Mirena Bagur, magistrica ekonomije, rođena Metkovka s adresom u Bostonu, prošle je godine osnovala firmu za uvoz hrvatskih vina u SAD, i od tada aktivno radi na širenju znanja o hrvatskim vinima u Americi. Nije pretenciozno reći da je Mirena ambasadorica hrvatskih vina preko oceana kojoj u svemu pomaže njezin suprug Win Burke, koji je zavolio Hrvatsku i dolinu Neretve, koju rado posjećuje, piše Slobodna Dalmacija.

– Hrvatska vina su jako dobro primljena u SAD-u. Fokusiramo se na kvalitetna vina i boutiqune vinarije. Znači ne velika kvantiteta već kvaliteta, ističe Mirena Bagur, koju u ovom zanimljivom poslovnom pothvatu nije zaustavila ni korona kriza.

Plasman vina u Sjedinjene Američke Države mogao bi preporoditi vinogradarstvo i vinarstvo u Hrvatskoj a osim toga, Amerikancima, kao i hrvatskoj dijaspori, se tako daje prilika da kroz vina približe Hrvatsku u godini u kojoj nisu mogli putovati.

To nam se čini kao školski primjer win-win situacije. Posebno s dobrom kapljicom na obje strane oceana, dodaje Bagur, čija firma Croatian Premium Wine Imports (CPWI) aktivno surađuje s drugim uvoznicima hrvatskih vina u SAD i Kanadi. CPWI se može pohvaliti sa pedesetak različitih etiketa iz tri hrvatske vinske regije i do sada je paralelno izgradila dva distribucijska kanala, online trgovinu koja radi dostavu u skoro svim državama SAD-a preko platforme www.CroatianPremiumWine.com i tradicionalnu distribuciju koja je do sada uspostavljena u Massachusettsu, New Hampshire, Georgia i Californiji.

Kako ste se odlučili na ovaj poslovni potez ?
– Kao dugogodišnji ljubitelji vina, ja i moj muž smo u zadnjih desetak godina primijetili da je kvaliteta svih hrvatskih vina jako porasla, a istovremeno smo stupili u kontakt sa vinarima iz Komarne od kojih neke poznajem još iz svog djetinjstva. Pao je dogovor da kroz suradnju pokusamo zajedno pokrenuti marketing hrvatskih vina u SAD i tu smo se stvarno dobro složili – radimo zajedno sto je po mom mišljenju ključno za uspostavljanje stabilnog tržišta hrvatskih vina u SAD.

Je li bilo straha u početku ?
– Ne znam da li je strah prva riječ, možda je više u pitanju bila zabrinutost. Sve je to normalno u ovako velikim projektima. To je ipak bila nova poslovna akcija u koju je trebalo uložiti i financije i vrijeme, a kao poduzetnici znamo da nikad u nijednom poslu ne postoji garancija uspijeha. Međutim, sa našim iskustvom u poduzetništvu i u marketingu smo shvatili smo da je u stvari vrijeme idealno za promociju vina na tržištu SAD-a. Tada nije bilo COVID-a i ovih nepredviđenih poteškoća. Naime, Amerikanci su sve više otvoreni prema ideji da piju vino iz takozvanih egzotičnih krajeva, a i sve više ih putuje u Hrvatsku, tako da je osvajanje tog tržišta imalo dobro pripremljenu podlogu. Svi se nadamo da će se od naredna godine situacija smiriti a tržište hrvatskih vina u SAD-u sve više i više širiti.

U poslu vam pomaže i suprug, znači i on voli Hrvatsku i hrvatska vina ?
– Da, definitivno. Čak ima afinitet prema dalmatinskim vinima. Mi smo u ovom poslu podijelili uloge tako da je moja uloga suradnja sa vinarima sa vinarima i marketing dok je on u operativnom dijelu online trgovine.

Kako se Amerikanci odnose prema našim vinima?
– Nama je na samom početku bilo jasno da se trebamo fokusirati na jedna uski dio tržista. Amerikanci koji su ljubitelja vina i koji žele istraživati nove vinske vrste, su apsolutno oduševljeni. Na primjer, Chef Daniel Bruce u Boston Harbor Hotelu, jednom od luksuznih hotela, je na temelju hrvatskih vina napravio jelovnik hrvatske kuhinje. Isto tako, Chef Johnny Sheehan, vlasnik Salt Plymouth Restorana stavio je Pošip na vinsku listu jer ga kombinira sa ribljim jelovnikom. Kada osobe iz restorana takvog statusa počnu dijeliti svoje mišljenje, potrošači onda znaju što su to hrvatska vina.

Što to hrvatska vina čini drugačijima od ostalih na američkom tržištu ?
– Mi se fokusiramo na autohtone sorte, jer mislim da je to najbolji način da se pokaže različitost. Bitno je da okus asocira na Hrvatsku.

Što najbolje ide ?
– Do sada je najviše je prodano plavca malog što nije čudno obzirom da su ga probali svi koji posjećuju Hrvatsku.

Znamo da imate veliko radno iskustvo u startup businessu, kako se to slaže sa „vinskom industrijom“?
– Veliki dio poslovanja je isti – trebamo uzeti u obzir rizike i donositi objektivne odluke. Za dio posla koji nismo znali, surađujemo sa ljudima koji se vinskom industrijom bave profesionalno tako da se tu oslanjamo na njihovo iskustvo. A i na informacije koje dobijemo od hrvatskih vinara o njihovim prijašnjim iskustvima. Nas tempo rada, jer smo navikli na informatiku, je brz sto nam je puno pomoglo u brzom širenju ovog biznisa.

Je li bilo problema sa papirologijom kod uvoza hrvatskih vina s obzirom da SAD ima stroge zakone po tom pitanju?
– To je u stvari bio najteži dio posla do sada. Nije bilo problema, ali proces traje jako dugo, i oduzima puno vremena da se sve posloži kako treba. Svaka država ima svoje zakone i mi za sada imalo dvije distrubucije – jednu online a drugu u Horeca.

I kad je sve krenulo došla je korona kriza. Kako ste se snašli u tome ?
– Tu nam je upravo pomogla paralelna strategija otvaranje online kanala. Počeli smo sa dozvolama i gradnjom online trgovine prošle godine, uspostavili kontakte sa firmama koje se bave logistikom, tako da je sirenje online tržišta postao veći prioritet, dok se Horeca ne postavi u neku novu normalu. Veliki broj restorana je bankrotirao što nam ne ide na ruku.

Ova pozitivna vinska priča je počela iz Komarne pa ste krenuli sa vinom iz Konavala i Istre. Kakvi su daljnji poslovni planovi ?
– Da, priča povezana sa prijateljstvom iz djetinjstva dovela me do vinara sa Komarne i naša poslovna suradnja temeljena je na međusobnom povjerenju. To nam je dalo snage i brzine, pa smo mogli nastaviti sa širenjem na druge vinske regije. Do sada smo uvezli vina iz tri vinske regije – Dalmacije, Istre i Međimurja. Slavonija je bila u planu ali zbog korona krize smo se morali malo zaustaviti. Ali već su počeli razgovore sa vinarima iz te vinske regije.

Koliko boca vina uvozi u SAD Croatian Premium Wine Imports ?
U prvoj godini smo uvezli tri kontejnera vina jer bez velike količine koja je već u skladištima nije niti moguće očekivati rad sa fine dining restoranima i butiknim trgovinama vina koje žele dugoročnu suradnju za predstavljanje vina iz novih regija. Online trgovina je tu flexibilnija, tako da je moguće da uvezemo vina različitih etiketa. Naša firma je još uvijek relativno mlada – da nije bilo Covida sve bi bilo lakše a ovako značajniji poslovni iskorak očekujem tek iduće godine.

Tri vrste vinoljubaca

Vina se u SAD-u mogu razvrstati po dobi ljudi koji ih piju. Tu su Baby Boomersi koji piju tradicionalna vina, što uglavnom podrazumijeva francuska vina. Ne može se zanemariti ni mlađa generacija koja tek sada stasava i koja je jako utjecajna na vinskom tržištu, takozvani Millennialsi. Oni vole jaka vina u čemu prednjače kalifornijska. To su dva totalno različita dijela tržišta i iskusni vinari imaju problem kako tu predstaviti svoja vina, pojašnjava Mirena.

Također postoji cijela grupa ljubitelja vina koji su mlađi od Millennialsa i kojima je bitno da su vina iz različitih dijelova svijeta i koje žele probati. Oni jednostavno vole čuti vinske priče iz različitih dijelova svijeta i kušati takva vina.

Tako dolazimo do nove kategorizacije vina Adventure wines- vina sa karakterom. To se nikada prije nije moglo vidjeti u trgovinama i restoranima a sada je to primarno među vinoljupcima. I tu se fantastično uklapaju plavac mali, rose i pošip.

Tezoro iz Konavala

I Vinarija Crvik iz Konavala, koja se ponosi stoljetnom tradicijom proizvodnje vina, ušla je u krug hrvatskih vinarija čija se vina odnedavno uspješno prodaju u Sjedinjenim Američkim Državama zahvaljujući upravo angažmanu Mirene Bagur.

Radi se o međunarodno nagrađivanom vinu Tezoro (srebro na Decanteru, srebro na International Wine Challengeu, zlato na Vinistri i Sabatini), dobivenom od autohtone sorte Dubrovačka Malvasija, prve sorte vinove loze koja se spominje u dubrovačkom arhivu u 14. stoljeću.

Ambasadorica hrvatskih vina

Vinarije iz Hrvatske čija se vina piju u SAD-u zahvaljujući Mireni Bagur su vinarije iz vinogorja Komarna (Deak, Rizman, Terra madre, Saints Hills i Volarević), Crvik iz Konavla, Marlais sa Pelješca, Testament kod Šibenika i Stina sa Brača.

Iz Međimurja sudjeluje cijela zajednica Wines of Medjimurje, Dvanajscak-Kozol, Cmrečnjak, Hazić, Horvat, Jakopić, Kocijan, Preiner, Stampar, a iz Istre, Fakin i Ritoša, piše Slobodna Dalmacija.

Piše: Stanislav Solodo/SD