U posljednje vrijeme često se govori o depopulaciji prostora, demografskom padu, odlasku mladih i njihovih obitelji iz Hrvatske. Sve su to teški problemi o kojima smo i mi ponešto pisali u osvrtu na depopulaciju Dalmacije.  Postoje lokalne zajednice koje su demografske probleme pokušale rješavati i većom sufinanciranjem ili čak potpunim financiranjem cijene vrtića u svojoj sredini. Grad Zagreb, ekonomski najmoćniji, možda je otišao najdalje sa sufinanciranjem cijene vrtića. Međutim, nije samo Zagreb Hrvatska i ogromna depolulacija rubnih dijelova Hrvatske postaje problem opstanka države u cjelini.

Grad Metković se nalazi negdje u sredini sa cijenama vrtića koje se kreću, ovisno o programu, od 400 do 700 kuna mjesečno. Prethodna gradska uprava je uvela smanjenu cijenu vrtića za drugo i treće dijete ako su istovremeno u vrtiću (oko 20%) i besplatan vrtić za četvrto dijete. Uveli su i besplatnu parkirnu kartu i internet za obitelji s četvero i više djece. Sve je to dobro, a postavlja se pitanje je li moguće više? Gradonačelnik Dalibor Milan je u svom izbornom programu predvidio dodatno smanjivanje cijene vrtića s ciljem uvođenja besplatnog vrtića za svu djecu. U tom programu nisu precizno definirani rokovi ali ne želimo vjerovati da bi to bio predizborni trik i očekujemo uskoro od trenutne gradske uprave neke poteze i u tom pravcu.

Što su u međuvremenu napravile neke druge lokalne zajednice? Portal gradonačelnik.hr donosi vijest da je Grad Vrlika, uz Umag i Obrovac, treći grad u Hrvatskoj koji je uveo besplatan vrtić za svu djecu na svom području. Uz to već godinama financira udžbenike za svu djecu u osnovnoj školi. Treba napomenuti da je riječ o demografski devastiranom području, izuzev Umaga, i da su ove mjere zadnja slamka spasa prije značajnijeg ekonomskog oporavka. Ne treba puno čekati da se uvjerimo da će i dolina Neretve kroz jedan generacijski ciklus ići sličnim putem demografskog rastakanja. To najbolje vidimo po broju djece koja se upisuju u prve razrede osnovne škole. Depopulacijski procesi su srednjoročni i dugoročni i teško zaustavljivi ako se ne poduzmu na vrijeme ozbiljne mjere. Prije svega ekonomske i vrijednosne mjere koje trebaju kod građana osigurati opći osjećaj sigurnosti. Jer se tada kod mladih ljudi otvara perspektiva koja je poticajna za stvaranje novih obitelji, tj. rađanje djece. Depopulacija prostora neminovno dovodi do ekonomskog kraha, to je začarani krug.

Pohvalno je vidjeti da se lokalne zajednice trude zadržati stanovništvo na svom području. Teško će to uspjeti bez jasne demografske strategije na razini države. Premda, kada vidimo da zbroj djece vodećih političara u zemlji ne bi napunio jedan školski razred, iskazujemo bojazan da oni ne razumiju do kraja ovaj najvažniji problem naše domovine od proglašenja samostalnosti.