U Makarskoj čak 21 novozaražena osoba u posljednja 24 sata

By

-

14. kolovoza 2020.

Od ukupno 423 obrađena testa danas je 77 novooboljelih osoba pozitivno na COVID infekciju sa područja Splitsko-dalmatinske županije, i to iz Splita 25, Makarske 21, Imotskog 4, Sinja 2, Kaštela 6, Solina 1, Trogira 1, Hvara 1, Starog Grada 1, Omiša 1, Klisa 2, Lovreća 2, Otoka 1, Prološca 1 i Runovića 7, izvijestio je županijski Stožer civilne zaštite.

Uz 77 novooboljelih osoba pozitivnih na Covid infekciju sa područja Splitsko dalmatinske županije još je dvoje stranih državljana testiranih u Splitu pozitivno na Covid infekciju – jedna osoba iz Irske i jedna osoba iz Linhenštajna. Od 77 novooboljelih osoba, 12 su kontakti prethodno oboljelih osoba dok se ostali novooboljeli epidemiološki obrađuju.

Prema izvješću KBC-a Split, preminula je muška osoba stara 60 godinu, koja se nalazila na respiratoru u KBC –u Split. Preminuli je uz nekoliko teških kroničnih bolesti bio pozitivan i na Covid infekciju. 638 osoba nalazi se u samoizolaciji. 14 COVID pozitivnih osoba nalazi se na bolničkom liječenju u KBC-u Split.

Poznati makarski noćni klub zatvorio vrata – Švicarci ga proglasili mogućim žarištem koronavirusa

By

LIKEmetkovic.hr

-

14. kolovoza 2020.

Švicarske dnevne novine Blick pišu da su se u hrvatskom baru Makarana u Makarskoj covidom-19 zarazili žena iz Aargaua i četvero njenih prijatelja. Dodaje kako su neki građani kantona Zurich također bili pozitivni na koronavirus nakon što su se par dana zabavljali na istome području – prenosi Index.

Novine također sugeriraju kako su iz Makarske turisti povratkom kućama ponovo prenosili virus dalje – po Švicarskoj, Austriji, Njemačkoj, te da bi ugostiteljski objekt na makarskoj plaži mogao biti i novo europsko žarište.

Klub od jučer zatvoren

Novost u ovoj priči je što je makarski klub, kako je jučer objavio na svojoj facebook stranici, zatvorio vrata do daljnjeg. Razlog se ipak krije u odluci nacionalnog Stožera da rad kafića i noćnih klubova ograniči na ponoć, što su i naveli u objavi na facebooku.

– Sukladno odluci nacionalnog stožera za ograničenje radnog vremena ugostiteljskih objekata do 24h, Makarana bar prestaje s radom. Vidimo se drugom prilikom u nekim boljim vremenima. – napisali su.

Kupnja rabljenog automobila u inozemstvu nikad jednostavnija

By

LIKEmetkovic.hr

-

14. kolovoza 2020.

Ako ste odlučili kupiti polovni automobil u inozemstvu više ne trebate obijati šaltere na carini. Cjelokupnu proceduru utvrđivanja nameta koji se plaćaju carinskoj upravi možete obaviti elektronskim putem, piše tportal.

Tijekom koronakrize ubrzana je digitalizacija u državnim službama. Tako je od sredine srpnja putem sustava e-Građani omogućeno fizičkim osobama obavljanje cijelog postupka prijave, obračuna i plaćanja posebnog poreza na motorna vozila (PPMV) bez dolaska u carinski ured.

Inače, od ulaska u Europsku uniju pojednostavljena je kupnja polovnih vozila iz članica EU-a. S obzirom na to da je Hrvatska postala dio jedinstvenog tržišta EU više se ne plaća carina pa se prilikom unosa vozilo ne treba prijaviti na graničnom prijelazu.

Najveći namet sada je trošarina (posebni porez na motorna vozila) koja se sastoji od dva dijela.

Prvi dio je porez na vrijednost automobila, dok se drugi dio temelji na emisiji CO2, podijeljenoj na benzince i dizelaše. Posebni porez na motorna vozila moguće je utvrditi na dva načina, a koji će se model primijeniti u vašem slučaju odlučujete sami prilikom podnošenja porezne prijave (PP-MV obrazac).

Najbrži put je da vam se posebni porez odredi prema važećoj tablici iz Pravilnika o posebnom porezu na motorna vozila. U tom slučaju ne uzima se u obzir stanje vozila već se porezna obveza utvrđuje na temelju propisanih postotaka, a parametri koji se koriste u kalkulaciji su tip vozila, starost, prodajna cijena, prosječna emisija CO2 i vrsta motora. Okvirni iznos posebnog poreza možete i sami izračunati na temelju kalkulatora Carinske uprave.

Po novome u tom slučaju ne trebate ni dolaziti u carinski ured već možete putem sustava e-Građani ispuniti traženu dokumentaciju i poslati elektronskim putem Carinskoj upravi. Nakon podnošenja prijave u sustavu možete pratiti sve obavijesti vezane za prijavu, odgovarati na upućene poruke i po potrebi slati dodatne podatke. Porezno rješenje Carinska uprava dostavit će u vaš u osobni korisnički pretinac.

Ako smatrate da kalkulator nije korektno odredio visinu poreza možete tražiti procjenu. U tom slučaju morati dovesti vozilo na carinu gdje će ga carinski službenik pregledati i procijeniti njegovu vrijednost. Carinsku procjenu možete osporavati angažiranjem vlastitog procjenitelja, a carinski ured može prihvatiti ili odbiti vašu procjenu.

Osim trošarine prilikom kupnje polovnog vozila postoje i dodatni nameti. Neke morate platiti, a neke možete izbjeći ako ste pribavili odgovarajuće dokumente u inozemstvu.

Jedan od troškova kojeg ne možete izbjeći je naknada za gospodarenje otpadnim vozilima. Obračunava se prema masi vozila, a iznosi 0,60 kuna po kilogramu. Određuje ju carinska uprava na temelju ispunjenog obrasca OV1, kojeg možete priložiti u poreznom postupku putem sustava e-Građani.

Prilikom unosa vozila u stanici za tehnički pregled obavezno morate napraviti homologaciju (postupak utvrđivanja suglasnosti) koja će vas za osobni automobil koštati 625 kuna.

Ako prilikom kupnje niste dobili tvornički dokument s tehničkim podacima o vozilu (CoC dokument) morate od ovlaštenog zastupnika marke unesenog automobila u Hrvatskoj pribaviti potvrdu koja sadrži sve tehničke značajke automobila. To će vas stajati oko 400 kuna.

Također, ako ste kupili rabljeno vozilo od fizičke osobe (po ugovoru) ili pravne osobe koja vam je izdala račun bez iskazanog PDV-a morat ćete platiti i upravnu pristojbu na stjecanje vozila. Ovaj namet plaća se u stanici za tehnički pregled, a iznos ovisi o starosti vozila i snazi motora.

I konačno, kupljenog limenog ljubimca morate registrirati što znači da vas još čekaju troškovi tehničkog pregleda, police osiguranja, nove prometne dozvole i registracijskih pločica.

METKOVSKO LJETO Izložba ‘Propusnica’ Ivana Listeša je otvorena!

By

K. J.

-

13. kolovoza 2020.

Dok naziv izložbe Propusnica sugerira na (ne)podnošljivost postojanja u ovom vremenu pandemije, sami izlošci naprvu i nemaju previše s tim, većina ih je i nastala prije toga. Ipak, akademski slikar Ivan Listeš je odlučio nazivom i načinom večerašnjeg otvorenja izložbe iznijeti svoj stav koji bi mogli nazvati buntom u okviru odgovornog ponašanja.

U izloženim uljima na platnu iz umjetnika progovara njegovo podneblje, barem kada je riječ o izboru motiva i kolorita. Kada se stupi u izložbeni prostor GKS-a, prvo što se može osjetiti je dobro nam poznati mediteranski ambijent, a već letimičnim pregledom je lako prepoznati motive s naše obale (crkve, suhozidi, obala, jedra…), i brodove koji nisu puka prijevozna sredstva, već utočište onima koji u njima brode, simboli postojanja u vremenu i prostoru…

Izložba, koju je večeras otvorila ravnateljica UKS-a Zrinla Mijoč, će biti dostupna za razgledavanje sljedećih mjesec dana u Galeriji GKS-a.

1 of 9

Od sutra noćni klubovi i kafići smiju raditi samo do ponoći

By

K. J.

-

13. kolovoza 2020.

Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak komentirao je rekordan dnevni porast novooboljelih u Hrvatskoj. Otkrio je i da od sutra na stagu stupa mjera ograničenja rada klubova i kafića do ponoći. Tako će ugostiteljski obrti raditi samo do ponoći, prenosi Dnevnik.hr

– Jučer smo objavili da epidemiolšoka služba sa sanitarnom inpsekcijom ima mogućnost privremeno zavoriti klub, a danas je stožer donio odluku koja će na snagu stupiti sutra i vrijediti idućih 10 dana o ograničenju radnog vremena noćnih klubova, barova, caffea, objasnio je Capak i dodao da klubovni neće moći raditi nakon ponoći.

– Moram istaknuti vezanih nekoliko činjenica o ovih 180 novozaraženih. To je još mlađa dobna skupina nego jučer, u prosjeku 31 godina. Većina njih se može povezati s okupljanjima na Jadranskoj obali, kazao je Capak. Dodao je da će nadležne inspekcije nastavljati kontrolirati rad ugostiteljskih obrta.

Ivan Peko, bivši igrač Dinama i Zrinjskog, novo je Neretvino pojačanje!

By

LIKEmetkovic.hr

-

13. kolovoza 2020.

Ivan Peko novi je igrač Neretve iz Metkovića. 30-godišnji krilni napadač ponikao je u nogometnoj školi HŠK Zrinjski Mostar, a 2007. godine pridružio se prvoj momčadi Dinama s kojim je potpisao ugovor.

Nakon polusezone odlazi na posudbu u zagrebačku Lokomotivu za koju je nastupao do srpnja 2012. godine kada se vratio u Dinamo. Za Dinamo je odigrao prvu utakmicu poslije povratka iz Lokomotive, protiv zaprešićkog Intera, u prvom kolu sezone 2012./13.

Osim Dinama i Lokomotive, igrao je za Široki Brijeg, Zrinjski, Vitez i austrijski Horn. U HNL-u je upisao 87 nastupa, a u BIH Premijer ligi 85 nastupa.

Hodočasnici Marijanskoga zavjeta za domovinu stigli su u Metković

By

K. J.

-

13. kolovoza 2020.

Zavjetno hodočašće bratovštine Marijanski zavjet koje se održava šestu godinu zaredom, ove je godine posebno jer zbog epidemije u njemu sudjeluje mali broj ljudi. Skupina koja je s Prevlake pošla prema Međugorju popodne je stigla u Metković.

Hodočasnici koje je vodio don Jere Jokić iz Boljuna (Istra) pomolili su se pred Spomenikom hrvatskim braniteljima a potom su otišli do crkve sv. Ilije. Sutra će krenuti prema Međugorju gdje završava njihov dio hodočašća.

Hodočašće Marijanski zavjet za domovinu krenulo je na blagdan Gospe Snježne istovremeno iz osam smjerova (Osijek-Voćin, Prevlaka-Međugorje, Voćin-Marija Bistrica, Sljeme-Trsat, Knin-Sinj, Sinj-Međugorje, Rijeka-Udbina, Udbina-Knin) a završit će na Veliku Gospu.

– Molimo za Hrvatsku, molimo za sve naše potrebe. Šaljite svoje nakane, pridružite se krunici sa hodočašća svaki dan u 18 sati, iznimno četvrtkom u 20 sati, neka nas naša Rajska Odvjetnica čuva. I nemojmo zaboraviti, kako je rekao jedan od naših duhovnika: ‘Svako djelo iz ljubavi, veliko je djelo’. Hvala svima koji su uključeni u Zavjet za Domovinu! – poručuju iz Marijanskoga zavjeta.

ŽUPANIJSKI STOŽER: Na području Metkovića i Ploča tri su novozaražene osobe

By

K. J.

-

13. kolovoza 2020.

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji su u posljednja 24 sata zabilježena tri nova slučaja zaraze COVID-19 infekcijom. Radi se o jednoj mlađoj ženskoj osobi iz Ploča, jednoj ženskoj osobi srednjih godina iz Metkovića i jednoj mlađoj muškoj osobi iz Metkovića, priopćio je danas Stožer civilne zaštite DNŽ.

S današnjim danom izliječene su dvije osobe, strani državljani.

Od početka pandemije analizirana su ukupno 7082 uzorka.

U OB Dubrovnik je hospitalizirana jedna osoba pozitivna na COVID-19.

U samoizolaciji je ukupno 276 osoba, a u posljednja 24 sata zabilježeno je jedno kršenje mjere. Od početka pandemije zabilježeno je ukupno 50 kršenja mjere samoizolacije.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

NAJAVA!!! Nigdje bez ‘Propusnice’…

By

LIKEmetkovic.hr

-

13. kolovoza 2020.

Nakon pomalo neočkivane najave, slijedi ona uobičajena! Pojava koronavirusa promijenila je život kakav poznajemo. Sjećate li se karantene, mjera donesenih s ciljem sprječavanja koronavirusa? Propusnica? Cijelo to neočekivano razdoblje, akademski slikar Ivan Listeš pretvorio je u izložbu slika. U njegovim slikama možemo se pronaći svi. Pronađite se i vi, večeras u 21 sat u Galeriji GKS-a gdje će biti otvorena izložba pod nazivom Propusnica.

POGLED KROZ OBJEKTIV NIKŠE MARGETE! Lađarska bitka na Neretvi i još malo više…

By

LIKEmetkovic.hr

-

13. kolovoza 2020.

Tamo gdje cvate perunika i lopoč; gdje se od antičkih vremena uplovljavalo trijerama i trgovačkim lađama, tamo gdje su Pagani dokinuli poganski kult te se posljednji pokrštavali od IX stoljeća; gdje je stolovao knez Domagoj sa svojim strijelcima kontrolirajući sve strane ondašnjeg svijeta na razmeđu civilizacija, svoje je plodno mjesto pod suncem, tom deltom Mediterana pronašla neukrotiva rijeka Neretva, vjekovna žila kucavica donjeg Poneretavlja.

Kada jednom dođete u taj mitski ambijent tihih virova Norina, desanskih korita ili živopisnog pritoka Crne rike, osluhnete šum maestrala među jablanovima koji se došaptavaju u gluho doba poslijepodneva čiji mir poremeti tek pokoji lavež psa ili pijetla kukurik, znat će te da ste pristigli na posebno tlo koje vas zasigurno neće ostaviti ravnodušnima.

1 of 8

Sve do novijeg ciklusa, delta Neretve više je bila poznata po izreci o Božjem prokletstvu i malariji, nego po svojoj plodnosti i ljepoti, žuljevitom radu i značaju domicilnog življa. Mnogo se nadničilo, iseljavalo i rano umiralo… Jendečilo u sapetim težačkim odnosima borbe za opstanak, sinergije s močvarom koja se otimala majci zemlji…

Boljem prosperitetu mogao se nadati samo onaj koji je imao teretno prijevozno plovilo – lađu, neraskidivu poveznicu gotovo svih aktivnosti neretvanskog težaka kojem su životni ritam određivala godišnja doba i crkveni kalendar. S njom su prevozili urode i stoku, travu i pijesak, građevni materijal kao i drvenu građu za pokućstvo; vraćali se s posla i prosidbi, prevozili preminule u lijesu ili plahti; u njoj se vjenčavali okićenoj cvijećem i milom trobojnicom.

Jedan od zazoritih prizora gdje žene pognuto povlače lađu konopom prebačenim preko ramena i natovarenu uzvodno vuku, okarakteriziralo je tzv. lancanje. Kako je Obrad Glušćević i pokazao u svojim dokumentarcima, lađu se bez korištenja kormila veslalo na pariće, ponekad s malim jedrom, običnim jednostavnim latinskim ili oglavnim na kratkom jarbolu. Budući da joj je oblikovna forma neznatno mijenjana tijekom stoljeća, doima se kao živi brodograđevni fosil.

1 of 9

Ono što je do danas sačuvalo i revaloriziralo tradicijsko plovilo jedine hrvatske delte, prenamijenilo ga u sportsko-turističke svrhe, svakako je Maraton lađa na Neretvi koji se održava svake druge subote u kolovozu.

Najavljivan za centralni spektakl godine u kojem koherira cijela dolina, isprva patriotski pronikut 1998. godine kao eksperimentalni lokalni događaj na dionici dugoj 22,5 km od Metkovića do Ploča, održao se i nadišao svoje granice vrijednosti pa time postao državna tvorevina natjecateljskog duha u kojoj svi žele sudjelovati.

Maraton lađa pasionska je igra, emotivna utrka s vremenom nametnutog globalnom užurbanošću civilizacijskog ritma; ekspresija nadmetanja i prolaznosti, ali prije svega druženja kako bi se iz zaborava u dokolici i sportu izgradilo bratstvo i ljubav prema nasljeđu, folkloru, kulturi, spomeničkoj baštini…

1 of 10

Uz glavne aktere tradicionalne maratonske dionice, svoje zvijezde dana prate mnoge druge lađe i plovila, sjedinjeni u ritmu zanosa, bodrenja i podrške. Dogodi se tu i pokoja psovka, odmjeravanje vokabularnim dobacivanjem od plovila do plovila, samo Neretvanima svojstveno, temperamentnim protagonistima najslavnije epopeje za koju se živi i gine, za koju se priprema cijelu godinu a čiji antagonizam pretežno završi pomirbenom simulacijom upućenom palcem ili srednjim prstom.

Međutim, naša priča ovdje biva okončana epilogom kada prvi i zadnji lađari grčevito izveslaju svoju epsku završnicu do pločanske rive; kada ih okupljena masa hvalospjevno dočeka uz brojno prisustvo medija. Kada se slavi dugo u ljetnu noć, jer sutra slijedi zasluženi odmor za sve aktere iscrpljujućeg scenarija. Kada i Neretva usporava svoj tok i miruje; kada nastavlja da erozivno djeluje mijenjajući izgled donjeg Poneretavlja…

Hoće li tajne njenih aluvijalnih nanosa znati samo mulj? Ptice močvarice i korijeni lopoča? Što nam to prešućuje prošlost a da bi oblikovala budućnost? Koliko li će puta svoju vizuru mijenjati do sada?

1 of 7