Nešto malo prije 13 sati zadarsko područje pogodio je potres. Epicentar potresa je, prema stranici EMSC, bio 16 kilometara od mjesta Vrsi.
Na njihovim se stranicama navodi kako je potres bio jačine 3.5 prema Richteru.
Tlo se treslo desetak sekundi, a najviše se osjetilo na višim katovima stambenih zgrada, dok su oni bliži tlu osjetili jaku buku koja je podsjećala na grmljavinu, piše Zadarski.hr.
Metković je jučerašnjom pobjedom u 12. kolu 1. HBL jug protiv Otoka (16:10) osigurao nastup u Hrvatskoj super ligi.
Nakon početnog vodstva gostiju u klasičnim disciplinama (2:4), Metkovci su se pokazali bolji na gumama (7:5). Pobjedu su potvrdili potpunom dominacijom u završnim klasičnim igrama (7:1).
Rezultati 12. kola:
Poredak:
Banke ove godine živahno podižu naknade u poslovanju s građanima, pa ne bi bilo čudno da ove godine prođu bolje nego prošle, kada su od građana naplatile 1,6 milijardi kuna naknada i provizija.
Toliko su ukupno lani naplatile naknada i provizija za vođenje računa, kreditne kartice, internetsko, mobilno i telefonsko bankarstvu te slanje SMS-ova, pri čemu su 923 milijuna kuna naplatile provizija za kreditne kartice, 535 milijuna kuna za vođenje tekućih i žiro računa, 153 milijuna kuna provizija i naknada za internetsko, telefonsko i mobilno bankarstvo te za potvrde putem SMS-a.
Ni prošle godine nisu bile besposlene te su uvele dotad neviđenu naknadu za podizanje gotovog novca u poslovnicama banaka.
Tim su putem pošle Zagrebačka, Privredna i OTP banka koje su uvele naknadu za podizanje novca na svojim šalterima, a od ožujka ove godine, Zagrebačka banka podigla je tu naknadu s 1,95 kuna na tri kune po svakoj isplati s kunskih transakcijskih računa.
Najveća domaća banka ukinula je poštedu za one s paketima tekućeg računa i uvela im je naknadu za gotovinske isplate u poslovnicama od dvije kune. Plaćanja te naknade pošteđeni su oni koji podižu 10.000 i više kuna te oni koji podižu novac s kunskih računa za zaštićena primanja te s ugovorenim skrbnikom.
Zagrebačka banka povećala je naknadu za podizanje novca debitnim karticama na bankomatima drugih banaka pa je do ožujka tisuću kuna na bankomatima drugih banaka koštalo 29 kuna naknade, a od ožujka 35 kuna.
Podizanje gotovog novca – debitnom karticom na bankomatima drugih banaka u Hrvatskoj i u zemljama Europskog gospodarskog područja od ovog mjeseca umjesto dva posto provizije i fiksnih devet kuna košta 2,50 posto od iznosa koji se podiže plus devet kuna fiksne naknade.
Zagrebačka je banka između ostalog od ožujka podigla cijene nacionalnog kreditnog transfera u kunama u korist računa poslovnih subjekata u banci i izvan nje s jedan posto od iznosa, od minimalnih osam do maksimalnih 75 kuna, na proviziju od 1,25 posto, od 12 do 125 kuna, a za takve naloge napravljene putem on-line bankarstva naknada je porasla s jedne kune na raspon od 1,25 do 2,25 kuna po nalogu.
Nemate li račun u najvećoj domaćoj banci, onda će vas to što ste se odlučili promijeniti 100 eura u kune na njezinim šalterima koštati 40 kuna umjesto 25 kuna.
I druge su banke mijenjale naknade ove godine, pa i Raiffeisenbank, no u toj je banci otkup deviza od prvog svibnja kada startaju nove tarife i dalje besplatan, dok u OTP banci nije bio besplatan i bit će i skuplji od 8.svibnja kada će i ta banka mijenjati neke naknade, pa i onu za otkup deviza.
Tako će otkup efektivne valute od građana po svakoj transakciji koštati 30 umjesto sadašnjih 25 kuna.
OTP banka od 8. svibnja počinje naplaćivati nacionalni kreditni transfer u kunama u korist računa fizičkih osoba u banci s jednom kunom naknade po izvršenom nalogu, poskupljuje i korištenje računa za jednog opunomoćenika s 12 kuna godišnje na 24 kune, vođenje tekućeg računa poskupljuje s mjesečnih 11 na 12 kuna, s izuzetkom studentskog tekućeg računa i računa djece mlađe od 15 godina.
Mjesečna članarina za uslugu automatski SMS s pet kuna raste na sedam kuna, a za one koji koriste uslugu OTP Direkt naknada s dvije kune raste na četiri kune mjesečno.
Raiffeisenbank od prvog svibnja počinje naplaćivati naknadu za korištenje mobilnog bankarstva od 11 kuna mjesečno, a naknada za internetsko bankarstvo će sa sedam porasti na devet kuna mjesečno.
Nekoliko dana ranije, od 26 travnja, banka će na 10.000 kuna podići dnevni limit za podizanje gotovine debitnim karticama i ukinuti ugovaranje a vista štednog računa. Još u veljači je Raiffeisenbank podigla naknade za pakete računa s razine od 29 do 89 kuna, na raspon mjesečnih naknada od 35 do 110 kuna, dok su umirovljenički paketi poskupjeli s 11 na 15 kuna.
Hrvatska poštanska banka od 3. travnja počinje naplaćivati naknadu za podizanje gotovog novca debitnom karticom na EFTPOS uređajima banke u poslovnoj mreži banke i kod ugovornih partnera, Hrvatske pošte i Financijske agencije.
Naknada će iznositi 1,20 posto od vrijednosti transakcije, a iz te banke kažu da su je uveli zbog troškova sustava poslovne mreže ugovornih partnera i da će, kao i do sada, u poslovnicama banke i na njezinim bankomatima bez naknade prolaziti podizanje gotovog novca s transakcijskih računa.
Od polovice svibnja Erste&Steiermärkische banke smanjuje maksimalni iznos prešutnog prekoračenja s 50.000 kuna na 35.000 kuna, a od polovice ožujka banka uvodi naknade od jedne kune za nacionalni kreditni transfer u kunama u korist pravnih osoba – unutar banke i od dvije kune za nacionalni kreditni transfer u korist pravnih osoba – izvan banke.
Mogli bismo nizati još promjena, ljudi kojima ne odgovaraju naknade banaka imaju samo jedan izbor – promijeniti banku.
To nije teško učiniti, ali se prethodno treba dobro informirati o cijenama svih bankovnih usluga i proizvoda koje koristite, jer može se dogoditi da jedna banka ima povoljniju jednu vrstu naknada dok su joj druge nepovoljnije od konkurencije, zato prije promjene banke uzmite u obzir sve i napravite svoju računicu.
Što se banaka tiče njihova računica je jasna i malo će toga kod njih biti bez naknade jer su im lani pali svi prihodi od provizija i naknada za platni promet.
Jedina naknada koja im je porasla je ona za vođenje tekućih računa i žiroračuna od koje su im prihodi u pandemijskoj 2020. porasli 57,5 milijuna kuna na 535 milijuna kuna.
Provizije po kreditnim karticama rasle su sve do prošle godine kada su pale 457 milijuna kuna na 923 milijuna kuna, a lani su banke naplatile 153 milijuna kuna provizija i naknada za internetsko, telefonsko i mobilno bankarstvo te za potvrde putem SMS-a što je 96 milijuna kuna manje nego su naplatile godine ranije…
Piše: Sanja Stapić/SD
Velika gomila rashodovanih željezničkih pragova koji godinama čekaju kupce odložena je u Luci Metković. Riječ je o pragovima o čijoj je potencijalnoj štetnosti Slobodna Dalmacija nedavno pisala, a koje Hrvatske željeznice prodaju zainteresiranim građanima ili tvrtkama.
Tako je ta hrpa pragova koja bode oči odložena neposredno uz obalu rijeke Neretve. Godinama je ispiru kiše i sva tako onečišćena voda završava u Neretvi. Istina, rashodovani pragovi nalaze se nedaleko od željezničke stanice, na zemljištu HŽ-a, ali predstavljaju veliku opasnost za onečišćenje okoliša jer je kreozat, kojim se premazuju željeznički pragovi, klasificiran prema smjernicama Europske unije kao kancerogena tvar jer se dobije destilacijom katrana i kamenog ugljena, piše Slobodna Dalmacija.
Unatoč tome što su pragovi premazani zaštitnim sredstvom koje spada u kancerogene tvari, HŽ Infrastruktura ih nakon rashodovanja jeftino prodaje na javnim natječajima te obvezuje kupce da ih, među ostalim, neće ložiti ili njima oblagati interijere objekata. Nema detaljnijih objašnjenja o njihovoj štetnosti za okoliš i zdravlje ljudi te, u konačnici, i kancerogenosti. Tako se mnogi vođeni niskom cijenom odlučuju kupiti “mačka u vreći” a da pojma nemaju što su to kupili.
Kad su brojni građani kupovali željezničke pragove kao jeftin građevni materijal, nisu mogli ni sanjati da bi mogli upasti u nevolje zbog korištenja tih rashodovanih pragova. Iako su relativno jeftini, dvadesetak kuna za komad, nakon informacija o njihovoj štetnosti teško će se naći netko tko će ih biti spreman kupiti – barem legalno.
Umjesto uštede i brze gradnje, mogli bi imati još veće troškove zbog njihova uklanjanja i zbrinjavanja ako se pokaže da su pragovi postavljeni na neodgovarajućim mjestima ili pak u blizini dječjih igrališta.
Tko zna koliko ima ovakvih pragova postavljenih po Dalmaciji…
Javni natječaj
Jedan od takvih “naivnih” kupaca je i Ivica Mijoč, čija tvrtka “Žabac” upravo uređuje izletište i odmorište na jezeru Kuti u općini Zažablje. Uređujući površinu od oko 16 tisuća kvadrata za budući agro etno park, vlasnik je razmišljao kako ograditi i obrubiti tako veliki prostor, da to bude dugotrajna ograda, ali i oku ugodna u močvarnom ambijentu kakav pruža jezero Kuti. Izbor je pao na stare željezničke pragove koje je HŽ Infrastruktura prodavala po cijeni od 20 kuna. Ivica je kupio tisuću komada takvih pragova još prije četiri godine, za što je državnoj tvrtki uplatio 20 tisuća kuna, te ih je postavio na imanju gdje, među ostalim, uzgaja i konje, patke, a ima i jednog magarčića.
I zaista, sve to lijepo izgleda i fantastično se uklopilo u močvarnom krajoliku, u što smo se i osobno uvjerili, a kolega fotoreporter Čizmić zorno je to zabilježio svojim objektivom. Međutim, kad je pukla priča o željezničkim pragovima, svi oni koji su s njima nešto radili ili gradili, a među njima i naš sugovornik, nemirno spavaju jer ne znaju kad će im kontrole i inspekcije pokucati na vrata.
– Evo pogledajte ove željezničke pragove. Potpuno su izbijeljeli, u njima nema katrana – rekao nam je Ivica Mijoč pokazujući objekt u izgradnji čiji se okoliš tek uređuje, a nekadašnji željeznički pragovi služe isključivo za dekoraciju. Ističe da nikakve inspekcije nisu dolazile zbog pragova, ali ako se pojavi inspekcija zaštite okoliša, rado će im sve pokazati jednako kao i nama novinarima.
– Ako inspekcija utvrdi da ovi pragovi ovako postavljeni škode zdravlju ljudi, ja ću ih ukloniti. Ionako su postavljeni više iz estetskih nego funkcionalnih razloga. Ranč i izletište mogu funkcionirati i bez tih pragova – govori nam Ivica Mijoč, primjetno iznenađen našim zanimanjem za njegov Agro etno park na jezeru Kuti, koji još nije službeno otvoren. Nada se da će otvoriti za Uskrs, ako to dopusti korona.
– Ionako je prošla sezona bila loša, tko zna kakva će biti i ova – jada se Žabac, kojemu su novonastali problemi sa željezničkim pragovima došli u najgorem mogućem trenutku, prije početka nikad neizvjesnije turističke sezone. Malo brige oko toga, pa sada još i stari željeznički pragovi koji mu zadaju glavobolju.
Tvrdi da je te željezničke pragove kupio na javnom natječaju od HŽ-a, pa je javnost tako došla do njegova imena. Da je kupovao na crno, nitko za to ne bi ni znao.
Namjensko korištenje
Prilikom kupnje Ivica je potpisao izjavu o strogo namjenskom korištenju pragova na određenim površinama. Naglašava da pragove nije koristio za oblaganje unutarnjih površina, niti na njegovu izletištu služe za igračke na dječjem igralištu. Zapravo, postavljeni su na otvorenom prostoru, gdje nema nikakva rizika da bi mogli doći u dodir s kožom ili na bilo koji drugi način ugroziti zdravlje posjetitelja. Također, od tih rashodovanih željezničkih pragova nisu izrađeni ni vrtni stolovi ni posude za biljke, u što smo se i sami uvjerili.
– Tko zna koliko ima ovakvih pragova postavljenih po Dalmaciji i nikome ništa! Osobno sam ih vidio na više mjesta, njima se grade i pristupi za lađe, razni mostići i prijelazi preko kanala – ogorčen je Ivica.
– Meni nitko nije rekao da su željeznički pragovi štetni za okoliš i za zdravlje ljudi. Nisam se sam javio na natječaj HŽ-a, bilo nas je desetak. Da sam znao da će ovi pragovi izazvati toliki problem, nikada ih ne bih kupio. Ako mi inspekcija naloži da ih uklonim, to ću i učiniti – zaključio je Ivica Mijoč Žabac, piše Slobodna Dalmacija.
Piše: Stanislav Soldo/SD
Foto: Ante Čizmić
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 60 novih slučajeva zaraze koronavirusom (23 utvrđeno brzim antigenskim testom), obrađena su 253 uzorka.
Radi se o 35 osoba iz Dubrovnika, 12 iz Župe dubrovačke, pet iz Konavala, po dvije iz Metkovića i Stona te po jednoj iz Blata, Dubrovačkog primorja, Orebića i Vele Luke.
Izliječene su 62 osobe: 33 iz Dubrovnika, 13 iz Župe dubrovačke, osam iz Konavala, tri iz Orebića, po dvije iz Metkovića i Trpnja te jedna iz Dubrovačkog primorja.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji trenutno su aktivna 703 slučaja zaraze koronavirusom, od čega na širem području Dubrovnika njih 594 (Dubrovnik 317, Konavle 126, Župa dubrovačka 127, Dubrovačko primorje 15 te Ston devet slučajeva).
U OB Dubrovnik hospitalizirano je 65 osoba pozitivnih na koronavirus. Sedam pacijenata zahtijeva intenzivnu skrb, od čega je šest na invanzivnoj ventilaciji.
U samoizolaciji je 1015 osoba, a u posljednja 24 sata zabilježeno je šest kršenja mjere samoizolacije (jedno na granici).
Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.
Odigravanjem zaostaloga 17. kola danas je bez gledatelja počelo natjecanje u 3. HNL jug. NK Neretva je Iza Vage ugostila RNK Split koji je na kraju slavio 2:3.
Prvo poluvrijeme je pripalo gostima koji su poveli već u 4. minuti golom Primorca glavom kojega je iz kornera idealno poslužio Alavez. Neretva u prvih pola sata nije zaprijetila Splićanima za koje Gale u 30. minuti postigao drugo gol. Opet je glavnu ulogu odigrao Alvez. U kontri je pretrčao pedesetak metara, zaobišao golmana Kozinu te nesebično poslužio Galu.
Neretva je prednost Splićana smanjila u 36. minuti preko Okića, silovitim udarcem s dvanaest metara.
U drugom dijelu Neretvini igrači se bude i bivaju konkretniji. U 59. minuti su uspjeli izjednačiti, strijelac je bio Radoš koji je nakon ubačaja skrenuo loptu u gol.
U zadnjih desetak minuta susreta obje su momčadi imale priliku za vodstvo. Prvo je Neretva propustila svoju u 83. minuti. Marić je idealno ubacio, ali je Jerković neometan pucao visoko preko gola. Tri minute kasnije Splićani su bili uspješniji. Grešku domaće obrane iskoristio je Tomičić, izbio je sam pred Kozinu i zabio za pobjedu Splićana.
Rezultati današnjih utakmica:
Foto: Arhiva
Dubrovačko-neretvanska policija već godinama vodi borbu protiv krijumčarenja droge. U posljednjih deset godina imala je više od 5600 zapljena. Posljednja od njih je velika zapljena u luci Ploče. Ekipa HRT-a provjerila je postaje li ta luka nova ulazna ruta droge u Hrvatsku.
U kontejteru koji je u Hrvatsku stigao iz Južne Amerike policija je pronašla više od 72 kilograma kokaina, vrijednog između 50 i 70 milijuna kuna. Druga je to velika zapljena droge u dolini Neretve u posljednjih nekoliko mjeseci. Za razliku od ostalih zapljena, ovu su pratila i uhićenja. Sav teret koji stiže u luku Ploče kontrolira carina, a ona je povezana s ostalim službama RH i EU-a.
– Krijumčarima su uglavnom zanimljive te luke. S obzirom na položaj luke Ploče, blizinu granice s BIH za daljnje distribucijske kanale. Vjerojatno je na neki način i pogodna za to. Mi se trudimo da ih u tome onemogućimo, kaže Zoran Tikvica, voditelj Službe kriminalističke policije PU dubrovačko-neretvanske.
Stiže mobilni rengen vrijedan 2 milijuna dolara
Sav kontejenerski promet s drugih kontinenata prema Europskoj uniji, najprije se prijavljuje u luke u Italiji, Grčkoj ili Malti, gdje ulazi u sustav, pretovaruje se na manje brodove, takozvane “fidere” i ide prema drugim lukama. U luci Ploče tako najmanje 24 sata ranije znaju koji teret dolazi i otkuda.
Kontrole u luci carinicima će uskoro olakšati novi uređaj. U završnoj fazi je isporuka ranije ugovorenog mobilnog rendgenskog uređaja vrijednosti 2 milijuna dolara, ističe predstavnica Carinskog ureda Ploče Ivanka Božić.
U Hrvatsku ušlo više od tone kokaina?
Krijumčari većinom biraju kontejnerski promet, a njega je teško u cijelosti pregledati. Stručnjak za kriminalistiku smatra da se otkrije samo 10 posto od ukupne količine droge koja dođe u Hrvatsku.
– Što je pošiljka veća, u njoj je lakše sakriti krijumčarenu robu. Ako je nešto rijeđe, veća je mogućnost da će se pregledati i kontrolirati. Ako je ovdje uhvaćeno nekakvih 70-tak kila, to znači da je u međuvremenu u Hrvatsku ušlo više od tone – zasigurno, objašnjava kriminalist Željko Cvrtila. Fizički je nemoguće, dodaje Zoran Tikvica, pregledati i nadzirati sve što dolazi. Promet je velik, ali nadzor usmjerite na teret ovisno o saznanjima.
Velike zapljene i uhićenja ipak na neko vrijeme zaustave krijumčare. Tako je nakon zapljene 340 kilograma marihuane na graničnom prijelazu Karasovići nakratko prekinut južni krak balkanske rute.
Video prilog HTV-a možete pogledati OVDJE.
Autor: Vicko Dragojević/Dnevnik/HRT
Policijski službenici Postaje granične policije Gruda, u suradnji s djelatnicima carine, pretragom vozila pronašli su ukupno 36 kg i 350 g marihuane.
U poslijepodnevnim jutarnjim satima jučer, 12. ožujka, ulaznoj graničnoj kontroli na MCGP Karasovići pristupilo je osobno vozilo srpskih nacionalnih oznaka u kojem su se nalazili dvojica državljana Srbije u dobi od 27 godina.
Tijekom obavljanja granične kontrole posumnjalo se na krijumčarenje opijata pri čemu je na prisutnost droge u vozilu reagirao i službeni policijski pas za detekciju droga Lily zbog čega je od nadležnog odvjetništva i sudca istrage zatražen nalog za pretragu vozila.
Policijski službenici Postaje granične policije Gruda, u suradnji s djelatnicima carine, pretragom vozila pronašli su ukupno 36 kg i 350 g marihuane. Droga je bila parkirana u 73 paketa, a pronađena je u posebno izrađenom prostoru ispod sjedala vozača i suvozača. Također je utvrđeno da su na osobno vozilo kojim su pristupili graničnoj kontroli stavili ne pripadajuće registarske pločice.
Zbog sumnje da su počinili kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i promet drogama, kao i kazneno djelo krivotvorenja isprava, dvojica srpskih državljana će tijekom današnjeg dana, uz kaznene prijave, biti predati pritvorskom nadzorniku PU dubrovačko-neretvanske.
Dom zdravlja Metković, uz podršku epidemiološke službe Metković, je po treći put proveo masovno cijepljenje na posebno organiziranom punktu. Prošlog vikenda to je bilo u Opuzenu, a danas u u gimnazijskoj sportskoj dvorani u Metkoviću.
Cjepivom AstraZeneca cijepilo se ukupno 300 osoba.
– Danas se na punktu u sportskoj dvorani u Metkoviću tražila doza više, bilo je jako malo odustajanja i nadamo se da će nam tako i ostati. Strah kod ljudi postoji i to je neminovno ali uz stručno i profesionalno osoblje svi strahovi se prebrode. Svakako su dobrobiti puno veće nego samo odbijanje te mi kao zdravstvene organizacije želimo pridonijeti u što bržem izlasku iz ‘novog normalnog’ i zaštiti našeg pučanstva. – kažu u DZ Metković.
Do sada se na punktovima u Metkoviću i Opuzenu s Pfizer BionTech i AstraZeneca cjepivom cijepilo ukupno 900 osoba (prva doza).
Naglašavamo da se u ordinacijama liječnika obiteljske medicine također cijepe pacijenti sa cjepivom kada dođe u manjoj količini u kojima se jednako koriste i Pfizerova, AstraZenecina i Modernina cjepiva.
Naručivanje na cijepljenje provodi se isključivo kod liječnika obiteljske medicine koji sukladno pristiglim dozama cjepiva poziva prijavljene pacijente na određeni termin. Velik teret je upravo na ordinacijama obiteljske medicine koji ulažu velik trud i dio svoga vremena na reduciranje popisa koji su poprilično veliki. Interes za cijepljenje je velik i doista su prisutna velika nastojanja cijepljenja po prioritetnim skupinama.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 55 novih slučajeva zaraze koronavirusom (28 utvrđeno brzim antigenskim testom).
Radi se o 25 osoba iz Dubrovnika, deset iz Metkovića, osam iz Župe dubrovačke, četiri iz Konavala, tri iz Korčule, dvije iz Orebića te po jednoj iz Opuzena, Ploča i Stona.
Ukupno je zaraženo 26 muških i 29 ženskih osoba, a 36 ih ima utvrđenu epidemiološku vezu.
Preminule su dvije muške osobe: jedna iz Dubrovnika (rođ. 1935.) i jedna iz Župe dubrovačke (rođ. 1949.).
Izliječeno je 59 osoba: 23 iz Dubrovnika, 22 iz Konavala, 13 iz Župe dubrovačke te jedna iz Metkovića.
U posljednja 24 sata obrađena su 324 uzorka, a od početka pandemije analizirano je ukupno 48 719 uzoraka.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji trenutno je aktivno 705 slučajeva zaraze koronavirusom, od čega na širem području Dubrovnika njih 594 (Dubrovnik 315, Konavle 129, Župa dubrovačka 128, Dubrovačko primorje 15 te Ston sedam slučajeva).
U OB Dubrovnik hospitalizirana je 61 osoba pozitivna na koronavirus. Sedam pacijenata zahtijeva intenzivnu skrb, od čega je šest na invanzivnoj ventilaciji.
U samoizolaciji je 1099 osoba, a u posljednja 24 sata zabilježena su tri kršenja mjere samoizolacije (dva na granici). Od početka pandemije zabilježeno je ukupno 471 kršenje mjere samoizolacije.
Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.
