Što prije, to bolje! – jasan je Jure Kunac, ravnatelj splitske Osnovne škole “Split 3” u vezi pitanja kada bi se ostali učenici (viših razreda) iz njegove škole trebali vratiti u klupe na nastavu uživo u učionicama.
Takav stav dijeli većina ravnatelja osnovnoškolskih i srednjoškolskih ustanova s kojima smo razgovarali, iako se svi slažu da su zdravlje i sigurnost učenika i djelatnika na prvome mjestu te da će, naravno, poštivati odluke epidemiologa.
U Hrvatskoj, podsjetimo, od 18. siječnja, kada je počelo drugo polugodište, na nastavu uživo u učionice (model A) vratili su se samo učenici nižih razreda osnovnih škola te maturanti, dok su svi ostali u nastavi na daljinu/online. Izuzetak je 17 škola s potresom teško pogođenog područja Sisačko-moslavačke županije, kojima je početak nastave odgođen u cijelosti na dva tjedna.
Iza većine škola je prvi tjedan nastave u drugom polugodištu koji je, kažu nam ravnatelji, prošao bez većih problema. Ususret razgovorima između Nacionalnog stožera civilne zaštite i epidemiologa s premijerom Andrejem Plenkovićem u nedjelju, na kojemu će se zbog nešto povoljnije epidemiološke situacije razgovarati i o mogućoj relaksaciji epidemioloških mjera od 1. veljače, na dnevnom bi se redu posve izvjesno trebale naći i odluke vezane uz rad škola.
Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs više je puta ponovio kako se nada da će se početkom veljače na nastavu uživo vratiti svi učenici, no epidemiolozi su oprezni zbog širenja mutiranog virusa koji se pojavio u Europskoj uniji. Treba podsjetiti i da su, prema sadašnjim mjerama, lokalni stožeri i epidemiolozi, zajedno s osnivačima, ti koji predlažu otvaranje ili zatvaranje škola te modele nastave, ovisno o epidemiološkoj situaciji na svome području.
U ovom vremenu ograničenog sudjelovanja na svetim misama zbog novih epidemioloških mjera sutra, 24. siječnja, će se prenositi uživo nedjeljna sveta misa u 11 sati iz crkve sv. Ilije preko Facebook stranice Župa sv. Ilije proroka Metković.
Ravnateljstvo policije upozorilo je na sumnjive poruke elektroničke pošte u kojima nepoznate osobe ucjenjuju tražeći 1500 eura u bitcoinima, što se može spriječiti ažuriranjem lozinki za pristup elektroničkoj pošti.
Policija navodi da je u posljednje vrijeme zaprimila više prijava građana koji su na svoje adrese elektroničke pošte zaprimili sumnjive poruke u kojim ih nepoznate osobe ucjenjuju navodeći da su na njihova računala ili mobitele instalirali zloćudne računalne programe putem kojih su ostvarili pristup njihovim osobnim podacima te ih traže 1500 eura u bitcoinima kako navedene podatke ne bi javno objavili.
“Molimo građane da ne odgovaraju na takve poruke te da ažuriraju lozinke za pristup elektroničkoj pošti”, upozoravaju u policiji.
Pritom savjetuju korisnike interneta da nikome ne daju svoje korisničke podatke i lozinke niti ih upisuju na sumnjivim internetskim stranicama. Ako su to učinili, potrebno je odmah promijeniti lozinku koja se odnosi na određeni korisnički račun, a ako identičnu lozinku koriste i za druge korisničke račune i internetske usluge, potrebno je odmah promijeniti i te lozinke.
Više informacija o različitim oblicima internetskih prevara te savjete kako se zaštititi građani mogu pronaći na internetskim stranicama policije i na YouTube kanalu MUP-a, stoji u priopćenju.
Rijeka, Zadar, Split i Dubrovnik ovog će ljeta imati direktnu avioliniju prema novoj berlinskoj zračnoj luci.
Eurowings je u svom redu letenja za predstojeću ljetnu sezonu najavio ove četiri linije kao nove, iako su gotovo sve spomenute hrvatske zračne luke ranije imale vezu prema zračnoj luci Berlin Tegel, no s obzirom na to da je ta zračna luka zatvorena, promet prema Hrvatskoj prebacit će se u novu zračnu luku te će po prvi put četiri hrvatska grada biti direktno povezana s novom zračnom lukom Berlin Brandenburg, piše croatianaviation.
Prva će s prometom krenuti linija Berlin – Split – Berlin, pred blagdan Uskrsa. Početak sezone označit će let u subotu, 03. travnja. Kompanija planira na ovoj liniji prometovati sve do 30. listopada, svake subote, a od 01. lipnja broj tjednih letova porast će na dva, naime, uvodi se dodatni let utorkom. U navedenom razdoblju Eurowings će između Splita i Berlina obaviti preko 50 povratnih letova i na tržištu u oba smjera ponuditi više od 17.500 sjedala! Na liniji su najavljeni zrakoplovi tipa A319 i A320, kao i na svim drugim linijama prema Hrvatskoj.
Linija Berlin – Dubrovnik – Berlin krenuti će s prometovanjem 09. svibnja i prometovat će sve do kraja ljetnog reda letenja, 24. listopada. Dostupan je jedan let tjedno, svake nedjelje, pa će Eurowings u sezoni ponuditi oko 8.200 sjedala na ovoj liniji.
Linija Berlin – Rijeka – Berlin u prometu će biti od 15. svibnja do 30. listopada, također jednom tjedno, subotom. Planirana su 26 povratna leta čime Eurowings na tržištu trenutno nudi više od 8.500 sjedala između Berlina i Kvarnera!
Linija Berlin – Zadar – Berlin najavljena je od 22. svibnja do 30. listopada, također će prometovati jednom tjedno, subotom. 25 najavljenih povratnih letova garantira preko 8.200 sjedala na tržištu u oba smjera.
Belgijska ovčarka Alis, pas licenciran za spašavanje ljudskih života, boravila je u potresom pogođenim područjima kako bi pomagala izvlačiti unesrećene. O njenim sposobnostima pisano je već nekoliko članaka, a znali su je svi vatrogasci njenog dobrovoljnog vatrogasnog društva Slano. Baš ondje, u Slanom Alis je otrovana.
Provodila je obične dane u svojoj psećoj i ljudskoj obitelji, kod vatrogasca DVD-a Slano, Srđana Botice. S njim je bila većinu života:
– Ne mogu uprijeti prstom reć da je netko namjerno otrovao, ja to ne želim ni promisliti, ali evo, nje više nema, a netko je bacio otrov. Šta je htio trovat, lisice? Mačke nije jer je bio jaki otrov, ona je meni na rukama umrla, sinoć uginula, krv iz usta, sve… – priča Srđan teško uzdišući za 24sata. Ujutro je povratila, dao joj je ugljen, a onda je i to izbacila.
– Išli smo onda s njom vanka. Imamo još tri psa. Kad smo uzeli povodce, kao i uvijek prva je skočila. Ali vidio sam da je bila čudna. Takvo nešto da se dogodi, da je tako nestala… – očajan je vatrogasac. Trebao je Alis danas voditi u veterinara ako nastavi povraćati.
– To je počelo odjednom, spavala je s mojim malim na kauču i onda je sišla, zavukla se ispod, sišla da ne umre na kauču, da ne povraća. Izvukao sam je vanka, probao oživljavati, ma kakvi, jezik izbacila i… – govori nam Srđan još pod dojmom. Ne zna, kaže, gdje je mogla uzeti otrov. Šetali su kao i uvijek na istoj ruti, od kuće do kampa.
– Govore svi, “evo pet dana nakon što je izašla reportaža o njoj kao o spasilačkom psu – nje nema”, ja ne mogu reći da je ona otrovana, ali otrov je pojela. Svi ostali psi su mi u redu – dodaje Botica.
Alis je bila stara tri godine i dva mjeseca. Bila je mladi potražni pas. Prošla je sve treninge, licence i testove s najboljim ocjenama.
S DVD-om Slano boravila je i u Petrinji
– Išli smo tamo navečer, dočekali jutro, izašli na teren. Imali smo par dojava za koje se ispostavilo da su bile pogrešne i to je bilo to.
Novinarka 24sata je razgovarala i s Ivom Franušićem, predsjednikom Vatrogasne zajednice Dubrovačko-neretvanske županije. I on za Alis ima samo riječi hvale:
– To je bio licencirani pas Hrvatske vatrogasne zajednice, prošao sve obuke. Ovo je bila druga godina da je dobila licencu. Oni se svake godine licenciraju, isto kao tehnički od auta. Mlada je bila. Sve se ovo dogodilo sinoć, mladić koji je zadužen za nju u šoku je, još uvijek plače, ko da je član obitelji, ma još i gore. Sinoć se tako dogodilo, povraćala je krv, pokušavali su je spasiti, nisu uspjeli. Ne znam kakav je otrov u pitanju, ne mogu reć. Kažu da otrov za štakore ima nešto što odbija pse, pa tako da ne znamo. To što je pojela gadno je odmah djelovalo – kaže Franušić.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 25 novih slučajeva zaraze koronavirusom (od čega je 20 utvrđeno brzim antigenskim testom), obrađeno je 187 uzoraka.
Radi se o 15 osoba iz Dubrovnika, četiri iz Metkovića, tri iz Župe dubrovačke te po jednoj iz Blata, Opuzena i Orebića.
Izliječene su 23 osobe: deset iz Dubrovnika, četiri iz Župe dubrovačke, po tri iz Metkovića i Ploča, jedna iz Kule Norinske i dvije osobe koje nemaju prebivalište na području naše županije.
U OB Dubrovnik hospitalizirano je 19 osoba pozitivnih na koronavirus. Dva pacijenata zahtijevaju intenzivnu skrb i oba su na invazivnoj ventilaciji.
U samoizolaciji su 632 osobe, a u posljednja 24 sata zabilježeno je devet kršenja mjere samoizolacije (svih devet na granici).
Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.
Potpredsjednik Nacionalne udruge ugostitelja Zdravko Karna za Index je pak rekao da ugostitelji još više strepe zbog mogućnosti da im se ne produže mjere pomoći nakon djelomičnog otvaranja.
Karna je je razgovoru za Index iznio četiri hitna zahtjeva ugostitelja. To su:
1. Nastavak mjera potpore za očuvanje radnih mjesta i pokrivanja fiksnih troškova dok god ima bilo kakvih ograničenja u obavljanju naše djelatnosti.
2. Izjednačavanje caffe barova i objekata jednostavnih usluga s restoranima tako da svi imaju istu mogućnost rada u varijanti dostave ili “to go” varijanti ili da u isto vrijeme budu otvoreni.
3. Obeštećenje u iznosu od 3 posto od prometa iz 2019. godine u vidu pomoći za saniranje gubitaka te ponovno pokretanje restorana.
4. Ubrzati isplatu potpora za očuvanje radnih mjesta i da se iz uvjeta za pokrivanje naknade fiksnih troškova makne uvjet da je račun prethodno plaćen jer to ugostitelji, nakon svih ovih mjeseci što su zatvoreni, više nisu u mogućnosti plaćati
Navodi kako zahtjevom za izjednačavanje caffe barova i objekata jednostavnih usluga s restoranima žele otkloniti čistu nepravdu koja je nanesena brojnim ugostiteljima.
“Nije u redu da kafići ne smiju prodavati kavu za van, a restorani mogu”
Nije, smatra, u redu da restoran može gostima nuditi kavu za van, dok istovremeno kafići to ne smiju.
“Recimo, ako su slastičarne registrirane kao caffe barovi s mogućnošću pružanja usluga slastica, ni oni kao takvi ne smiju raditi. Imamo niz velikih slastičarnica koje su tako registrirane i one su sad zatvorene”, objasnio nam je Karna.
U iščekivanju nedjeljnog sastanka kad bi premijer Andrej Plenković u suradnji s resornim ministrima, epidemiolozima i članovima nacionalnog Stožera civilne zaštite trebao donijeti odluku o daljnjim mjerama, počeli su prvi pritisci. Istarska županija od Vlade i stožera traži otvaranje fitness centara i teretana te otvaranje sporta za najmlađe, zahtijevaju i da samostalno donose odluke o popuštanju i pooštravanju mjera.
“Stožer civilne zaštite Istarske županije zahtijeva od Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske donošenje odluke koja će omogućiti rad teretana, fitness centara, sportskih i rekreacijskih centara te treniranje sportaša pojedinaca u individualnim sportovima (pojedinačnim), na otvorenom prostoru, na području Istarske županije.
Stožer civilne zaštite Istarske županije, navodi Jutarnji list, zahtijeva od Vlade Republike Hrvatske i Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske da nakon 1. veljače 2021. godine dopusti županijskom stožeru CZ-a donošenje odluka o mogućim opuštanjima i mogućim strožim mjerama sukladno epidemiološkim procjenama na području Istarske županije”, stoji u priopćenju koje je poslao istarski stožer.
No, kako doznajemo, nacionalni stožer ne planira dopustiti samostalne odluke. Naime, iako se istarski stožer tijekom cijele epidemije pokazao odgovoran i donosio pravovremene mjere, u nekim situacijama čak i prije nacionalnog, dopustiti im samostalne odluke značilo bi da se to mora odnositi na sve županijske stožere, što se neće dogoditi.
S velikim zanimanjem tako se iščekuje nedjelja i konačna odluka. Prema informacijama Jutarnjeg lista, zdravstveni dio Vlade i stožer nikako nisu za veća popuštanja, odnosno nisu uopće za popuštanja, a ekonomski dio Vlade cijelu priču gleda sa svog stajališta.
Veliku ulogu u odluci imat će i iskustva iz drugih europskih zemalja koje se mahom sve više zatvaraju pa je sigurno da neće biti velikih pomaka. Premijer Andrej Plenković je rekao da će sve staviti na stol i vidjeti s obzirom na nove brojeve što se može pustiti 1. veljače, a što će čekati jasniju situaciju. Dodao je i da stvari moramo gledati realno, da popuštanje ovisi o “semaforu”, odnosno je li puno zaraženih, hospitaliziranih, pacijenata na respiratoru i preminulih.
Mario Talajić, Metkovac s zagrebačkom adresom, vlasnik je najbogatije zbirke razglednica i dopisnica iz Doline Neretve, a posjeduje i respektabilan broj razglednica vezanih uz područje susjedne Hercegovine, te dubrovačkoga i makarskoga primorja.
Marijova strast za prikupljanje starih razglednica i slika datira još iz njegovoga djetinjstva kada je imao veliki broj crno-bijelih fotografija. Još u osnovnoj školi išao je u fotosekciju, gdje su imali komoru za razvijanje fotografija.
Ipak, prave aktivnosti ovoga kartofila započinju njegovim dolaskom u Zagreb. Što se tada dogodilo?
– Krajem 2003. godine došao sam živjeti u Zagreb. Moj kum i prijatelj Zlatko Huzek vrlo brzo me poveo sa sobom na Britanac gdje se nedjeljom održava sajam antikviteta. On je tada već imao zavidnu zbirku razglednica Metkovića te me upoznao s trgovcima koji se bave pronalaskom razglednica po raznim sajmovima cijele Europe. Znao je već prije za moju ljubav prema fotografiji kao i za moje prijateljstvo s najvećim neretvanskim povjesničarom dr. sc. Ivanom Jurićem s kojim sam prijatelj od početka 90-ih godina, kada smo surađivali na mnogim projektima tijekom vremena dok sam obnašao dužnost pročelnika za kulturu u Gradu Metkoviću. Česti odlasci na Britanac su povećavali i moju zbirku koja danas ima više od 800 razglednica Metkovića od toga preko 300 razglednica iz vremena 1898. do 1918. tzv. Austro-ugarsko razdoblje. U zbirci imam i preko 250 razglednica drugih mjesta s područja Donje Neretve: Kule Norinske, Bagalovića, Novih Sela, Malog Prologa, Opuzena, Blaca, Slivna Ravana, Komina, Rogotina i Ploča. Također, s vremenom se zbirka širila na područje susjednih općina i mjesta Hercegovine tako da u zbirci ima više desetaka Austro-ugarskih razglednica Neuma, Stoca, Domanovića, Počitelja, Čapljine, Ljubuškog, Gabele, Struga, Dračeva i Doljana. S vremenom se zbirka proširila i na Dubrovnik i Pelješac kao i prostor nekadašnjeg kotara Metković sve do Drvenika. Paralelno s ovom zbirkom tražio sam i razglednice magaraca na što me posebno potaknula fotografija iz mog najranijeg djetinjstva na kojoj se nalaze moj otac Martin, ja i naš magarac Kuso, a koju je fotografirao rođak moga oca Ivan Plećaš.
Kako ste dolazili do razglednica?
– Uglavnom kupnjom od ljudi diljem Hrvatske koji imaju svoje antikvarijate. Najveći broj starih razglednica dolazi iz Beča, Budimpešte, Verone, a ima ih i u Rumunjskoj, Ukrajini odnosno u područjima koja su bila u sastavu Austro-ugarske monarhije. Zlatno doba razglednica je razdoblje od devedesetih godina devetnaestog stoljeća pa do Prvoga svjetskog rata. U tom vremenu kada nema televizije i kina razglednica je medij preko kojega ljudi jedni druge upoznaju sa raznolikošću krajeva, gdje su bili i što su vidjeli. U tom smislu posebno je Bosna i Hercegovina bila interesantna. Ljudi su dolazili iz Trsta brodom do Metkovića i dalje vlakom u Bosnu. U Metkoviću su čekali vlak i u tom dolasku su uzimali razglednice i slali ih svojim prijateljima i rodbini. Tako je veliki broj razglednica slan po svim kontinentima. Ima ih iz Argentine, Australije, SAD-a. I, naravno, uvijek nam neke razglednice posebno privuku pažnju. Jedna od njih prikazuje Slivno odnosno utvrdu Smrden grada, a fotografirao ju je Monsinger, jedan od najvećih fotografa i izdavača razglednica prije Prvoga svjetskog rata. Na toj slici je utvrda Smrden grad sa velikim obrambenim zidom kojega danas više nema. Danas ta razglednica svjedoči kako je izgledao taj lokalitete početkom 20 stoljeća prije rušenja zidova i može poslužiti za njegovu obnovu u izvornom obliku. Svakako treba spomenuti i prestolonasljednika Franza Ferdinanda i njegov dolazak u Metkoviću na putu za Sarajevo, o čemu imam fotografije. Danas te slike imaju iznimno vrijedan značaj za kartofiliju Dalmacije jer svjedoče o vremenu kada je Metković zbog prestolonasljednika Ferdinanda bio u centru svjetskog i europskog interesa. Na nekim od tih slika Ferdinad se vozi u automobilu što je zaista veliki raritet za ono doba.
Što je još zanimljivo na tim razglednicama?
– Razglednice imaju dvije strane i zato ju je potrebno okrenuti na drugu stranu i pogledati fenomenalne tekstove koje su ljudi pisali jedni drugima. A tu su i zanimljivi žigovi. Tako imamo i žig zarobljeničkog logora u Opuzenu i logora ruskih vojnika koji su bili u Metkoviću 1916., a gradili su sadašnji hotel Naronu, prije hotel Zagreb, u vlasništvu obitelji Pavlović. Također su gradili poznati Ruski put koji ide iznad naselja Momića preko Rujnice. Ne treba zanemariti ni tekstove na dopisnicama i razglednicama. Jedan od interesantnijih tekstova je onaj gdje se Duje Oman, veleposjednik iz Opuzena razglednicom dopisuje sa svojim rođakom Mihom Jeramazom iz Metkovića. Piše mu : „Opuzencu starinom Metkovcu“ te ističe ljepota Metkovića spram Opuzena. Raritet je i razglednica iz 1900. godine iz Neuma na kojoj se vide kupači u moru. To je tada bilo čudo i za Opatiju i Crikvenicu a fotografiju je potpisao Niko Bjelovučić poznati metkovski HSS-ovac. Iz 1910. je razglednica flote ratnih brodova usidrenih u Neumu.
Kada ste prikupili tako respektabilnu kolekciju razglednica, odlučili ste je prikazati široj javnosti. Na koji način ste to učinili?
– Da, ubrzo smo moj kum Zlatko i ja povezali naše zbirke razglednica u predstavljanju široj publici nazvavši je “Zbirka razglenica Talajić-Huzek”. U međuvremenu je u Zagrebu počeo izlaziti “Hrvatski Neretvanski zbornik” od strane Društva Neretvana u Zagrebu, a u Metkoviću “Metkovski vjesnik” gdje sam u više navrata pronalazeći interesantne razglednice i fotografije opisivao motiv te kako i na koji način su one nastale. Posebno bih istaknuo pronalazak najstarije fotografije Metkovića koja je nastala 1873. godine, a koju snimio fotograf Franz Laforest, a na kojoj se vidi i riječni otok Pisak u centru grada Metkovića kao i američki ratni brod u metkovskoj luci 1918. godine. Tijekom sakupljanja zbirke upoznao sam mnoge kolekcionare i prodavače razglednica u Hrvatskoj, ali i šire. Posebno bih istaknuo Igora Goleša koji je dao nemjerljiv doprinos dalmatinskoj povijesti razglednica izdavši tri monumentalne knjige naziva “Zaboravljena Dalmacija” koje promiču povijest razglednica u Dalmaciji i vraćaju iz zaborava mnoga mjesta koja su danas u potpunosti napuštena. Drago mi je da sam s razglednicama iz svoje zbirke dao mali doprinos navedenim knjigama. Smatram da bi svaka dalmatinska obitelj trebala imati ovu knjigu. Godine 2019. u Zagrebu je Institut za promicanje i razvoj Doline Neretve organizirao izložbu razglednica iz Kolekcije Talajić-Huzek u hotelu International, a izložba je naknadno predstavljena i metkovskoj publici u Gradskom kulturnom središtu u Metkoviću.
Mislite li da su do sada pronađene sve razglednice koje su izdate?
– Bez obzira na veličinu same kolekcije još uvijek postoje razglednice za koje se nadam da će se pojaviti nekad u budućnosti. Volio bi pronaći razglednice ili fotografije Metkovića prije izgradnje crkve sv. Ilije, izgradnja duhanske stanice, Metkovskog hrvatskog sokola, kao i prokopavanje novog korita Neretve od Metkovića do Ušća. Gospodin Eduard Šuljak, veliki sakupljač razglednica iz Dubrovnika, skrenuo mi je pozornost na izdanje Starih fotografija i razglednica iz fundusu Pomorskog muzeja u Dubrovniku gdje se nalazi više fotografija iz vremena kopanja novog korita rijeke Neretve od Metkovića do Ušća. Taj pronalazak poslužio je kao povod da prezentiram razglednice i fotografije donjeg dijela Neretve na novoj izložbi koja se održala prošlo ljeto na opuzenskoj pjaci. Poseban interes izazvale su fotografije brodograilišta u Lukama preko puta Opuzena, drvenog mosta koji je prethodio Austro-ugarskom željeznom mostu na maloj Neretvi, Komina sa crkvom koja je srušena da bi se na njenom mjestu sagradila crkva sv Ante, kamenoloma na ušću Neretve itd.
Velika mi je želja pronaći i litografiju Metkovića ili nekog drugog mjesta doline Neretve jer su do sada poznate litografije samo 15 dalmatinskih mjesta.
Unatoč pandemiji COVID-19, Hrvatska olimpijska akademija (HOA) je u suradnji s Hrvatskim biciklističkim savezom (HBS) provela stručno osposobljavanje za trenere i trenerice biciklizma. Program u trajanju od 308 sati uspješno je završilo 20 prijavljenih kandidata, a među istima bio je i predsjednik Biciklističkog kluba Metković Dalibor Talajić koji je tako postao prvi osposobljeni trener biciklizama s područja Doline Neretve ali i cijele Dubrovačko-neretvanske županije.
BK Metković uz promociju rekreativnog biciklizma njeguje i onaj natjecateljski, tako da će licencirani trener samo podići razinu ozbiljnosti kluba.
– Za mene je ovo kruna moga rada u promociji biciklizma kao sporta i komadić slagalice koji je nedostajao u organizaciji našeg Kluba. Iako se u radu Kluba neće ništa promijeniti što se tiče natjecateljsko djela, ipak sama činjenica da imate licenciranog trenera i osobu kojoj se možete obratiti sa stručnim pitanjem je velika stvar i dokaz ozbiljnosti u radu. Želimo biciklizam približiti što većem broju ljudi i svrstati ga uz bok ostalim sportovima u gradu Metkoviću i šire, a da bi to mogli stručni kadar je neophodan, kazao je Dalibor Talajić.
Rad s djecom je bio i ostat će glavni prioritet u radu Biciklističkog kluba Metković. Vježba na svježem zraku jako je važna za zdrav razvoj djece i zdrav razvoj adolescenata. Dugo sjedenje u školi, povećana zabava ispred računala i telefona uzrok su manje fizičke aktivnosti mlađe generacije. Stoga je idealno pružiti našoj djeci i mladima sport koji ih povezuje s tjelesnom aktivnošću, igrom i zabavom. Biciklizam je idealan za to. Djeca provode vrijeme u prirodi i na taj način uče kako se kretati samostalno kroz područje. Djeca kroz treninge i utrke uče raditi, cijene fizički i mentalni rad i počinju shvaćati njihovu povezanost. Također, djeca uče pobjeđivati, gubiti i boriti se za ono što smatraju da zaslužuju, a i sam sport ima veliki utjecaj na formiranje osobnosti.
Naravno da nećemo zaboraviti ni onaj rekreativni dio druženja i prijateljstvo, kažu u Klubu.
Kako ste dolazili do razglednica?
– Za mene je ovo kruna moga rada u promociji biciklizma kao sporta i komadić slagalice koji je nedostajao u organizaciji našeg Kluba. Iako se u radu Kluba neće ništa promijeniti što se tiče natjecateljsko djela, ipak sama činjenica da imate licenciranog trenera i osobu kojoj se možete obratiti sa stručnim pitanjem je velika stvar i dokaz ozbiljnosti u radu. Želimo biciklizam približiti što većem broju ljudi i svrstati ga uz bok ostalim sportovima u gradu Metkoviću i šire, a da bi to mogli stručni kadar je neophodan, kazao je Dalibor Talajić.
