-

1. HRL JUG: Karlovac zasluženo slavio u Metkoviću

RK Metković Mehanika je drugi dio sezone počeo danas na svom parketu odigravanjem zaostale utakmice s Karlovcem koji ovoga putio bio bolja ekipa. Utakmica je završila porazom Metkovića (18:28).

Gosti su poveli već na početku i do kraja su kontrolirali utakmicu. Na odmor se otišli pri rezultatu 6:13. U drugom poluvremenu Karlovac je dodatno učvrstio svoju prednost pa je utakmica završila zasluženom pobjedom gostiju.

Najefikasniji strijelac kod Metkovića bio je Antonio Cvitanović sa šest pogodaka, a kod Karlovca Ivan Bačić sa sedam i Filip Begić sa pet pogodaka.

Metkovci će u sljedećem tjednu igrati dvije utakmice zaredom. U četvrtak, 18. veljače, će igrati zaostalu utakmicu sa Senjem, a u petak, 19. veljače, utakmicu 12. kola s Buzetom u gostima, obje u gostima.

Tablica:

OBAVIJEST | Sutra će se prenositi uživo misa iz crkve sv. Ilije proroka

U ovom vremenu ograničenog sudjelovanja na svetim misama zbog novih epidemioloških mjera sutra, 14. veljače, će se prenositi uživo nedjeljna sveta misa u 11 sati iz crkve sv. Ilije preko Facebook stranice Župa sv. Ilije proroka Metković.

SVJETSKI DAN RADIJA: Neuništivi medij stoljetnog etera

Opća skupština UNESCO proglasila je na prijedlog Španjolske 13. veljače kao datum kojim se obilježava Svjetski dan radija, u znak sjećanja na 1946. kada je osnovan radio Ujedinjenih naroda. Cilj Svjetskog dana radija, podizanje je svijesti u javnosti i medijima o samoj vrijednost radija, poboljšanju međunarodne suradnje te osiguranja pristupa informacijama putem radija, stajalo je u toj odluci.

adalje se navodilo kako Opća skupština UNESCA potiče države članice da poduzmu aktivnosti kako bi proslavili ovaj dan, kako na lokalnoj tako i na nacionalnoj razini, uz sudjelovanje nacionalnih komisija, nevladinih organizacija, javnost i različitih institucija (škola, sveučilišta, općina, gradova, medija, novinara, strukovnih udruga, muzeja..).

Masovni medij zasnovan na tehnološkom postupku prijenosa govora i zvuka putem radiovalova razvio se tijekom drugog i trećeg desetljeća 20. stoljeća, primjenom tehničkih inovacija na području radiodifuzije. Charles D. Herrold započeo je 1909. u San Joséu u Californiji prvo redovito u početku tjedno, a potom dnevno radijsko emitiranje, a već sljedeće godine uživo je emitiran nastup opernog velikana Enrica Carusa u New Yorku. Godine 1919. osnovana je Radio Corporation of America (RCA), najznačajnija američka tvrtka za proizvodnju i distribuciju radijske opreme sve do 1970-ih, a 1920 u Pittsburghu započeo je rad prve američke i svjetske komercijalne radijske postaje KDKA. Emitiranje radijskog programa započelo je 1922. u Velikoj Britaniji, kada je osnovan BBC, Francuskoj i Češkoj, a 1923. u Njemačko. Potom je krenulo radijsko emitiranje u većini europskih zemalja, kao i najvećim zemljama drugih kontinenata. U Hrvatskoj je 1918. osnovan Radio Grič, prva hrvatska radiotelegrafska postaja, a 1924. Radio klub Zagreb. Godine 1926. počela je emitirati Radiostanica Zagreb, iz koje se razvio Radio Zagreb, odnosno Hrvatski radio, a u širem smislu i današnja Hrvatska radio-televizija. Signal sa AM predajnika jačine 350 W je krenuo 15.svibnja 1926., iz a zgrade na Markovom trgu 9, gdje je bio montiran i predajnik te studio i studijski uređaji. Tada je u eter prva spikerica Radio Zagreba Božena Begović izgovorila čuvene i prepoznatljive riječi: “Halo, halo, ovdje Radio Zagreb”.

Za razliku od SAD-a, gdje je od početka dominantan model komercijalni radio, financiran reklamama u većini europskih zemalja radio je bio pod državnim nadzorom. Najprepoznatljiviji primjer bio je BBC koji je 1927. postao javnom korporacijom, te je nepristranim političkim izvještavanjem i favoriziranjem elitnijih kulturnih sadržaja znatno utjecao na koncepciju javnoga radija, a poslije i javne televizije. Prva radijska mreža, američka National Broadcasting Company (NBC), osnovana je 1926 (kao dio RCA-e), potom 1928. njezin glavni konkurent Columbia Broadcasting System (CBS).

Od sredine 1920-ih i u 1930-ima radio je postao, uz film, vodeći masovni medij, a ubrzo i sredstvo društvene mobilizacije i političke promidžbe, napose u ratnim prilikama za vrijeme Drugog svjetskog rata i totalitarnim sustavima, gdje je tu je ulogu radija usavršio njemački ministar promidžbe J. Goebbels. Razdoblje od sredine 1920-ih do kraja 1940-ih smatra se zlatnim dobom radija. Tada su, ponajprije u SAD-u kao najvećem radijskom tržištu na svijetu, nastali najpopularniji komercijalni radijski žanrovi.

Razvila se i radiodrama, koju neki teoretičari drže najsloženijim umjetničkim izrazom medija, isprva uglavnom u obliku adaptacija književnih djela te informativni program, s izvještavanjima uživo s mjesta događaja prije i tijekom II. svjetskog rata, a od samoga su početka radija među najpopularnijim programima bili prijenosi sportskih događaja. R. Arnheim objavio je 1936. prvu opsežniju studiju o radiju »Radio: umjetnost zvuka«, a moć medija osobito se očitovala senzacionalnim odjekom emisije »Rat svjetova« O. Wellesa 1938., adaptacije romana H. G. Wellsa u formi informativne emisije. Usavršavanjem magnetoskopa od sredine 1940-ih počele su se emitirati i prije snimljene emisije, jer dotad su se sve emitirale uživo.

Glazba je i inače od samoga početka radija zauzimala najveći dio programa nespecijaliziranih radiopostaja. U Hrvatskoj je tako Radio Zagreb tijekom godina osnovao niz posebnih orkestralnih i zborskih sastava: Komorni orkestar odnosno Simfonijski orkestar, Zagrebački solisti, Plesni orkestar odnosno Big band, a udio glazbe u programima Hrvatskog radija danas iznosi 60 do 80%. Trajna značajka radija ostali su i prijenosi športskih događaja.

Prva lokalna radijska postaja u Hrvatskoj osnovana je u Dubrovniku još 1942., a lokalne su se postaje osobito širile u razdoblju liberalizacije komunističkoga režima 1960-ih te nakon demokratskih promjena 1990; neke od tih postaja stekle su velik utjecaj poput Radia 101, a od 1997. u Hrvatskoj emitiraju i privatne nacionalne radijske postaje.

Priredio: Ivica Buljan

Izvori: Hrvatska enciklopedija, Ministarstvo kulture i medija

NAJAVA “Tvornica snova” i “Njezinih pet minuta” u Kinu “Pobjeda” Metković

U kinu “Pobjeda” Metković u subotu, 13. veljače na rasporedu su dvije filmske projekcije.

U 17 sati održat će se projekcija animiranoga filma “Tvornica snova”, sinkroniziranoga na hrvatski jezik. Čudesno zabavna priča govori o obitelji i magiji snova, a kako mlađe, jednako će oduševiti i starije gledatelje.

U 19:30 na rasporedu je komedija “Njezinih pet minuta” koja prati nedovoljno cijenjenu suprugu iz predgrađa nakon što njen suprug misteriozno nestane.

Sve filmske projekcije u Kinu “Pobjeda” Metković održavaju se u skladu s preporukama Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo i mjerama Stožera za civilnu zaštitu.

STOŽER: U Županiji 33 novozaražene osobe – 5 u Metkoviću, 1 u Slivnu

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježena su 33 nova slučaja zaraze koronavirusom (17 utvrđeno brzim antigenskim testom). Radi se o 15 osoba iz Dubrovnika, sedam iz Konavala, pet iz Metkovića, četiri iz Župe dubrovačke te po jednoj iz Korčule i Slivnog.

Ukupno je zaraženo deset osoba muškog spola i 23 osobe ženskog spola, a njih 25 ima utvrđenu epidemiološku vezu.

Izliječeno je 28 osoba: 16 iz Dubrovnika, pet iz Konavala, tri iz Metkovića te po jedna iz Ploča, Slivnog, Zažablja i Župe dubrovačke.

U posljednja 24 sata obrađeno je 195 uzoraka, a od početka pandemije analizirano je ukupno 41 148 uzoraka.
U OB Dubrovnik hospitalizirano je 28 osoba pozitivnih na koronavirus. Jedan pacijent zahtijeva intenzivnu skrb.

U samoizolaciji je 718 osoba, a u posljednja 24 sata zabilježena su tri kršenja mjere samoizolacije (dva kršenja mjere zabilježena na granici). Od početka pandemije zabilježeno je 339 kršenja mjere samoizolacije.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

FOTO/VIDEO Zimski uvjeti na A1 kod Vrgorca

Očekivano zimski uvjeti su i na autocesti kod čvora Vrgorac. Temperatura kod Vrgorca je -3, dok je najniža očekivano zabilježena na Biokovu, čak -14 Celzijevih stupnjeva. Temperature u Zagori su uglavnom između -7 i -3.

Zimske službe su na cestama, a vozači posebnu pozornost trebaju obratiti prilikom prolaska kroz tunele i preko vijadukta. Ograničenje brzine na autocesti je 60.

Vozače upozoravamo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama te da na put ne kreću bez propisane zimske opreme.

FOTO/VIDEO Slab snijeg pada diljem Dalmacije, pahulje zabijelile i Donju Neretvu

Snijeg pada diljem Dalmacije. Spustio se i do mora, pa u njemu uživaju stanovnici od Šibenika do Ploča pa čak i na otocima, Visu, Hvaru, Šolti i Braču.

Najniža temperatura zabilježena je na Biokovu, čak -14 Celzijevih stunjeva. Temperature u Zagori su uglavnom između -7 i -3, a na obali i otocima od -2 do 2 stupnja Celzijeva.

Temperatura u Pločama je za stupanj niža nego u Metkoviću, a u Metkoviću se za sada ne očekuju zimske radosti u obliku snijega, osim na okolnim brdima. Na brzoj cesti prema Karamatićima izmjereno -2,5 Celzijevih stupnjeva i snježni uvjeti su na cesti.

Vozačima savjetujemo da prilagode način vožnje uvjetima na cesti, kao i da na put ne kreću bez zimske opreme.

 

 

 

Smije li gorivo preko zime ostati u spremnicima?

Nije rijedak slučaj da početkom sljedeće sezone vlasnici brodice imaju problem s lanjskim gorivom, bez obzira na to koriste li dizel ili benzin. Kod dizela je problem što se zbog kondenzacije stijenka praznog dijela spremnika orosi, kaplje vode upadnu u gorivo, potonu na dno i dolje se tijekom zime talože, a kako je usisna cijev pri dnu spremnika, tako je vrlo vjerojatan i problem s gorivom.

Nekada su, a danas vrlo rijetko, spremnici goriva na dnu imali ugrađen dodatak u obliku manjega lonca, visine najmanje desetak centimetara i kapaciteta barem jedne litre, a na dnu ispusni ventil. Voda i sve eventualne nečistoće u gorivu tonu na dno i ostaju u ovoj posudi, daleko od usisne cijevi. Dovoljno je samo povremeno otvoriti ispusni ventil i vrlo jednostavno isprazniti tu vodu iz spremnika.

Drugi je način da se spremnik napuni do vrha i tako se izbjegne stvaranje kondenzacije. Dakle, kada se brodica dulje vremena neće koristiti, spremnike dizelskoga goriva treba napuniti do vrha.

KONDENZACIJA VODE

Problem s kondenzacijom ima i spremnik benzina, koji je također lakši od vode pa ona tone na dno, ali ugradnjom separatora i ovo se može lako kontrolirati. Međutim, benzin je mješavina heptana i izooktana, a njegova oktanska vrijednost ovisi o njihovu omjeru. Oktanska vrijednost izooktana je 100, a heptana 0, pa znači da 95 oktanski benzin sadrži 95 posto izooktana i pet posto heptana.

Nadalje, benzin ima oksidacijska svojstva i lako hlapi, međutim, heptan i izooktan ne hlape jednako i oktanska vrijednost odstajaloga goriva uvijek je nešto manja. Aditivi ovdje nemaju neki bitan utjecaj, jer sve potrebne aditive i stabilizatore gorivo dobije još u rafineriji, prema tablicama standarda i točno propisanim procesom. Zbog toga naknadne aditive treba izbjegavati, jer ponekad mogu donijeti veću štetu nego korist.

Ako je spremnik dobro zatvoren, gorivo bi moralo sačuvati istu kvalitetu. Dakle, potrebno je veću pažnju obratiti na kondicije brtvi spremnika.

Ako je gorivo koje je dugo bilo u spremniku ipak izgubilo na kvaliteti, vlasnik će to osjetiti već na prvoj plovidbi. Oktanska mu je vrijednost pala i motor više ne može postići prijašnju snagu. Kad se to osjeti, potrebno je pripaziti da motor radi bez opterećenja i na srednjem broju okretaja, jer ga veliki broj okretaja i opterećenje punim gasom mogu ozbiljno oštetiti.

MJEŠAVINA STARO-NOVO

Ovdje se dobro prisjetiti i jednog starog trika. Staro gorivo dobro je preventivno zamiješati s novim, više oktanske vrijednosti od onoga koje inače koristite. Ako je izgubilo oktansku vrijednost, novo će gorivo to dijelom nadoknaditi, a ako ne, gorivo više oktanske vrijednosti ne šteti motoru i može se koristiti bez ograničenja. Kako bi se sve to izbjeglo, uobičajeno je da su kod duljeg nekorištenja brodice spremnici benzina prazni.

Mješavina za dvotaktne motore ima drugi problem. Dugotrajnim stajanjem u spremniku ulje u gorivu se polimerizira i taloži na dnu spremnika. Motori koji su neko vrijeme radili na takvom gorivu jednostavno se više ne mogu pokrenuti. Ulje u mješavini nije normalno izgaralo i na prstenima se taložila nekakva masa koja ih je lijepila za cilindar.

Dakle, takvo nije za upotrebu, ali može ga se procijediti kroz finu mrežicu i uklonjeni talog zamijeniti novim uljem. Prikupljeni talog možete odnijeti u posebne sabirne spremnike na benzinskim crpkama.

Vodostaj Neretve je u opadanju – uskoro će Mala riva biti dostupna za parkiranje

Tijekom noći vodostaj Neretve je pao za 30-tak centimetara i u 7:30 je iznosio 251 cm.

Trend opadanja će se nastaviti jer su prilike uzvodno povoljne. Kako smo već pisali, bura i hladnoća su zaustavile naglo otapanje snijega, a razina mora je povoljna.

Ipak, problemi s vodom će na nekim mjestima i dalje biti prisutan jer je potrebno više vremena da se voda povuče s nižih kota ili mjesta gdje je ostala zarobljena između kuća. Isto vrijedi i za nebranjeni prostor od Podrujnice do Gabela Polja.

Dobro je jutros ‘stegla’ zima – možda će biti i malo snijega

Termometar na meteorološkim postajama DHMZ-a u Metkoviću i Pločama jutros u 7 sati pokazuje -0,2 °C. Uz jaku buru nad Neretvansku dolinu su se navukli tmasti oblaci iz kojim sipi slab snijeg, a ponajviše susnježica.

Mogućnost za snijeg u Neretvanskoj dolini je vrlo slaba, i to samo do podne. U drugom dijelu dana će i dalje biti oblačno i hladno a bura će još malo pojačati, temperatura zraka će biti oko ništice. Noć je biti hladna oko -3°C. Od nedjelje sunčanije, ali i jutra sve hladnija…

Vikend će obilježiti hladnoća pojačana jakom i olujnom burom, podno Velebita i orkanskom. Od nedjelje postupni porast temperature, od ponedjeljka i slabljenje vjetra, ali i dalje dosta hladno, posebno noću i ujutro. Pritom u subotu mjestimice snijeg ili susnježica, uglavnom na jugu Hrvatske, a u nedjelju i ponedjeljak većinom sunčano pa opet porast naoblake, od srijede i vjerojatnosti za kišu, na kopnu i za malo snijega., prognozirao je Krunoslav Mikec, dipl. ing. iz DHMZ-a.

Zadnje objavljeno