Zatoplilo je i sve češće i duže ljudi borave u prirodi. Pri tome bi trebali obratiti pažnju i na druga bića koja potencijalno mogu ugroziti ljudski život. Prije svega to su krpelji i zmije otrovnice.
Jedan primjerak poskoka jučer je zatečen u Borovcima…
Postupanje u slučaju ugriza
Poskoka se bojimo zbog smrtonosnog otrova kojeg ispušta pri ugrizu. Valja znati da je otrov, prije svega, u funkciji lova. A poskok ne lovi ljude. Ali u samoobrani, kada se osjeti ugrožen, ugrist će.
Možda zvuči kao nemoguća misija, ali nakon ugriza poskoka trebali bismo se smiriti. U stanju panike srce nam brže kuca te po tijelu brže i jače tjera otrov.
Uslijedi li bol i oticanje znači da je poskok prilikom ugriza ispustio otrov pa treba što hitnije potražiti liječnika. Ni u kom slučaju ne treba podvezivati, rezati ili sisati mjesto ugriza, a protuotrov se smije uzimati samo pod liječničkim nadzorom jer može izazvati alergijsku reakciju.
Neretva je pobjedom na penale (6:4) izbacila Jadran LP iz daljnjega natjecanja u županijskom kupu i igrat će u finalu NC Neretva s Neretvancem koji je bio uvjerljiv protiv Gusara u Kominu (8:0).
U regularnom vremenu rezultat je bio 2:2. Bila je to borbena utakmica u kojoj su obje momčadi imale svoje prilike. Prvi golovi su pali iz kaznenoga udarca. Prvo je povela Neretva u 39. minuti, precizan s bijele točke je bio Ivan Prskalo. Tri minute kasnije je priliku za izjednačenje s bijele točke dobio Jadran. Vratar Petar Kozina je prvo obranio udarac Ivana Raiča koji je na kraju odbijenu loptu uspio ubaciti u mrežu.
1 of 16
U drugom poluvremenu je Neretva pokušavala pritisnuti zadnju liniju Jadrana što joj se isplatilo u 71. minuti kada je Mario Marić s petnaestak metara uputio nisku loptu u desni kut gola, vratar Jadrana Vukanović je bio nemoćan. i kada se očekivao miran kraj utakmice Jadran je pokazao da ga ga se ne smije ignorirati. Bruno Moro je uzvratio s desetak metara s lijeve za izjednačenje (2:2).
Ishod utakmice se rješavao izvođenjem jedanaesteraca u čemu je dominirao domaći vratar Petar Kozina koji obranio udarac Bakića i Paponje.
Posljednjih nekoliko minuta susreta je Neretva igrala s igračem manje jer je iz igre izašao kapetan Frane Jerković nakon što je došlo do naguravanja između njega i Ante Sršena koji ga je pri tome i udario.
Bosna i Hercegovina neće uvoditi ograničenja ulaska u tu zemlju iz inozemstva, unatoč činjenici da je epidemiološka situacija i tamo izmaknula kontroli, potvrdila je u srijedu ministrica civilnih poslova BiH Ankica Gudeljević.
Nakon sastanka koji su ona i predsjedatelj Vijeća ministara Zoran Tegeltija održali s entitetskim premijerima, Gudeljević je kazala da su analizirali prijedlog obveznog posjedovanja PCR testova pri ulasku u BiH, no da je, temeljem mišljenja zdravstvenih stručnjaka, zaključeno kako trenutačno za tim nema potrebe i da je dovoljno osigurati potpuno poštivanje postojećih mjera.
“Sadašnje mjere dovoljno stroge”
“Trenutačne mjere u BiH dovoljno su stroge i moraju ih se pridržavati i svi oni koji dođu u BiH”, kazala je Gudeljević, pozivajući sve koji tijekom uskrsnih blagdana namjeravaju doći u BiH da se tako i ponašaju.
Uvođenje obveze posjedovanja negativnog PCR testa na koronavirus tražila je Vlada Federacije BiH, procjenjujući kako bi se i time pomoglo kontroli širenja zaraze koja je eskalirala u protekla četiri tjedna. U srijedu su potvrđena 1972 nova slučaja zaraze, što je rekordan broj u jednom danu od početka epidemije prije godinu dana.
Gudeljević je potvrdila da je virus “izmaknuo kontroli”, ali je ustvrdila da je jedini način da se to zaustavi pridržavati se postojećih mjera ograničenja, uz izbjegavanje bilo kakvih okupljanja.
Predstavnici županijskih organizacija HDZ-a, HSS-a, HSLS-a, HSU-a i Hrasta potpisali su u srijedu Međustranački sporazum o prijeizbornoj koaliciji uoči lokalnih izbora u svibnju, prenosi Dubrovački vjesnik.
Prvi čovjek županijskog HDZ-a i saborski zastupnik Branko Bačić podsjetio je kako se radi o Velikoj koaliciji.
– Tako smo je nazvali prije 12 godina kada smo prvi put krenuli u zajedničku pobjedu na tada lokalnim izborima, u prvom mandatu našega sadašnjeg župana Nikole Dobroslavića. U ove izbore izlazimo prije svega s našim dosadašnjim radom i uvjeren sam da smo opravdali očekivanja naših građana. Mislim da smo poboljšali uvjete života i stanovanja na području Dubrovačko – neretvanske županije. Tri mandata župana Nikole Dobroslavića su obilježena uspjesima, brojnim projektima i bez ikakvih afera – kazao je Bačić naglasivši kako je Dubrovačko – neretvanska županija u top tri po indeksu razvijenosti u Hrvatskoj.
Dodao je kako HDZ i njegovi koalicijski partneri jedini zagovaraju i čuvaju status županije kao regionalne jedinice te Dubrovnika kao regionalnog i županijskog središta.
– Nama nikada na pamet nije palo da kažemo da je naša županija politički montirana županija što ste čuli od kandidata koji će izaći na za ove izbore – kazao je Bačić. Uz Branka Bačića koalicijski sporazum potpisali su i Zdenko Mateljak ispred HSS-a, Cvijeto Cvjetković u ime Hrvatske stranke umirovljenika, ispred Hrasta Krešimir Marković te Branko Jerković u ime HSLS-a.
– Donesena je odluka o privremenoj zabrani prelaska granice. Za ulazak će se priznavati i brzi antigenski testovi. Moći će se ući i s potvrdom o cijepljenju ili preboljenom COVID-u koja će vrijediti 180 dana. Uređen je prijelaz granice zbog turizma, u izuzetke sad spadaju i digitalni nomadi te djeca do sedam godina, kazao je danas ministar Davor Božinović na konferenciji za medije Nacionalnog stožera civilne zaštite.
Vrijedi li cijepljene ruskim ili kineskim cjepivom?
– Na razini EU se radi na dokumentu koji bi trebao, takozvana COVID-putovnica odnosno digitalna propusnica, u ovom trenutku još nema tog zaključka kad je u pitanju odnos prema cjepivima koja nisu registrirana u EU. To će sigurno doći na dnevni red, zauzet će se neki zajednički stav, mi ćemo se prilagoditi. Za nas jesad bitno da je cjepivo, i rusko i kinesko, osobe koje su se cijepile i tim cjepivima bit će tretirane na isti način kao i one osobe koje su dobile neko drugo cjepivo, kazao je Božinović.
– To je odluka koja stupa na snagu u ponoć. Oni mogu ući, ali s potvrdom da su cijepljeni, dodaje Božinović, prenosi Index.
Nacionalni stožer civilne zaštite u 12.30 sati je održao konferenciju za medije. Osim o stanju epidemije koronavirusa u Hrvatskoj, na konferenciji je bilo riječi o novim mjerama kojima se epidemija namjerava suzbiti.
– Imamo 47 posto zaraženih više nego prošli tjedan. Najniži incidenciju ima Istarska županija, a najvišu Primorsko-goranska županija. Stopa smrtnosti na milijun stanovnika je 1.460,8 što nas stavlja na 18. mjesto u EU. Što se tiče 14-dnevne incidencije trenutno smo na 12. mjestu u Europskoj uniji, rekao je Krunoslav Capak.
Zaključno s 30. ožujkom utrošeno je 463.003 doza, a cijepljeno je 374.399 osoba. Prvom dozom cijepljeno je 287 228 osoba, dok je drugom dozom cijepljena 87.171 osoba.
Od ponoći strože mjere
– Primijetili ste da se cijeli posao oko mjera i aktiviranja jačeg stožera na županijskim razinama dinamizira u skladu s dinamikom epidemije koja je zabrinjavajuća. Stožer je donio četiri odluke na nacionalnoj i dvije na regionalnoj razini, u Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Strože mjere donosimo na prijedlog županijskih stožera što se pokazalo kao dobar pristup. Stožer je produžio primjenu za tri odluke. Nije bilo izmjena oko odluke o radu trgovina i javnog prijevoza, ali ona je produžena.
Ovo su tri odluke koje su postrožene:
zabrana treninga u zatvorenim prostorima osim za 1. i 2. drugi rang natjecanja i vrhunske sportaše
ograničava se rad dječjih igraonica i radionica u zatvorenim prostorima
privremena zabrana i ograničavanje prelaska preko granice RH – za ulazak u RH priznavat će se i brzi antigenski testovi, moći če se ući i s potvrdom o cijepljenju ili preboljenju koja važi 180 dana, uređen je prelazak granice zbog turizma, a izuzetak su digitalni nomadi i djeca.
Odluke stupaju na snagu sutra i trajat će najmanje do 15. travnja.
Božinović je kazao da teretane ostaju otvorene.
Dodatne mjere u Dalmaciji
Što se tiče Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije, obvezno je korištenje maski na otvorenom s povećanim protokom ljudi, zabranjuje se prodaja alkohola od 20 do 6 sati ujutro, hrana i piće se može usluživati samo na otvorenom uz strogo pridržavanje mjera. Radno vrijeme casina i sličnih lokala do 20 sati. Škole stranih jezika ponovno prelaze online.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 166 novih slučajeva zaraze koronavirusom (62 utvrđena brzim antigenskim testom), obrađeno je 445 uzoraka.
Radi se o 35 osoba iz Metkovića, 33 iz Dubrovnika, 20 iz Ploča, 19 iz Orebića, 17 iz Vele Luke, 13 iz Župe dubrovačke, osam iz Blata, sedam iz Konavala, pet iz Kule Norinske, četiri iz Opuzena, po dva iz Dubrovačkog primorja i Pojezerja te jednoj osobi koja nema prebivalište na području naše županije.
Preminule su dvije osobe iz Dubrovnika, jedna muška osoba (rođ. 1931.g.) i jedna ženska osoba (rođ. 1959.g.).
Izliječeno je 86 osoba: 23 iz Dubrovnika, 21 iz Metkovića, 14 iz Konavala, osam iz Župe dubrovačke, po pet iz Orebića i Ploča, tri iz Blata, po dvije iz Lumbarde, Opuzena i Vele Luke te jedna osoba iz Stona.
U OB Dubrovnik hospitalizirane su 64 osobe pozitivne na koronavirus. Šest pacijenata zahtijeva intenzivnu skrb, od čega su četiri na invazivnoj, a dva na neinvazivnoj ventilaciji.
U samoizolaciji su 1434 osobe, a u posljednja 24 sata zabilježena su dva kršenja mjere samoizolacije (oba na granici).
Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.
Danas je zadnji dan kad su vozači na cestama obavezni voziti s dnevnim svjetlima. Sutra svjetla na automobilu više neće biti obavezna, osim tijekom noći i u slučaju smanjene vidljivosti. To se odnosi na vrijeme kad pada kiša ili snijeg, odnosno kad je magla.
Do 2018. svjetla su se gasila s prelaskom na ljetno računanje vremena, ali s izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama od 1. kolovoza 2019. godine fiksno je propisano razdoblje u kojem na motornim vozilima moraju biti upaljena dnevna ili kratka svjetla – od. 1. studenog do 31. ožujka.
Dakle, od sutra možete u dnevnim uvjetima isključiti svjetla, ali ih opet morate uključiti u uvjetima smanjene vidljivosti i noću.
Ovo ne vrijedi za vozače mopeda i motocikala koji su dužni tijekom cijele godine danju imati upaljena kratka svjetla na vozilu. U slučaju nepoštivanja ove zakonske odredbe policija može vozača kazniti novčanom kaznom od 300 kuna.
Vozači bicikala moraju od prvog sumraka do potpunog svanuća, dakle tijekom cijele noći, te u slučaju smanjene vidljivosti na biciklu imati upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani bicikla. U slučaju da nemaju upaljena svjetla riskiraju kaznu od 500 kuna.
Narančin moljac brsti sve pred sobom, najugroženiji su plantaže agruma i vinogradi.
Osim njih, ovaj štetnik napada smokvu, šipak, kaki jabuku, krušku, nešpulu, rogač, dunju, lovor, pa čak i murvu, te ukrasno bilje u vrtovima i okućnicama. Za sada je otkriven na jugu, u Konavlima i Župi dubrovačkoj, te na Braču i Hvaru, gdje su potencijalna žarišta u Jelsi, Milni, Nerežišćima, Sutivanu. Podsjetimo, moljac je u Hrvatsku stigao u sadnicama ukrasnog bilja iz Italije te se poprilično udomaćio ugrožavajući ovdašnje nasade voća, piše Slobodna Dalmacija.
Širok radijus kretanja
Na svu sreću, još ga nema u dolini Neretve, ali samo je pitanje dana kada će se naseliti u neretvanskim plantažama mandarina jer on ima širok radijus kretanja i vrlo lako može doletjeti. Problem je što protiv ovog štetnika, službenog naziva narančin trnoviti štitasti moljac, nema učinkovita lijeka. Dapače, nema nikakva kemijskog sredstva kojim bi ga se moglo suzbiti. Voćarima su na raspolaganju jedino ljepljive lovke koje se zakače na stabla mandarina i limuna pa se moljac na njih zalijepi, no to je tek mjera u početnim stadijima borbe, više kao detekcija prisutnosti štetnika u voćnjaku. U slučaju najezde moljaca, vlasnici plantaža su nemoćni baš zbog toga što nema učinkovita sredstva za njegovo uništavanje.
Moljac po listovima zaražene biljke izlučuje mednu rosu (medič), na što se lijepe gljive čađavice koje utječu na razvoj ploda, primjerice mandarina ili limuna, koji su onda prekriveni crnim prahom kao da su uvaljani u čađu. Tako zaraženi listovi i plodovi opadaju. Prema preporukama fitosanitarnih inspektora, zaražene grane koje je napao narančin moljac moraju se odrezati i spaliti ili duboko zakopati kako bi se priječilo širenje zaraze.
Moljac se lovi na ljepljive lovke i do sada u Hrvatskoj nije detektirano niti jedno kemijsko zaštitno sredstvo protiv njega, što je pak dobro za ekološku proizvodnju, ali u konačnici pogubno jer je jedino „kemija“ učinkovita protiv ovoga nametnika.
S obzirom na to da je narančin trnoviti štitasti moljac (Aleurocanthus spiniferus) visok fitosanitarni rizik za mnoge poljoprivredne kulture u Hrvatskoj, radi sprječavanja daljnjeg širenja karantenskog štetnog organizma, donesena je “Odluka o određivanju demarkiranih područja” u kojima se provode mjere za sprječavanje širenja i suzbijanje narančina trnovitoga štitastog moljca.
Posebno su potencijalno ugroženi nasadi mandarina na području doline Neretve – ističu u Ministarstvu poljoprivrede.
Od izuzetne je važnosti da komercijalni proizvođači agruma i posjednici proizvodnih i raznih ukrasnih kultivara agruma u okućnicama, ali i drugih biljnih vrsta koje su domaćini narančina štitastog moljca na području Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije, pregledaju temeljito svoje biljke zbog eventualne prisutnosti ovog karantenskog štetnika. Medna rosa i crne gljivice čađavice na listovima, granama i plodovima napadnutih agruma upućuju na mogućnost napada narančina trnovitog štitastog moljca, koji je jedini moljac sa sivoplavim tamnim krilima.
Međutim, ovakvi simptomi mogu biti povezani i s napadom lisnih ili štitastih ušiju. Vizualnim pregledom naličja mladih listova na prisutnost odraslih stadija štitastog moljca, odnosno starijih listova na prisutnost ličinki, moguće je odrediti točan uzrok pojave navedenih simptoma na stablu.
Osim toga, postavljanje žutih ljepljivih ploča olakšava utvrđivanje njihove prisutnost – poručuju iz poljoprivredno-savjetodavne službe.
– Moljac se lako može udomaćiti na poljoprivrednim površinama – ističe diplomirana inženjerka agronomije Silvija Marušić, naglašavajući da su u Splitsko-dalmatinskoj županiji najugroženiji vinogradi, a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji plantaže mandarina.
Ukrasno bilje
– Veliki su problem okućnice gdje ljudi uzgajaju ukrasno bilje iz hobija i ne znaju prepoznati da se radi o ovom karantenskom štetniku. Oni se uglavnom javljaju savjetodavnoj službi tek kad imaju problem estetske prirode, kade vide curenje mediča i lijepljenje. Stoga apeliram na savjest građana da paze na biljke u svojim okućnicama i ako uoče ovog štetnika, da se jave nadležnim službama kako bi se spriječilo širenje narančina štitastog moljca prema većim proizvodnim područjima – pojašnjava nam.
Neretvanski poljoprivrednici s kojima smo razgovarali pribojavaju se da bi moljac uskoro mogao doći i u dolinu Neretve.
– To je velika opasnost za nasade mandarina. Mandarina je kod nas monokultura i štetnici se vrlo brzo prilagode tom okruženju – ističe Neven Mataga, član voćarske zajednice i proizvođač mandarina iz Opuzena.
Neki poljoprivrednici s kojima smo razgovarali narančin moljac uspoređuju s palminom pipom, koja je poharala palme diljem dalmatinske obale. Treba se nadati da sličnu sudbinu neće doživjeti plantaže mandarina i dalmatinski vinogradi te da će se pronaći odgovarajuće kemijsko sredstvo za suzbijanje tog invazivnog štetnika, koji se posljednjih godina naselio u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji ozbiljno zaprijetivši ovdašnjim poljoprivrednicima.
KAZNE UVOZNICIMA
Karantena za bilje
Brojne invazivne biljne i životinjske vrste dospjele su u Hrvatsku međunarodnom trgovinom sadnica i ukrasnog bilja unatrag desetak godina. Međutim, zakon o biljnom zdravstvu pooštrava uvoz bilja i sadnog materijala, propisuje strože fitopatološke i carinske kontrole na granici te u konačnici donosi i obvezu da će prije ulaska na teritorij RH biljni materijal i sadnice morati odležati u karanteni. Za ilegalne uvoznike sadnica i bilja propisane su i novčane kazne pa tako onaj tko se usudi uvesti zaraženi sadni materijal ili ne predoči na granici odgovarajuće podatke o podrijetlu bilja, riskira kaznu i do trideset tisuća kuna.
KOME NAJVIŠE ŠTETI
Smeta čak i murvi, trnu i vrbi
Narančin štitasti moljac najveće štete uzrokuje na agrumima, kruškama i vinovoj lozi, smokvi, šipku, kaki jabuci, nešpuli, rogaču, dunji, lovoru, murvi i ruži te ukrasnim i divljim vrstama poput fikusa, gardenije, glicinije, vatrenog trna, lozice, bršljana i vrba.
Na Plitvicama se u srijedu obilježava 30. obljetnica akcije “Plitvice” i komemoracija poginulom redarstveniku Josipu Joviću, ali zbog epidemije, bez okupljanja i govora, samo uz polaganje vijenaca na spomenik i to u vremenskim razmacima.
Redarstvenik Josip Jović je poginuo u akciji hrvatske policije nakon što su srpski pobunjenici, pripadnici tzv. SAO Krajine okupirali Nacionalni park Plitvice i blokirali državnu cestu D1, koja spaja sjever i jug zemlje. U akciji su sudjelovali pripadnici Jedinice za posebne namjene Rakitje, čiji je Jović bio pripadnik te pripadnici Antiterorističke jedinice Lučko.
Akcija je pokrenuta u rano jutro, na Uskrs, 31. ožujka 1991., po čemu je događaj zapamćen i kao “Krvavi Uskrs”.
Jović je posmrtno promaknut u čin bojnika i odlikovan visokim državnim odličjima, među kojima i Redom Nikole Šubića Zrinskog, koji se dodjeljuje za junački čin u ratu, izravnoj ratnoj opasnosti ili iznimnim okolnostima u miru.
Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović odlikovao je u utorak sudionike akcije “Plitvice”, istaknuvši da su oni junaci kojima dugujemo vječnu zahvalnost.
Milanović je odlikovanja uručio u utorak na svečanom prijemu na Pantovčaku, u povodu 30. obljetnice akcije i u znak sjećanja na Josipa Jovića, prvog hrvatskog redarstvenika poginulog u Domovinskom ratu, a u obraćanju je poručio da će voditi politiku koja nije stranačka, vođen interesima države koje, naglasio je, ne bi bilo bez ljudi koji su obranili i stvarali državu.
