Ministarstvo unutarnjih poslova pozvalo je građane da zbog smanjenja rizika od zaraze koronavirusom samo u slučaju neodgodive potrebe za žurnim rješavanjem nekih od upravnih poslova dolaze na šaltere policijskih uprava i postaja.
Podsjećaju da je važenje osobnih iskaznica, putovnica i vozačkih dozvola te oružnih listova kojima je rok istekao nakon što je 11. ožujka proglašena epidemija koronavirusa produženo za cijelo vrijeme trajanja epidemije, a najviše 30 dana nakon proglašenja kraja epidemije.
Također, pojedine radnje koje su građani dužni učiniti u određenom roku vezano za vozila, poput odjave vozila koje privremeno ili trajno neće koristiti ili obavljanja izvanrednog nadzornog pregleda, čiji krajnji rok poduzimanja je bio počevši od 11. ožujka, građani mogu poduzeti najdulje 30 dana od dana prestanka epidemije.
Isto se odnosi i na podnošenje zahtjeva za izdavanje oružnog lista za nabavljeno oružje, dostavljanje uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti ili isprave da raspolažu tehničkim znanjem i vještinom za pravilnu uporabu oružja i poznavanja propisa koji se odnose na posjedovanje oružja.
MUP podsjeća također na mogućnost predaje pojedinih zahtjeva upravnim poslovima putem e – Usluga koje uključuju predaju zahtjeva za putovnicu, vozačku dozvolu, prijavu boravišta, davanja suglasnosti u određenim upravnim postupcima, poput suglasnosti stanodavca za prijavu prebivališta, suglasnost roditelja za izradu osobne iskaznice ili putovnice djeteta.
Pozivamo građane da uzmu u obzir navedeno te da samo u slučaju neodgodive potrebe za žurnim rješavanjem nekih od upravnih poslova te poslove obave osobnim dolaskom na šaltere policijskih uprava i postaja. – stoji objavljeno na stranici MUP-a RH.
U cilju smanjenja rizika od zaraze i širenja epidemije pojedine policijske uprave promijenile su način rada zaprimanja stranaka tako da je potrebna najava i dogovaranje termina dolaska telefonom ili elektroničkom poštom ili je promijenjeno radno vrijeme upravnih poslova, podsjeća MUP koji je na svojim internetskim stranicama objavio informacije o načinu rada upravnih poslova svih policijskih uprava.
Oko 16 sati je izbio požar na predjelu Vrbovaca koji se širi prema Boturicama (Bijeli Vir). Gusti dim se nadvio okolna naselja. Prema viđenom, gori ševar, a o mogućoj šteti na trajnim nasadima za sada nemamo informacija. Na požarište su oko 16:40 stigli vatrogasci i policija.
Krizni stožer federalnog ministarstva zdravstva objavio je nove mjere, a jedna od njih je i policijski sat.
Ograničeno kretanje stanovništva bit će na snazi od 23.00 sata do 5.00 sati ujutro. Zabrana kretanja odnosi se na teritoriju FBiH. Odluka stupa na snagu od sutra.
Iz ove odluke će biti izuzeti oni koji obavljaju poslove u smjenama tijekom noći (sa validnom potvrdom poslodavca), kao i javni službenici koji rade na sprovođenju mjera ili drugim poslovima koje ova naredba oslobađa od ograničenog kretanja.
Krizni stožer FBiH je donio i odluku o ograničenom broju osoba u zatvorenom i na otvorenom. Tako će i unutra i vani biti dozvoljeno okupljanje maksimalno 30 osoba.
Obvezna je i dezinfekcija svih prostora gdje se budu održavali izbori, a škole u kojima će biti biračka mjesta neće raditi idućih sedam dana radi dezinfekcije. Nastava će se održavati online.
Pomoćnik federalnog ministra zdravstva Goran Čerkez napao je policiju, rekavši kako ne rade ništa po pitanju nadzora provedbe mjera, prenosi Bljesak.info.
Tužno, ali istinito: u dolini Neretve na smetlištima završe stotine tona mandarina. Porazna je to statistika poglavito kada se zna da ima toliko potrebitih koji bi se rado osladili žutim plodovima. Ipak, tek rijetki se odlučuju na donacije premda u Hrvatskoj ima ljudi koji sebi ne mogu priuštiti mandarinu, piše Slobodna Dalmacija.
Nažalost, po pitanju sufinanciranja donacija nije se iskazala ni država koja potiče zbrinjavanje trulih plodova umjesto da osigura da zdrave i jestive mandarine nađu put do humanitarnih udruga, ustanova, bolnica, domova socijalne skrbi.
Perica Palinić, vlasnik poduzeća “Karlo promet” iz Metkovića, koje se bavi otkupom mandarina ovih je dana donirao sedam tona mandarina dječjoj bolnici u Klaićevoj, KBC-u Rebro te domovima u Zagrebu i Karlovcu koji se skrbe o nezbrinutoj djeci.
Ova humana gesta vrijedna je pažnje i divljenja jer Perica je mandarine otkupio od proizvođača i transportirao na odredište u vlastitom aranžmanu.
Međutim s njom su se otvorila i brojna pitanja oko donacija voća u Hrvatskoj. Unatrag nekoliko godina donacije mandarina i jabuka humanitarnim ustanovama, udrugama, bolnicama i staračkim domovima financirala je Europska komisija no već treću godinu od toga se odustalo, a naše Ministarstvo poljoprivrede ima drukčiji sustav potpora koje ne uključuje mogućnost donacija.
Podsjetimo, EU komisija je ukinula takve donacije koje su bile spas za neretvanske proizvođače mandarina, kada mandarine nisu mogli prodati regularno na tržištu. Financijskom potporom Europske komisije, koja je prvenstveno bila usmjerena na ublažavanje šteta poljoprivrednicima zbog embarga ruskog tržišta na koje se više mandarina ne može izvoziti, neretvanski poljoprivrednici bili su iznimno zadovoljni, a u Hrvatsku se slijevalo oko 40 milijuna kuna potpora iz EU-a. Takva cijena, dakle koju je financirala europska komisija, iznosila bi u konačnici oko 2,5 kuna za kilogram mandarina, što je duplo više negoli se za istu takvu mandarinu može dobiti u tržišnim uvjetima. Dakle, u lancu proizvodnje i prodaje svi su bili zadovoljni i proizvođači, otkupljivači i krajnji potrošači, koji su u konačnici sladili besplatnim mandarinama. Nažalost, od toga više nema ništa pa su donacije svedene samo na osobne geste pojedinaca kakav je i poduzetnik Palinić.
Ove jeseni na smetlištu će završiti stotine tona mandarina i jabuka zbog nemogućnosti prodaje i neisplativosti berbe. Dio je to poražavajuće statistike o propadanju tisuće tona voća, povrća umjesto da se donira potrebitim građanima ili institucijama.
Zbrinjavanje trulih plodova
Prema gruboj računici na jednom hektaru mandarina, gdje se može ubrati 40 tona plodova oko osam tona je mandarine druge i treće klase, koja će propasti. Država će za zbrinjavanje takvih plodova izdvojiti dvadesetak milijuna kuna kako bi se spriječilo širenje štetnika sredozemne voćne muhe koja se leže u trulim plodovima. Umjesto da se novac preusmjeri u sufinanciranje donacija mandarina potrebitima, kako bi se s njima sladili i oni koji ih sebi ne mogu priuštiti, kod nas se potiče zbrinjavanje trulih plodova.
Policijski službenici PP Ston su u petak, 6. studenog, tijekom ulazne granične kontrole, kod 41-godišnjaka iz Korčule, koji je upravljao osobnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka, pronašli četiri plastične vrećice u kojima se nalazilo preko 100 grama amfetamina i 13 grama marihuane te digitalna vaga za precizno mjerenje.
Sva pronađena droga je uz potvrdu oduzeta, a vozač je testiran na prisutnost droga u organizmu kada je utvrđeno da vozilom upravlja pod utjecajem amfetamina i marihuane zbog čega je prekršajno prijavljen prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama.
Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je pronađena droga bila namijenjena daljoj preprodaji konzumentima s područja Dubrovačko-neretvanske županije zbog čega je kazneno prijavljen za kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i promet drogama, priopćili su iz PU dubrovačko-neretvanske.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 36 novih slučajeva zaraze koronavirusom, za njih 17 je utvrđena epidemiološka veza, a obrađeno je 213 uzoraka.
Radi se o devet osoba iz Dubrovnika, sedam iz Župe dubrovačke, šest iz Metkovića, tri iz Blata, dvije iz Ploča i Konavala, po jednoj iz Lumbarde, Opuzena, Slivnog, Smokvice i Zažablja te dvije osobe koje nemaju prebivalište na području naše županije.
Preminule su dvije osobe, muškarac iz Ploča (rođ. 1939.) i muškarac iz Dubrovnika (rođ. 1951.).
Izliječene su 62 osobe: 23 iz Dubrovnika, šest iz Metkovića, pet iz Župe dubrovačke, pet iz Blata, četiri iz Konavala, po tri iz Korčule, Smokvice i Stona, dvije iz Opuzena i Ploča, po jedna iz Kule Norinske, Slivnog i Trpnja te tri osobe koje nemaju prebivalište na području naše županije.
U OB Dubrovnik hospitalizirano je 57 osoba pozitivnih na koronavirus. Devet bolesnika zahtijeva intenzivnu skrb, pet bolesnika su na respiratoru – neinvazivna ventilacija, a četiri je na invanzivnoj ventilaciji.
U samoizolaciji je 967 osoba, a u posljednja 24 sata nije zabilježeno kršenje mjere samoizolacije.
Maslina će u neretvanskoj dolini biti 30 posto više nego lani. Dobar je urod i u masliniku s najljepšim pogledom na budući Pelješki most. Plodovi oblica i levantinki poprimili su različite boje – idealno vrijeme za berbu, piše HRT.
A sam položaj maslinika berbu čini još ugodnijom. Beračima u masliniku obitelji Mustapić na padini brada Smrčevice iznad Komarne, pruža jedan od najljepših pogleda u Hrvatskoj, a već u slijedećoj berbi kad se premoste obale između Komarne i Brijeste taj vidik bit će bez premca.
– Vidi se sveukupno od Hvara do Neuma odnosno još i dalje– stonska pumpa i cijeli arhipelag otoka i Pelješac, govori Mirsada Mustapić. Obitelj Mustapić ima maslinik od 600 stabala u kojem dominiraju sorte oblica i levantika, ali samo 200-tinjak ih je na rodu.
– Naime, prije dvije godine mlade masline pokosio je iznenadni led, pokazuje Živko Mustapić. – No neka stabla oduprla su se ledu i ove godine dala svoj prvi urod. Stara obnovljena stabla, pak, rodila su dvostruko bolje nego lani, dodaje.
Bolji urod očekuju i ostali neretvanski maslinari
– Ove godine očekujemo prinos maslina 30% veći nego lanjski. Možemo reći da će ovo za maslinare biti jedna solidna godina obzirom da je štetnik maslinova muha pokazivao veliku populaciju tijekom cijele vegetacije, osobito u periodu od sredine kolovoza do kraja listopada, kaže Ivana Tomac Talajić iz Ministarstva poljoprivrede.
Neretvljani na različite načine vrlo uspješno suzbijaju tog štetnika. Sve je više onih koji se kreću prema ekološkoj proizvodnji. Vrlo je važno i što prije preraditi masline, a to Živko radi odmah nakon berbe. Neretvani masline prerađuju u jednoj od dvije opuzenske uljare. Suvremeni način prerade na temperaturi od 38 stupnjeva jamči vrhunsko ulje, a randman ovisi o sorti i položaju stabala.
– Radmani su u početku bili od 8 do 14 posto. Nešto malo više je ‘bacala’ oblica, a sad nakon 25 dana bolji su za tri do četiri posto, ovisno o terenu s kojih masline dolaze, kaže Mate Dragobratović iz uljare Neretva Opuzen.
Prvi ovogodišnji plodovi iz maslinika iznad Komarne imali su randman od 12 posto. No, ako je suditi prema boji, mirisu i okusu ulje je extra djevičansko.
Udruga veterana 4. gardijske brigade iz Metkovića i Katolički bogoslovni fakultet u Splitu organizirali su edukativni susret za branitelje pod nazivom Logoterapija u 7 koraka – pronalazak smisla.
Susret je održan u ponedjeljak, 9. studenoga, u Gradskom kulturnom središtu u Metkoviću, a na njemu je, zbog epidemioloških mjera nazočilo desetak branitelja.
Voditelj susreta dr.sc. don Boris Vidović, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu i logoterapeut, upoznao je sudionike s osnovnim postavkama logoterapije istaknuvši važnost pitanja smisla u ljudskom životu, te na koji način se ono odražava u svakodnevnom životu i u odnosu s bliskim osobama. Pitanja o smislu usko su vezana i s egzistencijalnim ljudskim pitanjima: koji je smisao ljudskog života, ima li smisla boriti se, koje su vrijednosti za koje se danas borim?
Ova pitanja su od velike važnosti za čovjekov život, jer odgovori na ova pitanja direktno utječu na psihofizičko zdravlje osobe i njezine odnose s bližnjima.
U sklopu ovog projekta planirano je i hodočašće za članove udruge na otočić Visovac, što se zbog epidemioloških mjera odgodilo za pogodnije vrijeme.
Ovih dana talijanska Komora za uspostavljanje ekskluzivne ekonomske zone izvan teritorijalnog mora te zemlje, jednoglasno je, s 394 glasa “ZA” dala zeleno svjetlo za uvođenje onog što bismo mogli nazvati isključivi gospodarski pojas. Tekst sada ide na izglasavanje u talijanski Parlament.
Nacrt zakona koji se odnosi na uspostavljanje ekskluzivne ekonomske zone izvan vanjske granice teritorijalnog mora, ispituje Komisija za ustavna pitanja, na savjetodavnom zasjedanju. Talijani tvrde da uvodno izvješće o odredbi pronalazi svoje pravne preduvjete u Konvenciji Ujedinjenih naroda o pomorskom pravu (UNCLOS) sastavljenoj u zaljevu Montego 10. prosinca 1982. godine, koju je Italija ratificirala i provodi u skladu sa zakonom br. 689., objavljeno je 19. listopada u dokumentaciji Predstavničkog doma talijanskog parlamenta, piše Morski.hr.
Što to Talijani konkretno žele proglasiti?
Isključivi gospodarski pojas poznat po akronimu Ekskluzivna ekonomska zona (EEZ) je morsko područje , u neposrednoj blizini teritorijalnih voda, u kojem obalna država ima suverena prava za upravljanje prirodnim resursima, nadležnost nad ugradnjom i uporabom umjetnih ili fiksnih objekata, znanstveno istraživanje , zaštita i očuvanje morskog okoliša. Talijanski Parlament ispituje nacrt zakona o isključivoj ekonomskoj zoni, jer kako tvrde, iza teritorijalnih voda od 12 milja protežu se veliki pomorski prostori koji su potencijalno pod nacionalnom jurisdikcijom.
Talijani u nacrtu zakona smatraju da je jurisdikciju nad morem njihovo zakonodavstvo na odgovarajući način definiralo, a njegove su granice, kako napominju, dogovorene s bivšom Jugoslavijom i zemljama Albanijom, Grčkom, Tunisom i Španjolskom, kao i dogovorom s Maltom 1970. godine. Kao jedno od opravdanja za proglašavanje ekskluzivnog gospodarskog područja, navode i posljednje iskre s kojima živi Mediteran. Grčko-turska kriza najnoviji je primjer.
U prava za navigaciju i iskorištavanje morske vode su jedan od najstarijih i najkompleksnijih pitanja među obalnih država na Sredozemlju. Na teritorijalnom moru, pojas mora uz obalu, koji se proteže na 12 nautičkih milja, što je otprilike 22 kilometra, država ima puni suverenitet, ekvivalentan onome koji se vrši na kopnu. Međutim, prema Konvenciji o pomorskom pravu iz Montego Baya, obalna država mora dopustiti prolazak stranih brodova, ako to ne dovodi u pitanje državni mir, red i sigurnost (pravo neškodljivog prolaska).
Talijani su se pobunili jer je u središtu medijske pozornosti posljednjih mjeseci bilo uhićenje posade dvaju njihovih ribarskih brodova u luci Benghazi. Posade brodova “Antarktika” i “Medineja”, koji su, zajedno sa još 7 ribarskih brodova pritvoreni u Libiji, gotovo dva mjeseca nisu kontaktirali s obiteljima.
Podsjetimo, Talijani su bili bijesni i na privođenje nekoliko posada njihovih ribarskih plovila koji su ilegalno ribarili unutar hrvatskog teritorijalnog mora. “Kažnjavaju nam ribare jer su ušli 236 metara, angažirajmo mornaricu i kaznimo pljačkaše”, zavapio je tada u talijanskom parlamentu zastupnik Andrea Delmastro iz stranke Fratelli d’Italia, na što smo Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske poslali upit o očitovanju na ove događaje.
“Ne planiramo gospodarski pojas u Jadranu, imamo dobru suradnju s Italijom”
Na upit portala Morski.hr o primjeni Gospodarskog pojasa s hrvatske strane prije tri mjeseca Ministarstvo vanjskih poslova je odgovorilo da je nakon ulaska Republike Hrvatske u EU, područje Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa postalo dio “voda Europske unije”, u kojem se primjenjuju pravila zajedničke ribarstvene politike i ostvaruje suradnja između država članica EU vezano za zaštitu morskog okoliša, koji su ujedno Republici Hrvatskoj posebno bitni i koji se do ulaska Hrvatske u EU nisu primjenjivali na države članice EU. Tako se ribolov u ZERP-u odvija isključivo sukladno zajedničkoj ribarstvenoj politici EU, ribarska plovila EU imaju jednako pravo pristupa tim vodama i ne može im se zabraniti pristup (ni naplaćivati), a pravo nadzora i kontrole provedbe tih pravila imaju svi hrvatski inspektori koji sada kao inspektori EU mogu u ZERP-u kontrolirati sve ribarice, uključujući i ribarice drugih država članica.
Na taj način Republika Hrvatska u Jadranu ostvaruje sve bitne sadržaje isključivog gospodarskog pojasa, a ostvaruje ih u skladu s međunarodnim pravom i pravnom stečevinom EU.
Čini se da su susjedi Grliću Radmanu tijekom srdačnih razgovora ipak prešutjeli nešto vrlo bitno, dok su prikupljali argumente za zakonski okvir onoga, što Republika Hrvatska ima apsolutno pravo, ali ne i hrabrosti napraviti u ime zaštite vlastitog Jadrana.
Nacionalni stožer je donio novu odluku za koju je sasvim jasno da je motivirana obilježavanjem Dana sjećanja u Vukovaru, koje će se održati sljedeće srijede.
Naime, prema sadašnjim mjerama koje je donio Stožer zabranjena su okupljanja s više od 50 ljudi, no Stožer je našao način da tome doskoči.
Obilježavanje Vukovara ove je godine prvi put državni praznik, a prema novoj odluci Stožera, zabrana okupljanja se više ne odnosi na okupljanja koja se organiziraju radi obilježavanja blagdana i neradnih dana, pod uvjetom da se održe u skladu s epidemiološkim okvirom koji određuje Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
