Izgledno je da će zamisao o ljetnom računanju vremena Benjamina Franklina iz 1784. koju je prva 1916. uvela Austro-ugarska i Njemačka, potom i Britanija, otići u povijest.
Europski zastupnici pozvat će danas Europsku komisiju da predloži prekid ljetnog i zimskog računanja vremena, a o rezoluciji će se glasati u podne.
Odgovarajući na građanske inicijative koje navode zabrinutost zbog zdravstvenih učinaka promjene vremena dvaput godišnje, u nacrtu rezolucije zastupnici pozivaju Komisiju da predloži obustavu prakse ljetnog računanja vremena.
U Europskom parlamentu, uslijed sve više dokaza o negativnom utjecaju pomicanja sata dva puta godišnje, postoji snažna podrška promjeni direktive Europske komisije i ukidanju te prakse.
Zagovornici ukidanja ističu kako, osim negativnog utjecaja na ljudski bioritam, pomicanje kazaljki na satu dovodi do većeg broja prometnih nesreća, više poremećaja u obiteljima, kao i pada produktivnosti na radnom mjestu. Pored toga, zagovornici ukidanja ističu kako je pomicanje sata uvedeno u cilju uštede energije, no taj cilj, prema njima, nikad nije ispunjen.
Ljetno računanje vremena široko je rasprostranjen službeni vremenski sustav u kojem se tijekom ljetnih mjeseci kazaljke prebacuju obično za jedan sat unaprijed u odnosu na mjesno standardno vrijeme.
Svrha je toga postupka bolja usklađenost između sati dnevnog svjetla te radnog vremena i školske nastave. Tako, umjesto ranojutarnjeg dnevnog svjetla, za kojeg većina ljudi još spava, ostaje sat dnevnog svjetla više za večernje aktivnosti. Ljetno računanje vremena češće se koristi u umjerenom pojasu zbog zamjetne razlike između broja sati dnevnog svjetla u različitim godišnjim dobima.
Vlade ga obično opravdavaju kao mjeru uštede energije jer se njime omogućuje učinkovitije korištenje prirodnog sunčevog svjetla u ljetnim mjesecima, piše Tportal.
.jpg)
Riječ je o tzv. stackeru and reclaimeru na novome terminalu rasutih tereta respektabilnih radnih sposobnosti. Kapacitet odlaganja mu je 4 800 tona na sat, a kapacitet izuzimanja 2 400 t/h, dugačak je nešto više od 126 metara, širok gotovo 19 metara, a visok preko 33 metara, s masom od 1466 tona. Proizveo ga je poznati svjetski proizvođač iz Kine DHHI, a u njemu je instalirana Siemensova oprema..jpg)
Istovar broda obavljat će se nedavo instaliranim Ship unlouderom (brodoiskrcivačem), koji je dio oko 40 milijuna eura vrijedne, prekrcajne i druge, opreme koju Luka Ploče d.d. postavlja na novome terminalu..jpg)
Terminal za rasute terete, s tehnološkog i financijskog aspekta, najznačajniji je podprojekt u sklopu realizacije Projekta integracije trgovine i transporta u Luci Ploče, za koji je, samo za izgradnju, ugovoren iznos od preko 400 milijuna kuna. Cilj njegove izgradnje je povećanje kapaciterta za rasute terete na više od šest milijuna tona godišnje u konačnoj fazi, te poboljšanje prekrcajne tehnologije. Planirane su dvije faze izgradnje, a prva faza odnosi se na reduciranu prekrcajnu opremu kapaciteta 3,6 milijuna tona godišnje.
U Gradskoj knjižnici u Metkoviću sinoć je održana autorska večer književnice Duške Mušić koja je metkovskoj publici predstavila svoje dvije zbirke kratkih priča Valunzi i Mamac za lignju. Riječ je o erotskim pričama duhovitog sadržaja i duboke psihološke drame.
– Duška Mušić rođena je 1955. godine u Metkoviću, umirovljenica je i živi u Pločama. Svojim hrabrim ispisom erotskih priča, inspiriranih čestim događanjima na društvenim mrežama, zabilježila je dio nove stvarnosti koja uistinu postoji, ali se o tome šuti. Napisane priče pisane su razmišljanjem zrele žene, one jesu erotika, ali nisu pornografija. Njezine priče podloga su za socijalno ispitivanje današnje stvarnosti pojavom društvenih mreža i mogućnosti upoznavanja i spajanja ljudi. Priče su pisane osobitim stilom, ponekad i izvan pravopisnih normi, kako se inače i piše na društvenim mrežama, ali su stvarne i životne. – komentar je urednika knjige „Valunzi“ Zdravka Odorčića.
