-

1. HRL JUG: U utakmici s puno prevrata nije slavio Metković, već Trogir

RK Metković Mehanika je u 11. kolu 1. HRL jug gostovao u Trogiru. Domaćin je slavio 25:22, ali tijek utakmice nije bio takav kako sugerira konačni rezultat.

Prvih desetak minuta susreta domaćin je poveo da bi Metkovci izjednačili u 13. minuti (6:6) a potom držali i minimalnu prednost. Na odmor se otišlo pri rezultatu (12:13). Čvrsta i neizvijena borba se nastavila i u drugom poluvremenu. Od 39. minute domaćin je preuzeo vodstvo i stvarao rezultatsku prednost od čak četiri po pogotka. Metkovci su uspjeli se približiti na gol zaostatka u 56.minuti. Međutim, na kraju je u utakmici punoj prevrata slavio Trogir 25:22.

Kod Trogirana najefikasniji strijelac je bio Marin Babić s 10, a kod Metkovaca Nedjeljko Jurković sa 6 pogodaka.

S ovim kolom je završio prvi dio sezone. Zbog epidemioloških razloga Metković Mehanika nije odigrala čak tri utakmice (s Karlovcem, Hrvatskim dragovoljcem i Senjom). Drugi dio sezone bi Metković bi trebao otvoriti 20. veljače 2021. gostovanjem kod Buzeta.

STOŽER: U Županiji 36 novih slučajeva zaraze

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 36 novih slučajeva zaraze koronavirusom (od toga 14 slučajeva utvrđeno brzim antigenskim testom). U posljednja 24 sata obrađeno je 278 uzoraka.

Radi se o 20 osoba iz Dubrovnika, sedam iz Župe dubrovačke, tri iz Konavala, dvije iz Slivna te po jednoj osobi iz Blata, Korčule, Metkovića i Zažablja.

Izliječena je 61 osoba: 21 iz Dubrovnika, 13 iz Metkovića, pet iz Župe dubrovačke, četiri iz Konavala, po tri iz Opuzena i Ploča, po dvije iz Dubrovačkog primorja i Kule Norinske, po jedna iz Korčule, Lumbarde, Orebića, Smokvice, Stona i s Mljeta, te dvije osobe koje nemaju prebivalište na području naše županije.

U OB Dubrovnik hospitalizirano je 66 osoba pozitivnih na koronavirus. Sedam pacijenata zahtijeva intenzivnu skrb, pet pacijenta je na invanzivnoj ventilaciji, jedan pacijent je na neinvanzivnoj ventilaciji, a jedan na kisiku.

U samoizolaciji je 2140 osoba, a u posljednja 24 sata nije zabilježeno kršenje mjere samoizolacije.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

Treba li prijaviti susjeda koji primjerice organizira druženje s petnaestak ljudi u stanu od 60 četvornih metara?

Učili su nas, vjerojatno i mi svoju djecu, da odgovorni i zreli ljudi poštuju zakone, ne varaju i ne lažu da bi stigli do nekog željenog cilja, spremni su pomoći ugroženima i slabima, nastoje koliko mogu čuvati svoje, ali i tuđe zdravlje, trude se komunicirati s neistomišljenicima bez vrijeđanja…. Ako se ponašamo u skladu s navedenim, možemo li se uistinu smatrati odgovornim građanima? Ako pak okrećemo glavu kada se izrečeno ne poštuje, jesmo li lažno solidarni i zapravo puni razumijevanja za svoju okolinu koja je takva kakva je, pa ljudi smo?

Kada na cesti vidimo policijsku kontrolu, najčešće ćemo automobilima koji nam dolaze ususret iz suprotnog smjera signalizirati da uspore, kako ih cestovna kontrola ne bi uhvatila u prekoračenju brzine. Je li to vozačka solidarnost? Ako to ne učinimo, jer vjerujemo da je opasno voziti prebrzo te da treba kažnjavati one koji ne poštuju prometna pravila, je li to odgovorno ponašanje ili izdaja, gaženje solidarnosti s ostalim vozačima?

Ako na nekom važnom ispitu u školi, na fakultetu ili nekoj drugoj prigodi jedan kandidat zahvaljujući spretnom prepisivanju osvoji nagradu ili stipendiju ili nešto drugo vrijedno, trebaju li ga oni koji su to vidjeli prijaviti ili šutjeti? Što je odgovorno ponašanje, a što cinkanje?

(NE)OTKRIVANJE KONTAKATA

U ovo vrijeme pandemije, u ovom drugom valu, epidemiolozi često spominju da mnogi građani koji su pozitivni na testu za koronu ne žele otkriti svoje kontakte. Vjerojatno su uvjereni da je to dobro i znak solidarnosti. A je li baš tako? Kažu li ipak imena osoba s kojima su nedavno bili u kontaktu, jesu li izdajnici, cinkeri ili odgovorni građani koji žele zaštititi druge od moguće zaraze?

Sada se spominje da bi građani trebali izvijestiti policiju ako čuju i vide da se u stanu u njihovu susjedstvu okuplja veći broj ljudi od dopuštenog prema epidemiološkim mjerilima.

“Jedan od najznačajnijih socijalnih virusa što je iz laboratorija zla pušten unutar zadnjih stotinu godina počivao je, naime, upravo na tom i takvom postulatu: svatko je potencijalni neprijatelj zemlje i poretka, zbog čega svi morate motriti na svoje susjede, rodbinu i prijatelje. I odmah ih prijaviti uočite li anomalije u misli, riječi ili dijelu. Autor mu je bio sovjetski političar Josif Visarionovič Staljin”, rekoše neki dan u Saboru. Je li to baš primjenjivo na sadašnju situaciju?

Ako moj susjed organizira druženje s petnaestak ljudi u stanu od 60 četvornih metara, u zimsko doba, kada je jasno da nitko neće biti na balkonu te da će prozori biti zatvoreni, predstavlja li to opasnost za sve u stanu? Ali i za susjede i poznanike ne samo vlasnika stana, nego i svih prisutnih? Nakon zabave oni će se razići kojekuda i možda sijati zarazu u svojoj obitelji, na radnome mjestu…

Naravno, susjeda je moguće upozoriti da radi nešto neprimjereno i opasno, ali ako se on na to samo nasmije, što treba učiniti? Nije li okretanje glave od tog kršenja epidemiološke preporuke zapravo sudjelovanje u širenju potencijalne opasnosti? Nije li to isto kao kada zatvaramo oči i uši pred zapomaganjem žene ili djeteta koje se čuje iz stana susjeda? Treba li intervenirati? Je li prijavljivanje nasilnika odgovorno ponašanje ili cinkanje?

I još nešto vrlo aktualno. Očito se naši znanstvenici koji se gotovo svakodnevno oglašavaju vezano uz pandemiju, daju preporuke, ocjenu sadašnjeg stanja, prognoze i slično, ne slažu u mnogim pitanjima.

Bi li oni svoje dileme i neslaganja trebali rješavati međusobnom komunikacijom ili javno, preko društvenih mreža i drugih medija? Pridonose li njihove polemike, čak i svađe i omalovažavanja, općem stanju povjerenja u djelovanje Vlade i Stožera? Pridonose li osobnoj sigurnosti građana ili pak samo unose nemir i nepovjerenje? A toga već imamo u izobilju. Je li njihovo ponašanje odgovorno? Je li odgovorno izreći javno svoj stav ili je odgovorno javno komunicirati ono u čemu se svi oni slažu, a između sebe rješavati neslaganja i sumnje? Govoriti protiv svojih kolega, iskazujući sumnju u njihovu stručnost, je li to izdaja solidarnosti ili ipak pokazatelj odgovornosti prema znanstvenoj istini i vlastitim stavovima?

Očito nije uvijek lako, a niti moguće, crno-bijelom logikom razumjeti i opravdati svako ponašanje.

Je li baš svatko potencijalni Staljinov poslušnik ako je spreman prijaviti kršenje određenih pravila, zakona i preporuka, kada grijeh propusta može rezultirati vrlo ozbiljnim i teškim posljedicama?

Čujemo i čitamo svakog dana da je slobodnih kreveta u bolnicama sve manje, da umire mnogo ljudi, da liječnici, sestre, tehničari i drugo osoblje jedva izdržavaju fizičke, ali i psihičke napore kojima su izloženi već devet mjeseci.

Treba li s njima biti solidaran i pomoći im na način na koji mi jedino možemo – pridržavanjem epidemioloških mjera? Ili ćemo ih izdati pravdajući se solidarnošću i čudno shvaćenom slobodom?

 

Dr. Ivo Mrčić, nekadašnji učenik Gimnazije Metković, proveo godišnji volontirajući u KB Dubrava

Doktor Ivo Mrčić iz Orebića, liječnik opće medicine, svoj godišnji odmor umjesto odmarajući proveo u KB Dubrava, gdje je tri tjedna radio sa zaraženima koronavirusom, prenosi HRT.

Nešto stariji bi trebali znati da je dr. Marčić nekadašnji naš sugrađanin i potomak poznate obitelji Mrčić koja se u Metkoviću između dva rata bavila trgovinom i špedicijom. UG Metković 600 je objavila fotografiju učenika prvog razreda Gimnazije Metković na kojoj su tri buduća liječnika dr. Ivo Mrčić, dr. Saša Gopčević i dr. Leonardo Bukmir.

Radio sam vizite uz kolege, dok se nisam uveo u sustav. Počeo sam i dežurati. Dnevno ima više teških, zahtjevnih situacija, gdje je život u pitanju, kazao je doktor Mrčić za HRT.

Na pitanje je li ga bilo strah, negativno odgovara i dodaje da “on tako i inače funkcionira jer je cijeli život u praksi”, a radio je i u Hitnoj službi te na ostalim odjelima. Oko 1000 svojih pacijenata u Orebiću ostavio je, kaže, u sigurnim rukama. Mijenja ga kolega s Hitne pomoći u Orebiću. Ne buni se što nije išao na godišnji odmor i ističe da mu je u KB Dubrava izuzetno interesantno. Dodaje da je samo liječnik koji radi svoj posao.

Medicina je univerzalna, samo je pristup posve drugačiji. Jedna je stvar na terenu, a druga na klinici. Međutim to nije nikakav problem i smatram, da svi mogu pomoći, dodaje doktor Mrčić.

Više na HRT-u.

Zašto je ugašena stranica na kojoj su građani mogli ocjenjivati državne službenike?

Pravo na zaštitu osobnih podataka mora se tumačiti u skladu s općim dobrom. Ono se mora tumačiti i primjenjivati u službi čovječnosti i u ravnoteži s drugim temeljnim pravima i slobodama. A sloboda izražavanja je najvažnije temeljno pravo. Jer ako nemate slobodu izražavanja, ne možete se boriti ni za jedno drugo pravo, onda klizite u totalitarizam, kaže nam dubrovačka aktivistica i odvjetnica Viktorija Knežević.

Ona je utemeljila udrugu Prospectus koja je prije dvije godine pokrenula portal nazvan Ocijenime.hr. Na stranicama tog portala građani su mogli javno ocjenjivati rad službenika i namještenika gradskih uprava iz 21 grada. Na portalu su bila dostupna imena i prezimena 4861 gradskog službenika i namještenika i radno mjesto na kojem svaki od njih radi. Građani su na portalu rad svakog od njih mogli ocjenjivati od 1 do 5 i komentirati ga.

No, Viktorija Knežević je u srijedu objavila da je stranica ugašena. “Ugašena je prisilno jer je Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) donijela rješenje kojim mi se zabranjuje da imam ocjene i komentare. Dakle, njima nije sporno što su objavljena imena i prezimena službenika, nego što je vama, građanima, omogućeno da anonimno komentirate i ocjenjujete najskuplje plaćene i najnesposobnije službenike u Europi i šire, što sam omogućila slobodu govora.”

U telefonskom razgovoru rekla nam je kako odavno zna da postoje pritisci na AZOP da se stranica ugasi. Rješenje AZOP-a smatra napadom na slobodu govora i protiv njega je je pokrenula i spor pred Upravnim sudom u Splitu. Spremna je, kaže, ići sve do institucija EU. AZOP, kako nam je rekla Knežević, svojim rješenjem ne poriče pravo da se na portalu objavljuju imena i radna mjesta službenika, nego osporava pravo građana da javno komentiraju rad službenika tijela vlasti čije se plaće financiraju javnim novcem. Kao pravnica je, tvrdi, temeljito proučila sve propise i odluke Suda Europske unije i to što AZOP radi potpuno je suprotno i europskim i hrvatskim propisima.

Put do otvaranja portala, kaže nam Knežević, nije bio lak i trajao je još od 2015. godine.

“Najprije sam zatražila načelno mišljenje tadašnje povjerenice za informiranje Anamarije Muse vezano uz samu zamisao portala i kad sam dobila njezino stajalište da u zamisli nema ničega spornog, zatražila sam podatke o službenicima Dubrovika, Metkovića i Rijeke. U Metkoviću i Rijeci su me odbili, AZOP je u listopadu 2015. donio rješenje prema kojemu mi je za javnu objavu imena i prezimena gradskih službenika potrebna izričita privola svakog od tih službenika. Obratila sam se povjerenici Musi i ona je poništila to rješenje AZOP-a jer je ono suprotno načelu transparentnosti djelovanja javne vlasti. Postupno sam dobila podatke o imenima službenika gradskih uprava 21 grada, uključujući i Zagreb, s kojim je isto bilo komplikacija, ali uspjeli smo”, kaže nam Knežević.

Iz AZOP-a su nam odgovorili da nisu zabranili rad portala Ocijenime.hr, nego su udruzi Prospectus, koja je vlasnik portala, rješenjem naložili “određeno usklađenje obrade osobnih podataka s odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka, odnosno brisanje određenog dijela osobnih podataka koji su nezakonito obrađeni, bez postojanja valjane pravne osnove i zakonite svrhe”.

Zamolili smo ih da budu konkretniji i pojasne misle li da portal uopće nije smio objaviti imena i prezime službenika ili misle da je problem u nečemu drugom. IZ AZOP-a su odgovorili da je prema Zakonu o pravu na pristup informacijama dopušteno objaviti imena svih zaposlenika tijela javne vlasti, ali problem je u tome što su ti podaci dalje korišteni i javno objavljivani u posve drugu svrhu – radi ocjenjivanja i komentiranja njihova rada, a ta svrha, tvrde, nije podudarna s njihovom prvotnom svrhom prikupljanja.

Pokretačica portala Viktorija Knežević, međutim, tvrdi: “Ako ukinemo ocjenjivanje i komentiranje, portal gubi smisao zbog kojega je pokrenut. Stranica Ocijenime.hr imala je osobu koja je pratila komentare i uklanjala one koji prelaze granicu dopuštenog i predstavljaju govor mržnje”.

Bivša povjerenica za informiranje, a profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu Anamarija Musa rekla nam je kako nema ničega spornog u osnivanju javnih portala na kojima građani mogu ocjenjivati rad službenika i namještenika. Postoje portali Najdoktor, kao i oni na kojima se ocjenjuje nastavnike, sveučilišne profesore i slično, pa nema razloga da se ne ocjenjuje i ne komentira i službenike državne i lokalne uprave. Sve što takvi portali žele učiniti jest upozoriti na nepravilnosti i povećati transparentnost tijela javne vlasti. Ono na što pritom treba paziti jest da komunikacija bude civilizirana, da se ne kritizira bez osnove i ne kleveće, da se vodi računa o reputaciji ljudi o čijem se radu piše. Na takvim portalima ljudi koji su pod pseudonimom, anonimni, komentiraju rad onih čija su imena objavljena i njih treba uređivati. A onaj tko ih pokreće i uređuje mora biti neutralan, ne treba koristiti izraze “lopovi” ili “uhljebi” jer je to neprimjeren rječnik”, ističe Anamarija Musa.

Viktorija Knežević kaže kako je mjesec dana prije lokalnih izbora imala namjeru privremeno ugasiti stranicu portala kako je političke stranke i neovisne liste ne bi koristile u izbornoj kampanji. “Moje ambicije nisu političke. Moj “drive” je opći interes. Dubrovčani su toliko zaljubljeni u svoju prošlost i toliko zarobljeni u sadašnjosti da sam ih htjela potaknuti da se brinu i o svojoj budućnosti. A misliti o budućnosti znači brinuti se o općem dobru”, zaključuje Knežević.

OBAVIJEST I danas će se uživo prenositi misa iz crkve sv. Ilije

U ovom vremenu ograničenog sudjelovanja na svetim misama zbog novih epidemioloških mjera danas, 13. prosinca, će se nedjeljna sveta misa u 11 sati iz crkve sv. Ilije prenosit uživo preko Facebook stranice Župa sv. Ilije proroka Metković.

Misu će predvoditi fra Domagoj Volarević.

Brojni Dalmatinci ni ove godine neće propustiti skijanje u BiH: Sve smo pripremili kao da nema pandemije, gosti nas stalno zovu za rezervacije

Ljubitelji snježnih radosti i skijanja ove će godine, izgleda, na skijanje moći ići samo u susjednu Bosnu i Hercegovinu, i to na Kupres, Blidinje, Vlašić, Bjelašnicu i Jahorinu.

Prema riječima djelatnika Skiportala Zagreb, skijališta u Austriji, Italiji, Francuskoj i Sloveniji sigurno neće početi raditi u siječnju, nego možda u ožujku. Međutim, zato će punom parom ove godine raditi skijaški centar na Kupresu Adria ski, u vlasništvu Zvonka Bagarića, kao i skijalište Risovac na području Parka prirode Blidinje.

Kako nam je kazao gazda kupreškog skijališta Bagarić, na skijanje će na Kupres doći najviše Dalmatinaca, a među njima Makarana.

– Prema upitima i rezervacijama, na skijanje nam dolazi 90 posto Makarana, od kojih je većina rezervirala smještaj, a mi smo skijalište pripremili kao da nema pandemije koronavirusa. Ma Makarani su vam ovdje kao doma i stalno nas zovu za rezervacije, kao i gosti od Zadra do Dubrovnika – ističe Bagarić, dodavši da su lani skijalište otvorili na Silvestrovo, tako da će ga i ove godine osposobiti do kraja godine i pustiti u funkciju.

Više pročitajte na portalu Slobodne Dalmacije

OBIČAJI I SIMBOLI Znate li zašto sijemo pšenicu baš na svetu Luciju?

Svake godine na blagdan svete Lucije sije se božićna pšenica, kao simbol obnove života i plodnosti. Prema narodnom vjerovanju, ovisno o izgledu iznikle pšenice, odnosno kakva je njezina gustoća te boja, u idućoj će godini biti bolja ili lošija žetva.

Sam običaj potječe iz davnine i vezan je uz Svetu obitelj. Naime, bježeći pred Herodovim vojnicima, Marija je zamolila težaka, koji je na njivi sijao pšenicu, da kaže progoniteljima kako su tim putem prošli u vrijeme kada je sijao. Kada su vojnici stigli, pšenica je čudesno izrasla, a oni su odustali od daljnje potjere.

Samo ime Lucija dolazi od latinske riječi lux, lucis, što znači svjetlo, stoga zapravo simbolizira svjetlo u zimskoj tami, ali i navješćuje Božić kao rođendan Svjetla. Mnogi kažu kako je sama sveta Lucija navjestiteljica boljih vremena jer nakon 13. prosinca dani postaju sve duži.

Sveta Lucija rođena je u 4. stoljeću u imućnoj obitelji na Siciliji. Budući da joj je majka bila bolesna, ona se molila svetoj Agati da joj pomogne. Rekla je kako je majku sama ozdravila vjerom u Boga te je kao zahvalu odlučila razdijeliti svoj imetak siromašnima, unatoč majčinu protivljenju. Kada je to doznao mladić u kojeg je bila zaljubljena, prijavio ju je vlastima da je kršćanka te je završila u tamnici u kojoj su je mučili.
Legenda kaže da je bila hrabra i odvažna, što je posebno razbjesnilo cara Dioklecijana koji joj je rekao da će je otpremiti u kuću bludnica da joj oskvrne čistoću, nakon čega će je njezin Duh Sveti napustiti. Mučitelji su je zalili smolom i zapalili, no vatra ju nije doticala.Na kraju je ubijena mačem, a prema predaji, izvađene su joj oči i stavljene na tanjur. Zbog svega toga Lucija se danas smatra zaštitnicom očiju i vida. I dok se u većini Hrvatske djeci daruju slatkiši na svetog Nikolu, u Dalmaciji je to običaj upravo na svetu Luciju.

Postoji nekoliko zanimljivih vjerovanja vezanih uz svetu Luciju. U prošlosti se vremenska prognoza za nadolazeću godinu određivala tako da se 12 dana, između svete Lucije i Božića, stavljalo po 12 kriški posoljenog luka i predviđalo kakvo će vrijeme biti. Zanimljiv je i običaj prema kojem su djevojke na 11 papirića napisale imena potencijalnih ženika, s time da su jedan ostavile prazan. Svi papirići se zgužvaju te svakog dana odaberu i zapale jedan, a da prethodno nisu pogledale čije ime piše na njemu. Papirić koji ostane posljednji otvara se na sam Božić i onda doznaju ime svog budućeg muža. Ukoliko im kao posljednji ostane prazni papirić, nikada se neće udati.

Pobuna protiv HGK postaje sve ozbiljnija

Pobuni protiv Hrvatske gospodarske komore pridružila i agencija Five, jedna od najvećih hrvatskih IT tvrtki.

Njezin osnivač, Viktor Marohnić, na Facebooku je danas objavio važan post u kojem je objasnio zbog čega podržava ukidanje obaveznog plaćanja članarine HGK-u. Naime, sve tvrtke u Hrvatskoj prisiljene su biti članice HGK te plaćati članarinu, neovisno o činjenici da od te organizacije nemaju baš nikakve koristi.

“HGK je simbol korupcije, reketa od strane države, maltretiranja, tlačenja i iskorištavanja vrijednih ljudi koji se bave društveno korisnim radom i zato trebaju biti prva u nizu institucija koje ćemo srušiti i pustiti da se stvore nove i bolje institucije koje će stvarno zastupati interese svojih članova”, napisao je danas Marohnić, saževši tako u jednu rečenicu ono najvažnije o Hrvatskoj gospodarskoj komori.

“Nakon cirkusa s Vidoševićem HGK je trebalo iste sekunde zatvoriti”

Treba podsjetiti da je predsjednik HGK bio Nadan Vidošević, čovjek kojem se sudi za milijunske malverzacije, čega se u današnjem važnom postu prisjetio i Marohnić.

“To je skupina većinom nesposobnih ljudi koji ne žele raditi, i kad rade, rade samo u svom interesu i u interesu opravdavanja svojeg postojanja, sponzoriraju nagrade i konferencije koje nikom ne koriste i troše količine novaca koje su nerazumne preko svake mjere, kupuju nekretnine po gradovima koje nikom osim njih ne trebaju, a da ne govorim o cijelom cirkusu oko Nadana Vidoševića koji će izgleda proći potpuno nekažnjen, a nakon kojeg ih je trebalo iste sekunde zatvoriti”, napisao je Marohnić.

Bunt pokrenula Udruga Glas poduzetnika

Osnivač agencije Five u svom je postu podsjetio da je ozbiljniji otpor prema reketu Hrvatske gospodarske komore pokrenula Udruga Glas poduzetnika (UGP), odnosno njezini lideri Hrvoje Bujas i Dražen Oreščanin.

UGP je, podsjetimo, udruga poduzetnika u kojoj je članstvo, za razliku od HGK, dobrovoljno. Uz to, za razliku od HGK, Udruga Glas poduzetnika zaista zastupa interese ne samo poduzetnika, nego i svih zaposlenih u privatnom sektoru, dakle svih onih koji porezima hrane nabujali i nezasitni javni i državni sektor.

Jedan od zahtjeva koje je UGP iznio nedugo nakon osnivanja bilo je smanjenje golemog broja parafiskalnih nameta te, između ostalih, ukidanje obaveze plaćanja članarine beskorisnom HGK-u.

Poduzetnik odbio nominaciju za HGK-ovu nagradu: Ne želim priznanje onih koje duboko prezirem

Nedavno je u javnosti glasno odjeknuo i potez Lucijana Carića, poduzetnika i IT stručnjaka koji je odbio nominaciju za Zlatnu kunu, nagradu koju dodjeljuje upravo HGK.

“Mislim da HGK treba imati dobrovoljno članstvo, a članarinu trebaju plaćati oni koji misle da od te institucije imaju koristi. Cijeli sistem baziran je na prisili i ljudi su često članovi komora koje ne odgovaraju temeljnim standardima koji bi u slučaju prisilne naplate trebali funkcionirati. To je demokratičnost, transparentnost, otvorenost poslovanja te skromnost i štedljivost”, rekao je Carić dodajući da se razni predsjednici, direktori, drugi šefovi komora te njihovi savjetnici često voze u boljim automobilima nego neki od najuspješnijih hrvatskih poduzetnika.

“I u tim autima se voze po nekoliko godina te ih potom mijenjaju kao ‘nesigurne’, dok kolege poduzetnici svoje automobile voze po pet, šest, sedam i više godina”, rekao je nedavno Carić u razgovoru za Index.

“Šefovi HGK troše javna sredstva kako hoće”

“Ti ‘direktori’ imaju ogromne plaće, zapošljavaju se bez natječaja ili transparentnog postupka. Osim toga, komore u pravilu ne odgovaraju Zakonu o javnoj nabavi što znači da sredstva troše kako god hoće, a jako često radi se o nepotrebnom luksuzu i bahaćenju s tuđim novcem”, utvrdio je Carić. Rekao je kako neke komore protiv članova pokreću postupke pred sudovima kad oni izraze kritiku ili neslaganje s njihovim šefovima ili politikama.

“Jednostavno, takve komore su besmislene. One bi trebale ostvarivati interese svog članstva. A ako član nema interesa, ne bi trebao tu biti. Ja u ovakvoj komori, da mogu birati, ne bih bio član”, rekao je dodajući kako HGK ne bi trebao postojati da zadovoljava partikularne potrebe pojedinaca financirane općom prisilom.

“Zlatna kuna je pokriće za marifetluke koji se događaju u pozadini”

“Zlatna kuna je tradicionalna nagrada koja se jako promovira i sigurno podiže vidljivost nagrađenih tvrtki. No čak i kada se radi o objektivnim priznanjima, ona nisu ništa drugo do pokriće za marifetluke koji se u pozadini događaju”, rekao je Carić. Prema njegovom mišljenju, sustav vrednovanja u Hrvatskoj je poremećen.

“Iz tog razloga ne bih prihvatio niti jedno državno priznanje ili odlikovanje. Ne želim nikakvu validaciju od ljudi s kojima se ne slažem i koje u biti duboko prezirem”, ustvrdio je.

Šef udruženja hostelijera HGK dao ostavku: Dubinski se ne slažem s Komorom

Da je bunt protiv reketa Hrvatske gospodarske komore poprima sve značajnije razmjere, potvrdila je i jučerašnja ostavka Zorana Salopeka, dosadašnjeg predsjednika udruženja hostelijera pri HGK-u.

“S obzirom na to da se dubinski ne slažem s načinom poslovanja, strukturom i organizacijom same Komore te, najvažnije, da se i dalje financirate prisilnom naplatom članarina mene i mojih kolega u trenutku kad je nemoguće voditi poslovanje dajem neopozivu ostavku kao jasan čin neslaganja s Komorom te dajem jasnu i nedvosmislenu potporu Udruzi Glas poduzetnika”, napisao je Salopek u tekstu ostavke.

Što na sve to kaže Plenkovićeva vlada?

Nedavno je Božo Petrov iz Mosta u saboru predložio da se od 1. travnja pa do kraja godine obustavi i plaćanje članarine za HGK. S obzirom na to da je Petrov saborski zastupnik, o tom se prijedlogu morala očitovati i vlada Andreja Plenkovića koja je odbila prijedlog čak i vremenski ograničeni zahtjev za ukidanje HGK-ova reketa.

“Vlada Republike Hrvatske mišljenja je da nastup posebnih okolnosti, odnosno ‘događaja ili određenog stanja koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, narušava gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu’, kako to navodi predlagatelj, kao i mjere koje se trebaju poduzeti u svrhu sanacije navedenih okolnosti, nije potrebno posebno regulirati zakonom. Pojava takvih okolnosti ima nesporni utjecaj na život u cjelini, a ne samo na gospodarstvo i mogućnost podmirivanja obveze plaćanja članarine raznim stručno-poslovnim organizacijama koje imaju ustanovljeno obvezno članstvo”, stajalo je u odgovoru vlade.

MORH objavio natječaj za prijem u službu: Ovo su uvjeti

Ministarstvo obrane (MORH) raspisalo je javni natječaj za prijam u državnu službu osam doktora znanosti i nastavnika te oglas za 20 namještenika, izvijestili su u subotu.

Za prijam osam doktora znanosti i nastavnika u službu u Ministarstvo obrane – Oružane snage Republike Hrvatske raspisan je natječaj na neodređeno vrijeme s mjestom rada u Zagrebu i Splitu, dok se 20 namještenika traži za rad u više gradova na području Hrvatske.

Natječaj je raspisan u subotu, 12. prosinca, a kandidati mogu prijave poslati u roku od osam dana od objave natječaja u Narodnim novinama.

“O rezultatima javnog natječaja kandidati će biti obaviješteni objavom rješenja o prijmu u državnu službu izabranog kandidata ili kandidatkinje na web stranici Ministarstva pravosuđa i uprave te na web stranici Ministarstva obrane”, navodi se u priopćenju.

Svi detalji o natječaju i oglasu mogu se pronaći na internetskim stranicama MORH-a.

Zadnje objavljeno