Dvije nepoznate osobe opljačkale su u ponedjeljak rano ujutro u Gabeli hrvatskog državljanina nastanjenog u Metkoviću, izvijestila je policija, a lokalni mediji navode da se radi o trgovcu devizama te da mu je oteto oko 75.000 eura, prenosi Jutarnji list.
D.J. (56) iz Metkovića prijavio je policiji u Čapljini da je njegovo vozilo jutros oko 7 sati, nedaleko stadiona Nogometnoga kluba GOŠK-a u mjestu Gabeli, presrelo drugo vozilo te se s njim sudarilo, nakon čega je sletio s ceste, naveo je MUP Hercegovačko-neretvanske županije.
Dvojica razbojnika su ga zatim izvukli iz vozila, pretukli ga te mu uzeli torbu s bosanskohercegovačkim markama i drugim devizama.
Mediji navode da je u torbi bilo 140.000 maraka (oko 70.000 eura) te oko 4.750 eura, a da je D.J. trgovac devizama.
Nedugo nakon što je razbojstvo prijavio policiji policijske ophodnje su hitno upućene na lice mjesta. Nedaleko mjesta zločina su pronašli zapaljeno vozilo s kojim je izvedena pljačka.
MUP HNŽ-a navodi da policija traga za počiniteljima te provodi očevid, a istragom rukovodi županijsko tužiteljstvo sa sjedištem u Mostaru.
Ministarstvo unutarnjih poslova raspisalo je natječaj za upis polaznika/polaznica u Program srednjoškolskog obrazovanja odraslih za zanimanje policajac/policajka u 2021./2022. godini.
Planira se upis 550 polaznika/polaznica u program koji će započeti najranije 20. rujna 2021. (ovisno o epidemiološkoj situaciji), a polaznice/polaznici će se po završetku ovog programa primati u radni odnos u Ministarstvo unutarnjih poslova (policijske uprave odnosno ostale ustrojstvene jedinice Ravnateljstva policije), sukladno potrebama službe.
Natjecati se mogu državljani i državljanke Republike Hrvatske pod uvjetom da:
imaju završenu srednju školu u trogodišnjem ili četverogodišnjem trajanju
nemaju navršenih 28 godina na dan 20. rujna 2021. godine
imaju posebnu psihičku i tjelesnu zdravstvenu sposobnost
imaju propisanu posebnu razinu tjelesne motoričke sposobnosti
su osobno dostojni za obavljanje policijske službe
nisu članovi političke stranke
Prijave za natječaj s potrebnom dokumentacijom podnose se na adresu: Ministarstvo unutarnjih poslova, Uprava za ljudske potencijale, Zagreb, Ulica grada Vukovara 33, s naznakom „za natječaj“.
Rok za podnošenje prijave je od 15.3.2021. do 15.8.2021. godine.
Dvije nepoznate maskirane osobe, uz prijetnju vatrenim oružjem, opljačkale su automat klub ”Toky” u Ulici Mate Bobana u Čapljini.
Kako je u ponedjeljak objavio MUP HNŽ-a, u nedjelju, 14. ožujka, oko 19:50 sati Policijska uprava Čapljina obaviještena je da je u spomenutom automat klubu izvršeno razbojstvo.
Dolaskom na mjesto policija je utvrdila da su dvije nepoznate maskirane osobe, uz prijetnju vatrenim oružjem, otuđili novac i udaljili se u nepoznatom pravcu.
O svemu je upoznat tužitelj, Odjel krim. policije kao i sve policijske patrole na terenu koju su poduzele potrebne mjere i radnje na pronalasku i identifikaciji počinitelja ovog kaznenog djela, objavio je MUP HNŽ-a.
Policija je u Ljubuškom u dvije odvojene akcije u Crvenom Grmu uhvatila ukupno 20 migranata.
U subotu, 13. ožujka, u 17:25 sati, postupajući temeljem prijave građana a u okviru akcije kodnog imena Migrant, policijski službenici PU Ljubuški zatekli su u mjestu Crveni Grm osam migranata. Izvršenim provjerama utvrđeno je da je riječ o egipatskim državljanima o čemu je upoznat Ured za strance u Ljubuškom.
Isti su pozvani u službene prostorije PU Ljubuški te su nakon izvršenih provjera upućeni u Prihvatni centar za migrante.
Iako je ožujak tek počeo, pelješki školjkari već znaju da ni ove godine za blagdan svetog Josipa neće biti Dana malostonske kamenice. Ljubitelji najpoznatijeg morskog afrodizijaka ponovno će biti na prinudnom postu, a Mali Ston drugu godinu zaredom neće dočekati tisuće gostiju koji su u redovima čekali na porciju kamenica i čašu vrhunskih peljeških vina.
A kamenice nisu odavno bile ovako izdašne, ukusne i zdrave kao sada. Aroma je vrhunska, no školjku se može kupiti samo na Pelješcu i pojesti pod vedrim nebom, u izvornom ozračju uzgojnih polja ili doma. Uzgajivačima krnja prodaja neće mnogo pomoći: u moru će ostati stotine tisuća kamenica vrhunske kvalitete i konzumne veličine. A nakon uspješnog upisa u Registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla Europske unije, školjkari su vjerovali da će blagdan 19.ožujka na najbolji način najaviti sezonu 2021. i otkloniti egzistencijalnu neizvjesnost, piše Dubrovački vjesnik.
Prodaja visi u zraku
– Kamenice su kao loza: ako je jednu godinu ne orežete, ne dolazi više. I kamenice su višegodišnji kontinuirani rad od kojeg nema odustanka. Situacija je loša jer ih lani nismo prodali, nećemo vjerojatno ni ov sezone. Nadamo se pomoći države da bismo se održali na životu – priča uzgajivač Mario Radibratović. Bivši čelnik udruge Stonski školjkari Boris Franušić dodaje kako se protiv pandemije ne može:
– Valjda će sezona 2021. ipak biti bolja nego 2020. inače će sav trud propasti u more gdje, ako ostare, može uginuti 50 do 60 posto! Jedina nada je obećanje države da će sufinancirati dio proizvodnje i plaća zaposlenika. Inače, ove godine visi u zraku uobičajena prodaja 150 do 200 tisuća komada kamenica!
Idilični prizor pitoresknog Malostonskog zaljeva i mirnu morsku površinu remeti tek poneka barka kojom školjkari obilaze ‘nasade’ s kamenicama. O njima svjedoče stotine bova što se lijeno ljuljuškaju, a na prošlost školjkara podsjećaju drveni stokovi koji su još od 1927. godine u moru Zamasline, gdje ih je postavio Luko Maškarić, djed predsjednice udruge Stonski školjkari Marije Radić:
– Iako smo se nadali, manifestacije ni ove godine neće biti. Turistička zajednica je, da se ljudi ne grupiraju, predložila istodobno održavanje na više lokacija, a ne samo u Malom Stonu. To smo dogovorili da održimo kontinuitet, ali zbog pogoršanja epidemiološke situacije smo odustali, iako su stigle najave autobusa iz Makarske, Splita… Bolje je stati, nego postati novo žarište. Ne možemo gostima, kad već uzmu kamenice, reći da nema zadržavanja. Kako? Prodaja je minimalna, samo posredstvom virtualnih tržnica, a restorani ne rade. Lani je promet pao i školjkari su se našli u nezavidnoj situaciji. Muče se, moraju i dalje ulagati, proizvodnja se nastavlja, a prihodi su nula! Proizvodni proces od prikupljanja mlađi do stola traje dvije- tri godine. I treba imati sreću jer je bilo godina kad mlađi uopće nije bilo! Sve ovisi o vremenskim uvjetima i prirodnim ciklusima. Tu su i plimni valovi koji mogu povući cijele instalacije. Tad su štetu velike i traže nova ulaganja, rad i monitoring. Mlađ možda i ne uhitimo, a treba je “čupati” i slagati u velike, zatvorene zaštitne gajbe zbog ovrate koja ih proždire. Ovako, u moru će ostati dosta kamenica, bit će mortaliteta, obraštaja i velike štete. Srećom, Ministarstvo poljoprivrede nam je izašlo u susret i imat ćemo dosta izdašne kompenzacijske mjere. Ufamo se u sezonu: neka bude kao lani, bit ćemo sretni da se barem dio proizvodenog proda, da trud nije uzalud. – opisuje aktualnu neizvjesnost Marija Radić.
EU sve plaća!
Udruga ima 37 članova, a još toliko je izvan udruge. Sad crpe zalihe, ali su optimistični iako će izostati manifestacija tijekom koje se proda 15- 20 tiosuća kamenica. Godišnje proizvedu 1,5- 2 milijuna komada koje nikad dosad nije bio problem plasirati. Nakon stjecanja zaštićene oznake izvornosti, certifikat se obnavlja svake godine, a cerificiranje financira Dubrovačko-neretvanska županija:
– To je prvi zaštićeni proizvod iz mora, a ove će ih godine certificirati 14 proizvođača. Ovo je specifična godina. Školjkari dosad nisu bili u ovakvoj situaciji jer smo ugostiteljima uglavnom sve prodavali! Jednostavno nismo imali što izvesti! Znali smo da je kamenica jedinstvena, posebna, tradicijski očuvana i nije im bilo teško mučiti se dvije- tri godine do konzumne veličine. Ako se do svibnja pandemija smiri, nadamo se da će mjere uroditi, a turizam iznova krenuti da bi uz poštivanje mjera odradili nekoliko mjeseci bez prekida – naglašava na kraju čelnica Udruge koja je pokrenula i izradu monografije Malostonskog zaljeva u kojoj će nakon dugo godina stare vještine i tradicija biti sažeti na jednom mjestu. Voditelj projekta je Vedran Kunica koji je pridonio i u dobivanju oznake izvornosti.
-Još od 2006. školjkari zajednički funkcioniraju kroz udrugu i većina proizvodnje kamenica je na njima, što je rezultiralo uspjesima. Za EU-oznaku izvornosti borili sm ose pet godina i dokazali da je posebna i različita od svih sličnih u Europi. Nakon tog priznanja, 14 školjkara je već zainteresirano za proces certificiranja. Oni čine većinu proizvodnje u zaljevu, ali na tom projektu nismo stali jer smo upravo dobili novac EU-fondova za marketing kamenice koji se temelji na oznaci izvornosti. Ta oznaka nije gotova stvar nego temelj brendiranja, a projekt kreće ovog mjeseca. Kakva god sezona bila, planiramo snažni marketing kako bi povećali protrošnju po osobi, jer je ona naš prepoznatljivi gastronomski proizvod, da se ona mora kušati te da im brendiranje poveća cijenu.
Tek nešto više od dva tjedna ostalo je do otvaranja vrata parka prirode Biokovo, čiji su djelatnici u četvrtak snimili stanje na Ravnoj Vlaškoj gdje se nalazi popularna turistička atrakcija Skywalk.
Ova atrakcija zatvorena je 27. studenog prošle godine, a otvaranje se očekuje 1. travnja.
Otkako je otvorena u srpnju prošle godine, nebeska šetnica privukla je desetke tisuća posjetitelja.
S tog platoa vidikovca pruža se pogled na morsku pučinu i betonsko-čeličnu platformu skywalk u atraktivnom obliku potkovice sa zaštitnom ogradom i podnom plohom izrađenom u potpunosti od stakla. Jedinstvena i atraktivna platforma omogućit će posjetiteljima ekstremne i nezaboravne šetnje u kontroliranim uvjetima.
– U novome tjednu vrijeme neće biti ni približno intenzivno, barem ne do četvrtka, a daljnji pad temperature bit će polagan. No neće biti stabilno pa će mjestimice biti slabih oborina, uglavnom na kopnu, i to pogotovo u utorak. Prema kraju tjedna izgledna je nova promjena vremena s kojom bi i na moru opet bilo kiše, prognozirao je za HRT Tomislav Kozarić, dipl. ing. iz DHMZ-a.
U Dalmaciji će ujutro prestati oborine, a do sredine dana i razvedravanje. Umjerena i jaka bura i sjeverni vjetar, ponegdje i s olujnim udarima, okrenut će na sjeverozapadnjak i poslijepodne postupno slabjeti, uz smirivanje valovitog mora. Bit će hladnije nego u nedjelju, uz najvišu temperaturu od 10 do 13°C.
U nastavku ovoga tjedna bit će promjenjivo i još malo hladnije…
Na Jadranu do srijede uglavnom suho i barem djelomice sunčano, a u četvrtak je izgledno naoblačenje, mjestimice i kiša. Puhat će slaba i umjerena bura te sjeverni i sjeverozapadni vjetar. U četvrtak na sjeveru jača bura, a u Dalmaciji bi trebao zapuhati istočnjak i jugo. U utorak malo toplije, a zatim ponovno niža temperatura.
Nova jaka kišno-snježna epizoda izgledna je pred vikend, javlja RTL. Na more stiže i ranije. Čini se već u petak uz jako jugo. Do tada, uz obalu će biti uglavnom sunčano i prohladno uz umjeren sjeverac.
Metković Mehanika je večeras u 15. kolu 1. HRL jug doživjela težak poraz na gostovanju u Kaštelima 24:16.
U prvo poluvrijeme je završilo 12:11, međutim, Metković čak osam minuta nije uspio postići pogodak. Ipak do odlaska na odmor se uspio vratiti u utakmicu.
Drugo poluvrijeme je nabolje zaboraviti, Metkovci su uspjeli postići tek pet pogodaka, a od 36. do 54. minute nisu uspjeli zatresti mrežu protivnika.
Kod Ribole je najefikasniji bio Josip Kovačević s 8, a kod Metkovića Marin Marić s 4 pogotka.
Metković Mehanika je trenutno na 7. mjestu s 15 bodova, isto toliko ima i Zadar 1954 koji će sljedeći vikend doći u Metković.
Malo tko nije čuo za “Domaćicu” – slatke kekse prelivene čokoladom što ih je reklamirao i hrvatski nogometni reprezentativac Ivan Rakitić. Mališani su godinama odrastali i još uvijek rastu s “Plazma” keksom – slatkim ukusnim obrokom, koji pomiješan s mlijekom svakoga vraća u djetinjstvo, piše Slobodna Dalmacija.
Štrudel od smokava
Jedan od takvih nostalgičnih zalogaja uz “Domaćicu” i “Plazmu” je i štrudel od smokava, ekskluzivni proizvod tvornice keksa i vafla iz Čapljine, koji je nekada dominirao na policama diljem bivše Jugoslavije. Ne treba zaboraviti ni grisine-štapiće u slanom izdanju od lisnatog tijesta koje je svatko od nas barem jednom probao, “Belvit” kekse, bakin kolač i mnoge druge.
O ovim slatkarijama puno toga se zna, ali rijetkima je poznato da je njihov rodonačelnik Petar Tutavac, Neretvanin koji je svoj radni vijek proveo u konditorskoj industriji diljem bivše Jugoslavije, a svoje zvjezdane poslovne trenutke doživio je u tvornici keksa “Bambi” u Požarevcu, gdje i danas živi sa svojom obitelji.
I ne miruje, premda je službeno umirovljenik. Dapače, prevalio je 87 godina i još je poslovno aktivan u privatnoj obiteljskoj tvrtki “Pertu”, u kojoj se proizvode konditorski proizvodi (čak 280 različitih vrsta), a ima i brojne planove za širenje posla u zemljama regije.
– Eto, tako i danas sa svojom obitelji, sinom i unucima koji su inženjeri prehrambene tehnologije radim nove slatkiše i nove proizvode – govori nam Petar, čija je životna priča započela u Podgradini nedaleko od Opuzena (danas općina Slivno), gdje je rođen u brojnoj obitelji daleke 1934. godine. U dobi od trinaest godina je završio pletarski zanat u Opuzenu te je postao KV radnik pletar. Tada je nekoliko godina pleo korpe u kojima se nosio kruh, ali mladi Petar se time nije zadovoljio. Godine 1949. preko sindikata se javio na tečaj za keksara u Zagrebu, koji je raspisala tvornica “Kraš”, gdje su on i još jedan polaznik izučili keksarski zanat. Zanimljivo je da je bio prvi školovani keksar u tadašnjoj Jugoslaviji. Zatim je otišao u vojsku, a nakon povratka zaposlio se u “Krašu”.
Iz Zagreba u Čapljinu
– “Kraš” je tada bio jedina konditorska industrija i sve ostale koje su se kasnije pojavljivale potekle su od njega – prisjeća se Petar, koji je uz rad pohađao višu “Krašovu” školu za inženjera konditora u proizvodnji. – Nas je tada bilo 96 i svi smo završili tu školu i bili smo osnova konditorske industrije koja se razvijala u tadašnjoj državi – reći će Petar.
Ali ono što je zanimljivo jest da je upravo “Domaćica” bila njegov diplomski rad i prvijenac u konditorskoj industriji. Taj najprodavaniji keks nakon “Plazme” kasnije je doživio različite varijacije, ali osnova je ostala onakva kakvu je zamislio Petar Tutavac u svom diplomskom radu dalekih pedesetih godina prošlog stoljeća.
No, sudbina je htjela da se ne zadrži dugo u Zagrebu. Nekako u to doba osnivale su se mnoge konditorske industrije, a među njima i “Lasta” u Čapljini, koja će biti njegovo odredište.
Budući da nije mogao riješiti stambeno pitanje za svoju obitelj u Zagrebu, krajem 1958. godine Petar se vraća u dolinu Neretve u Čapljinu, u tvornicu “Lasta”, koja je u to vrijeme proizvodila kruh, oblatne i medene pogače, s 27 zaposlenika.
– Nakon dolaska u tvornicu na mjesto tehničkog direktora, započeo sam s proširenjem proizvodnje, nabavio sam nove linije i uveo nove proizvode, među kojima i štrudel od smokava.
– Znate, na tom području ima puno smokava i bila je prava šteta to ne iskoristiti – kazuje nam.
Iako je uspješno organizirao proizvodnju, u Čapljini se nije dugo zadržao.
Nakon četiri mjeseca stanke na travnjak su istrčale i nogometašice. U 10. kolu 1. HRL za žene ŽNK Neretva je Iza Vage dočekala posljednju ekipu na ljestvici, ŽNK Viktorija, i očekivano je upisala sva tri boda (7:0).
Domaće igračice su posao završile već u prvom poluvremenu koje je završilo 4:0. Prvi pogodak je pao već u 7. minuti preko Nikol Šunjić, samo četiri minute precizna je bila Laura Sušak. Ana Mandić pogađa čak dvaput, u 13. i 22. minuti. U drugom poluvremenu je umjesto Petre Vladimir u igru ušla Marija Šiljeg i postigla gol u 65. minuti. Marija Herceg je podebljala rezultat u 73. minuti iz kaznenoga udarca, a posljednji pogodak na utakmici je autogol Lucije Lubine u 87. minuti.
Neretva se nakon današnje utakmice nalazi na 6. mjestu s 15 bodova, kao i Donat koji ima bolju gol razliku.
Sljedeći vikend će Neretva gostovati u Osijeku gdje će igrati dvije utakmice, ligašku i u Kupu.
Na Jadranu do srijede uglavnom suho i barem djelomice sunčano, a u četvrtak je izgledno naoblačenje, mjestimice i kiša. Puhat će slaba i umjerena bura te sjeverni i sjeverozapadni vjetar. U četvrtak na sjeveru jača bura, a u Dalmaciji bi trebao zapuhati istočnjak i jugo. U utorak malo toplije, a zatim ponovno niža temperatura.
