata)

Kod djelatnika i korisnika pružatelja socijalnih usluga smještaja i boravka za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom te drugim ustanovama s povećanim rizikom unosa i brzog širenja virusa među osjetljivom populacijom kriteriji su isti kao i za imunokompromitirane bolesnike. Završetak izolacije preporučuje se ako su zadovoljeni sljedeći kriteriji:

  • najmanje tri uzastopna dana bolesnik je afebrilan bez upotrebe antipiretika
  • značajno poboljšanje simptoma2 bolesti COVID-19
  • prošlo je najmanje 20 dana od početka simptoma bolesti ili
  • osoba ima dva uzastopna negativna rezultata brisa testiranja na SARS-CoV-2 RT-PCR s razmakom od minimalno 24 sata, s time da je brvi bris uzet najmanje deset dana od početka bolesti i nakon što je bolesnik tri uzastopna dana afebrilan.

Ako je hospitalizitani korisnik smještaja za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom ili duge osjetljive skupine otpušten iz bolnice na temelju kliničkih kriterija u smještajnu ustanovu prije isteka 20 dana od početka bolesti, treba ostatak vremena do isteka 20 dana od početka bolesti biti u izolaciji u ustanovi smještaja ili drugom prikladnom mjestu.

U tijeku je humanitarna akcija prikupljanja mandarina za potrebite

Župa sv. Stjepana prvomučenika Slivno-Ravno na Vlaci, kod crkve Gospe od Zdravlja, organizira humanitarnu akciju prikupljanja mandarina za potrebite u Župi Presvetoga Trojstva u Daruvaru.

Svi koji su u mogućnosti donacije mogu odnijeti u crkvu na Vlaci tijekom cijeloga dana (garaža iza župnoga ureda) ili u prostorije GD Crvenoga križa Metković svaki radni dan od 8 do 14 sati

Donacije se prikupljaju do subote, 7. studenoga.

Zadnje objavljeno