Veslači Neretvanskog gusara svake godine u više navrata organiziraju akciju čišćenja obale Neretve od smeća kojega je nakon zadnjeg povišenoga vodostaja poprilično zapelo za tračak.
Vrijedne ruke naših veslača i članova uprave Kluba čistile su obalu Neretve od metkovske Veletržnice do Kule Norinske. Za to im je trebalo 3 sata, a prikupili su 60 velikih vreća smeća.
U 13. kolu 1. HRL jug Metković Mehanika je ugostila posljednju ekipu na tablici Mornar iz Crikvenice koji je za Metkovce bio lak plijen (23:18).
U prvom poluvremenu Metkovci su pokazali dobru, agresivnu igru i u obrani i u napadu. Gostima je trebalo čak osam minuta za prvi pogodak. Treba istaknuti i nekoliko atraktivnih obrana Željka Kozine što je dodatno demotiviralo goste. Na odmor se otišlo pri rezultatu 11:7.
Metkoviće je vrlo dobro otvorio i drugo poluvrijeme otišavši na šest golova prednosti. Onda oko 40 minute igra Metkovića upada u krizu što koristi gostujuća momčad te su se u 44. minuti približili na samo gol zaostatka, to je ujedno najbolje što su gosti pokazali na večerašnjoj utakmici. Potom su dva brza gola Marića i Medića vratila samopouzdanje Metkovcima, a gostima oduzima svaku nadu za obrat. Domaći su zadnjih dvanaest minuta upisali osam, a gosti tek tri pogotka za konačni rezultat 23:18.
Kod Metković Mehanike najefikasniji su bili I. Medić sa šest i M. Marić s pet pogodaka, a kod Mornara O. Lušić sa sedam pogodaka.
U 14. kolu koje se igra 6. ožujka Metkovci idu u Rijeku gdje će ih dočekati Kozala.
Danas oko 14 sati je završilo prvo masovnije cijepljenje građana protiv COVID-19 u Gimnazijskoj sportskoj dvorani u Metkoviću.
Cijepljenje su obavili posebni timovi pod nadzorom epidemiološke službe. Prvu dozu Pfizerovog cjepiva je primilo oko 400 osoba koji su došli u dvoranu i 44 osobe u ordinacijama obiteljske medicine.
Da bi se izbjegle gužve, ljudi su dolazili u dvoranu prema određenom terminu, odnosno prema pozivu svoga liječnika obiteljske medicine.
Most Metković je novim priopćenjem reagirao na posljednje obraćanje javnosti putem medija gradonačelnika Dalibora Milana u kojem je naglasio da su Mostove prozivke pucanj u prazno. Prenosimo ga u cijelosti:
Nakon što smo reagirali na gradonačelnikov neprimjeren nastup na prošloj sjednici Gradskoga vijeća, gradonačelnik Dalibor Milan objavio je 25. veljače priopćenje u kojemu, govoreći o mnogočemu, zapravo izbjegava suštinu.
Stoga, iznosimo ponovno činjenice i pitanja na koje gradonačelnik uporno odbija odgovoriti:
– Dalibor Milan vjerojatno je jedini gradonačelnik na svijetu koji je na sjednici Gradskoga vijeća izjavio da ni kao građanin ni kao gradonačelnik nema mišljenje o urbanističko-građevinskom uništenju grada kojemu je na čelu.
– Dalibor Milan nije odgovorio na vijećničko pitanje.
– Most ni u čemu ne dovodi u pitanje zakone, propise i prostorne planove, kako insinuira Dalibor Milan. Naprotiv, pozivamo se upravo na te zakone, propise i planove.
– Dalibor Milan tvrdi da Grad Metković djeluje isključivo i jedino u skladu sa zakonima i da je Grad Metković sudjelovao u postupku kao javno-pravno tijelo. Pritom, prešućuje da je prema tim istim zakonima Grad Metković, osim što je sudjelovao u postupku kao javno-pravno tijelo, istovremeno bio i stranka u postupku.
– Grad Metković, kao stranka u postupku, nije uložio ni prigovor ni žalbu, nego je svojom šutnjom dozvolu promovirao u pravomoćnu i tako pogodovao investitoru. Zašto gradonačelnik nije reagirao?
– Grad Metković, kao javno-pravno tijelo, napisao je da u predjelu Dućinovci postoji određena infrastruktura iako tamo nema kanalizacije ni odvoda oborinske vode, a ulica je zapravo asfaltirani poljski put. U pojmovniku Zakona o gradnji i u pojmovniku Prostornog plana grada Metkovića ta sintagma ne postoji. Što je to određena infrastruktura?
– Dalibor Milan pobijedio je na izborima 2017. ističućidobrobit građana Metkovića. Misli li se ovdje na dobrobit građana, naročito onih u Ulici Ilije Bošnjaka?
– Ako su dobrobit i sigurnost građana u pitanju, kako to da Dalibor Milan nije uočio da u vremenu u kojemu živimo svjedočimo poplavama, potresima, pandemiji i požarima s, nažalost, smrtnim ishodima te da u dozvoli nema očitovanja MUP-ovog Ravnateljstva civilne zaštite, jedinog javno-pravnog tijela kojemu je dužnost brinuti o sigurnosti građana?
– Dalibor Milan na isti se način ponašao i prije više od godinu dana kad se, poput gradnje na bedemima Dioklecijanove palače u Splitu prije 150 godina, gradilo na zidovima bivšeg Poduha.
– Priopćenje Dalibora Milana je ad hominem perfidno vrijeđanje i omalovažavanje, uz prozivke nekih navodnih šaptača. Mi ne znamo tko Daliboru Milanu piše tekstove. Da je napisao sam, vjerojatno bi mogao i na sjednici Gradskoga vijeća odgovoriti na postavljeno pitanje.
Na kraju, možemo pretpostaviti da gradonačelnik Dalibor Milan neće odgovoriti ni na jedno konkretno pitanje, nego nastaviti u svome stilu. Zato se i mi radujemo sučeljavanju.
U Dubrovačko-neretvanskojžupaniji u posljednja 24 sata zabilježena su 62 nova slučaja zaraze koronavirusom (14 utvrđeno brzim antigenskim testom). Radi se o 22 osobe iz Dubrovnika, 17 iz Konavala, osam iz Župe dubrovačke, pet iz Orebića, tri iz Ploča, dvije iz Stona, po jednoj iz Dubrovačkog primorja, Metkovića i Opuzena te dvije osobe koje nemaju prebivalište na području naše županije.
Ukupno je zaraženo 29 muških i 33 ženske osobe, a 42 osobe imaju utvrđenu epidemiološku vezu.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji trenutno je 587 aktivnih slučajeva od čega na području od Stona do Konavala njih 527 (Dubrovnik 229, Konavle 209, Župa dubrovačka 72, Ston pet, Dubrovačko Primorje 12).
Izliječene su 33 osobe: 16 iz Dubrovnika, sedam iz Konavala, tri iz Metkovića, po dvije iz Ploča i Župe dubrovačke, po jedna iz Lumbarde i Orebića te jedna osoba koja nema prebivalište na području naše županije.
U posljednja 24 sata obrađeno je 319 uzoraka, a od početka pandemije analiziran je ukupno 44 541 uzorak.
U OB Dubrovnik hospitalizirane su 43 osobe pozitivne na koronavirus. Pet pacijenata zahtijevaju intenzivnu skrb, od kojih su četiri na invazivnoj ventilaciji.
U samoizolaciji su 1523 osobe, a u posljednja 24 sata zabilježeno je šest kršenja mjere samoizolacije (svih šest kršenja mjere utvrđena na granici). Od početka pandemije zabilježeno je 394 kršenja mjere samoizolacije.
Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.
Općinsko državno odvjetništvo u Dubrovniku podiglo je optužnicu protiv muškarca iz Vrgorca koji se sumnjiči kako je u listopadu 2020. godine u alkoholiziranom stanju napao slijepog muškarca.
Kako je obrazloženo, muškarac je osumnjičen kako je napao slijepog muškarca ispred obiteljske kuće na Pelješcu te kako mu je prišao i udario ga šakom u prsa, nakon čega je više puta ponovio kako će ga ubiti i prebiti.
Protiv osumnjičenika su naložene mjere zabrane približavanja oštećeniku kao i mjestu gdje se incident dogodio, a uz to je protiv osumnjičenog podignuta optužnica, piše Dubrovački dnevnik.
Hrvatska od ponedjeljka popušta mjere. Iako je danas na konferenciji za medije rečeno kako će HZJZ danas objaviti detaljne upute za novo popuštanje, to se nije dogodilo.
Ono što je zasad poznato jest da se otvaraju terase kafića i restorana koje će moći raditi od 6 do 22 sata te se dopuštaju treninzi u zatvorenom uz pridržavanje epidemioloških mjera.
Šef Stožera i potpredsjednik vlade Davor Božinović kazao je na konferenciji za novinare kako se novom odlukom gosti mogu posluživati na terasama od 6 ujutro do 22 sata, i to samo na otvorenim dijelovima objekata. Moraju se ukloniti pregrade na terasama kako bi kolao zrak.
Što se tiče udaljenosti među stolovima, ona će biti kao što je to bilo i prije, a to znači da stolovi moraju biti udaljeni tri metra kako bi se osigurao razmak među gostima za različitim stolovima od minimalno metra i pol.
Iako je na današnjoj konferenciji za medije ministar Davor Božinović kazao da neće biti dozvoljeno puštanje glazbe, kako doznaje Večernji, odluku su promijenili. Udruge glazbenika i ugostitelja postigle su dogovor sa Stožerom te je dozvoljena glazba, uz uvjet da ne bude preglasna.
Ovisno o veličini terasa izračunava se najveći broj korisnika i mora biti vidljivo istaknut svima. Pri ulasku mora biti dezinficijens.
Prilikom ulaska u zatvoreni dio ugostiteljskog objekta, koji je dopušten samo radi korištenja toaleta, nužno je nositi masku.
Što se sporta tiče, dopušteni su samo treninzi bez kontakata među sportašima. Dvorane se moraju redovito provjetravati i može biti jedna osoba na 20 metara četvornih u dvorani i o tome mora biti izvješena obavijest.
Treninzi grupnih sportova poput nogometa te kontaktnih sportova mogu se održavati, ali samo tako da se radi na kondiciji i vještinama koje ne uključuju međusobni kontakt.
Tako, primjerice, košarkaši mogu vježbati vođenje lopte i pucanje na koš, bez utakmica u kojima dolazi do kontakta.
Capak je rekao da će danas biti objavljene nove upute o karanteni i testiranju. Karantena za sve bit će vraćena na 14 dana.
“Mi ćemo svu karantenu vratiti na 14 dana. Ona je bila spuštena na 10 dana, to je napravljeno uglavnom radi bržeg povratka zdravstvenih djelatnika. Sad ćemo to vratiti jer je većina zdravstvenih djelatnika cijepljena. Imamo manje oboljelih, ali ne znamo koliko je britanskog soja u populaciji. To će biti objavljeno danas”, rekao je Capak.
Nakon prošloljetne izložbe prigodnoga naziva Propusnica, akademski slikar Ivan Listeš ponovno izlaže u Metkoviću. Večeras je u Galeriji GKS-a otvorena izložba njegovih slika pod nazivom Boga od Boga, svjetlo od svjetla.
Izložbu je otvorio metkovski župnik fra Ante Bilokapić, a o izložbi su govorili ravnateljica UKS-a Zrinka Mioč i sam autor. U glazbenom dijelu otvorenja nastupaju pučki pjevači Župe sv. Nikole biskupa Metković.
Izložba će biti otvorena za javnost do 1. travnja, omogućili su je Grad Metković i Ustanova za kulturu i sport Metković.
Ivan Listeš rođen je 1985. godine u Splitu, gdje je završio je slikarski odjel Škole likovnih umjetnosti, a slikarstvo je diplomirao 2008. godine na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Član je Hrvatske udruge likovnih umjetnika (HULU) u Splitu. Izlagao je na 23 samostalne i brojnim skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu (Italija, Francuska, Njemačka, Mexico, USA…), a djela mu se nalaze u raznim javnim i privatnim zbirkama te ustanovama. Sudjelovao je u brojnim likovnim simpozijima i kolonijama.
Foto: Jure Zovko
Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) objavila je u petak popis 14 banaka s kojima je potpisan ugovor o davanju subvencioniranih stambenih kredita, a kod kojih se efektivne kamatne stope kreću od 2,09 do 3,50 posto za kune odnosno od 2,15 do 3,50 posto za eure.
APN je popis banaka, kao i najviše efektivne kamatne stope (koje odražavaju sve troškove kredita, uključujući naknade, osiguranja, depozit i ostale izravno povezane troškove kredita) koje te banke nude, objavio na svojim internet stranicama.
Iz APN-a u toj objavi navode i kako je za srijedu, 3. ožujka, predviđena objava oglasa o početku subvencioniranja stambenih kredita, kad će građani moći početi podnositi svoje zahtjeve bankama.
Zaprimanje prijava u APN, koje banke predaju u ime svojih klijenata, najvjerojatnije će započeti 29. ožujka, najavljuju.
Oglas će trajati sve do utroška osiguranih sredstava, odnosno do objave oglasa o prestanku, a za ovu godinu za tu mjeru se planira utrošiti 50 milijuna kuna.
APN je poziv za prikupljanje ponuda za sklapanje ugovora o davanju subvencioniranih kredita objavio 10. veljače, a u roku za dostavu ponuda (18. veljače) javilo se 14 banaka, za koje je nakon pregleda i ocjene ponuda utvrđeno da ispunjavaju uvjete propisane javnim pozivom.
Prema popisu koji je APN objavio u petak, najnižu efektivnu kamatnu stopu za kunske kredite, od 2,09 posto, ponudila je Hrvatska poštanska banka (HPB), koja za eurske kredite ima stopu od 2,15 posto.
Najvišu efektivnu kamatnu stopu od 2,15 posto za subvencionirane stambene kredite u eurima ima i Istarska kreditna banka Umag, dok je kamatna stopa za kunske kredite 2,32 posto.
OTP banka ponudila je efektivnu kamatnu stopu od 2,19 posto za kredite u eurima, a 2,29 za kredite u kunama.
BKS banka za eurske kredite je također istaknula kamatnu stopu od 2,19 posto, a 2,74 posto za kunske kredite.
Dvije najveće hrvatske banke nude istu efektivnu kamatnu stopu i za kredite u kunama i eurima – Zagrebačka banka 2,22 posto, a Privredna banka Zagreb (PBZ) 2,27 posto.
Kod Erste banke će za subvencionirane stambene kredite efektivna kamatna stopa moći biti najviše 2,35 posto za eure, a 2,99 posto za kune, dok će kod Karlovačke banke biti do najviše 2,40 posto za eurske i do 2,50 posto za kunske kredite.
Najviša efektivna kamatna stopa kod Raiffeisen banke iznosi 2,40 posto za eurske, a 2,70 posto za kunske kredite, dok kod Kent banke iznosi 2,99 posto za eure te 2,75 posto za kune.
Uz Zagrebačku banku i PBZ, još četiri banke nude istu efektivnu kamatnu stopu i za kredite u kunama i eurima – Podravska banka 2,49 posto, Agram banka 2,58 posto, Samoborska banka 2,95 posto te Croatia banka 3,50 posto.
Neke od banaka već su priopćenjima izvijestile o svojim uvjetima za subvencionirane kredite, uz ostalo i Zagrebačka banka, iz koje su poručili kako su i ove godine klijentima pripremili iznimno povoljne uvjete financiranja, uz nominalnu kamatnu stopu od 1,99 posto (efektivna kamatna stopa maksimalno 2,22 posto), a kao novinu izdvajaju dug rok fiksnosti – do 15 godina za kredite u kunama.
Uz to, ističu i besplatnu procjenu vrijednosti nekretnine (ako je procjenitelj ZANE d.o.o.), mogućnost podizanja nesubvencioniranog kredita s istom kamatnom stopom ako je nekretnina skuplja od 100 tisuća eura, a najavljuju kako će subvencionirani krediti biti bez interkalarne kamate te bez naknade za obradu kredita.
U Zagrebačkoj banci kažu i kako su izuzetno zadovoljni brojem realiziranih kredita u posljednjoj tranši.
“Već bilježimo povećani interes klijenata u usporedbi s ovim razdobljem prošle godine i spremni smo za provedbu programa”, istaknuo je u priopćenju član Upave te banke Slaven Rukavina.
Iz HPB-a su priopćili kako će i ove godine imati najniže ukupne troškove subvencioniranih stambenih kredita – najniže efektivne kamatne stope koje za kunski kredit iznose maksimalno 2,09 posto (nominalno 1,99 posto), a za kredit u eurima maksimalno 2,15 posto (nominalno 2,05 posto).
HPB odobrava kredite na 15 do 30 godina, za prvih 7 godina kamatna stopa je fiksna, a u preostalom razdoblju otplate uz promjenjive kamate koje su za kredite u kunama 6-mjesečni NRS1 za kune plus 1,82 posto, a za kredite u eurima 6-mjesečni NRS1 za eure plus 1,91 posto.
Umjesto klijenta, Banka snosi trošak procjene vrijednosti nekretnine, ne naplaćuje naknadu za obradu kredita, a osigurava i povoljne uvjete za police osiguranja nekretnine.
Iz HPB-a kao novinu izdvajaju uvođenje posebnog nenamjenskog kredita uz kamate koje se, ako je ugovorena polica osiguranja redovite otplate, snižavaju na 2,99 posto, odnosno efektivna kamatna stopa je 3,75 posto, i za kune i eure.
“Potražnja za APN kreditima tijekom ranijih tranši pokazala je značajan interes korisnika za dodatnim izvorima financiranja uređenja vlastite nekretnine, zbog čega je HPB uvela novi nenamjenski kredit uz najpovoljnije uvjete i gotovo prepolovljenu kamatnu stopu u odnosu na redovnu liniju nenamjenskih kredita”, ističu iz te banke.
Inače, i na novi natječaj moći će se prijaviti svi građani mlađi od 45 godina koji u svom vlasništvu nemaju stan ili kuću. Subvencioniranje kredita odobrava se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće do najviše 1500 eura po metru kvadratnom odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti. Rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina. Visina subvencije ovisi o indeksu razvijenosti mjesta na kojem se nekretnina kupuje, odnosno gradi te se kreće od 30 do 51 posto iznosa rate kredita.
Ministarstvo obrane Republike Hrvatske raspisalo je tri javna natječaja za prijam u kadetsku službu na Sveučilište u Zagrebu i Sveučilište u Splitu.
Na Sveučilištu u Zagrebu natječaj je za preddiplomski sveučilišni studij Vojnog inženjerstva (do 70 kandidata/kinja) i preddiplomski sveučilišni studij Vojnog vođenja i upravljanja (do 40 kandidata/kinja, a na Sveučilištu u Splitu integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij Vojno pomorstvo (do 20 kandidata/kinja). Također raspisan je natječaj za preddiplomski i diplomski sveučilišni studij Aeronautika – vojni pilot (do 20 kadeta) na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
Rok za podnošenje prijava za Sveučilište u Zagrebu – Fakultet prometnih znanosti (preddiplomski i diplomski sveučilišni studij Aeronautika – vojni pilot) je 19. travnja 2021. godine, a za Sveučilište u Zagrebu (preddiplomski sveučilišni studij Vojnog inženjerstva i preddiplomski sveučilišni studij Vojnog vođenja i upravljanja) i Sveučilište u Splitu (integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij Vojno pomorstvo) je 10. svibnja 2021. godine.
Kandidati/kinje se prijavljuju u propisanom roku elektronički Središnjem prijavnom uredu na portalu postani-student i pismeno na adresu: Ministarstvo obrane, Središnjica za upravljanje osobljem, Zagreb, Ilica 256b.
Pismene prijave trebaju sadržavati: zamolbu sa životopisom, adresom i brojem telefona/mobitela, presliku osobne iskaznice i uvjerenje da nije pokrenut kazneni postupak, ne starije od šest mjeseci.
U slučaju prijave na više vojnih studijskih programa, kandidat/kinja šalje samo jednu prijavu u kojoj mora jasno navesti za koje se sve vojne studijske programe natječe.
Uvjeti koje kandidati/kinje moraju ispunjavati za prijam u kadetsku službu navedeni su u svakom pojedinom natječaju.
Kandidati za kadete/kinje koji ispunjavaju propisane uvjete za prijam u kadetsku službu i koji se u propisanom postupku elektronički prijave Središnjem prijavnom uredu na portalu postani-student u navedenom roku, Ministarstvo obrane pozvat će na odabirni postupak.
Upise na sveučilišni studij kandidati/kinje provode u skladu s propisima i uvjetima natječaja koji raspisuje Sveučilište u Zagrebu odnosno Sveučilište u Splitu, a u skladu s obavijestima objavljenim na mrežnim stranicama Ministarstva obrane i vojnih studija (vojni.unizg.hr, vojni.unist.hr) odnosno referade Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu.
Kandidati/kinje koji zadovolje uvjete odabirnog postupka i upišu sveučilišni studij iz natječaja, krajem kolovoza 2021. godine bit će pozvani na pripremni kamp.
Informacije u vezi s natječajima nalaze se na internetskoj stranici Ministarstva obrane www.morh.hr, a dodatne obavijesti kandidati/kinje mogu dobiti na telefone referade Hrvatskog vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman“ (021/354-927 i 01/3786-666), Središnjice za upravljanje osobljem (01/3784-812 i 01/3784-814), referadi Fakulteta prometnih znanosti (01/238-0202) te u područnim odjelima za poslove obrane i područnim odsjecima za poslove obrane.
