Kako je moguće da država zaboravi da u vlasništvu ima tvrtku s više od 1200 kuhara i konobara?

Pa, eto, čini se da je moguće i da od petrinjskog potresa treba proći 11 dana prije nego što neka državna služba poviče – a zašto stradalima ne bi kuhao Pleter?

Doista, teško je objašnjivo zašto su hranu za stradalnike u potresu – bez ikakvih protokola, urudžbiranja, kriterija i javnih nabava – u samo jednom danu bili sposobni organizirati privatni ugostitelji te svakodnevno pripremati čak 15 tisuća obroka dok se državni kuhari i konobari, od kojih mnogi zbog ograničenja rada posljednjih mjeseci rade u znatno manjem opsegu, nisu niti sjetili ponuditi da priskoče u pomoć?

“Čekamo odluku o mobilizaciji i zasad se sve čini kako se ide u tom smjeru te kako će Pleter preuzeti pripremu obroka za stradalnike na Baniji. Na sličan smo način već mobilizirani na pripremi hrane i čišćenju zagrebačke Arene”, potvrdio nam je tijekom vikenda predsjednik Uprave Pleter usluga, general Marijan Mareković, donosi Jutarnji list.

Na pitanje jesu li se sami ponudili preuzeti pripremu prehrane u Petrinji, Mareković je odgovorio da to nije bilo potrebno jer su volonteri napravili dobar posao, no izgledno je kako će ova državna kompanija već danas početi preuzimati taj posao na Baniji.

Za to imaju i više nego dovoljno radnika: prema izvješću za 2019., ta kompanija u 100-postotnom državnom vlasništvu zapošljava čak 1223 radnika angažirana u 23 vojne kuhinje, sedam prostora za podjelu hrane, pet restorana u sklopu domova Oružanih snaga, devet čajnih kuhinja, 32 vojničke kantine, dva kafića i četiri restorana koji svoje usluge pružaju na tržištu.

Državni ugostitelj

Od toga, samo u ugostiteljstvu zapošljavaju njih 608, 365 osoba radi na poslovima čišćenja i održavanja, 72 na uslugama smještaja, jer ta tvrtka ima i četiri hotela, a u upravi je zaposleno 54 radnika.

Za preuzimanje novih dužnosti, dakle, imaju i više nego dovoljne kapacitete, posebno s obzirom na činjenicu da su im zbog pandemije zatvorena četiri restorana i tri hotela u kojima trenutačno ne mogu pružati nikakve usluge. Posao u vojnim menzama redovno obavljaju, iako i tamo pod epidemiološkim ograničenjima.

Mareković nam je rekao da će im ograničenje rada utjecati na godišnje prihode koji će u 2020. sigurno biti manji nego što se očekivalo, no usprkos tome, uprava je sa sindikatima postigla dogovor da ne bude otpuštanja ni smanjenja plaća. Državni ugostitelji, dakle, zasigurno će u pandemiji proći znatno bolje nego privatni – ovim drugima, naime, u potpunosti je zabranjen rad, osim u smislu dostave hrane i cateringa, dok Pleter usluge od poslova koje obavlja za MORH i državu, a koje i dalje nesmetano obavlja, ostvaruje gotovo 80 posto godišnjih prihoda.

“Zatvoreni su naši restorani koji posluju na tržištu i u kojima ove godine nismo imali ni svadbe, ni bankete, dok u ostalim objektima možemo normalno obavljati svoj posao”, rekao je Mareković.

Tvrtka posljednjih godina bilježi jako dobre rezultate i kontinuirani rast: lanjski prihodi iznosili su 213 milijuna kuna, u godini prije 195 milijuna, 2017. ta je brojka iznosila 182 milijuna, a 2015. bili su na 171 milijun.

Doduše, dobrim pokazateljima na ruku ide i činjenica da država svesrdno “pomaže” Pleter – vojne prostore u kojima priprema hranu ta kompanija koristi bez naknade, a nedavno je tvrtka bila u centru pažnje i nakon što je Jutarnji otkrio kako je Fina uložila 5,8 milijuna kuna u obnovu restorana u svojoj zgradi u zagrebačkoj Vukovarskoj ulici, da bi ga potom prepustila Pleteru za najamninu od 850 eura mjesečno.

U međuvremenu, ugostitelji kojima su zatvoreni lokali već na sam dan potresa shvatili su da će za stradalnike biti potrebno pripremati tople obroke pa su se zaputili u Petrinju, no nakon što su tamo pripremili oko 100 tisuća obroka, država ih je odlučila zamijeniti Pleterom i na račun ugostitelja svalila kritike jer su hranu, navodno, pripremali i za one kojima nije bio potreban gotovi kuhani obrok.

Čisti komunizam

“Ma slušajte, ja neću ovdje ljude ostaviti gladne. Mi se sigurno nećemo baviti određivanjem tko smije, a tko ne smije dobivati topli obrok. Ali, ja se pitam ne bi li bilo logičnije privatnim ugostiteljima omogućiti da sad, u razdoblju u kojem ne smiju raditi, pripremaju hranu za stradalnike, a da trošak toga snosi država? Time bi nešto zaradili, a država im više ne bi trebala plaćati naknadu”, poručio je Marin Medak te dodao da je angažman Pleter usluga bez javnog natječaja “čisti komunizam”.

Chef Mate Janković poručio je da mu je drago što se država 12 dana poslije potresa sjetila da ima 1200 ugostitelja i robne zalihe.

“Da je taj sustav posložen, vojska bi došla na Baniju odmah prvi dan, napravila kuhinju, a onda nas eventualno zvala u ispomoć. Ovako su čekali da sve to za njih napravimo mi, a onda su krenuli sa salvama kritike da se tamo, kao, previše kuha. Pa, ti ljudi danima nakon potresa nisu imali struje, o čemu mi pričamo? Sramotno, umjesto da nam zahvale, mi bismo sad s Banije trebali otići posramljeni”, razočaran je Janković, donosi Jutarnji list.

Nova organizacija: Hranu će kuhati u Croatiji, na Vojnom učilištu i u vojarni u Buni te dovoziti u Petrinju

Djelatnici tvrtke Pleter mogu pripremiti 20 tisuća obroka dnevno za stradale na Banovini.

Obroci će se kuhati u petrinjskoj vojarni i zagrebačkoj vojarni Croatia, na Hrvatskom vojnom učilištu te u vojarni u Velikoj Buni.

Hrana će se voziti na lokacije u Petrinji, Sisku i Glini gdje se i sada dijeli potrebitima, objasnio nam je jedan časnik zadužen za organizaciju pripreme hrane koju od danas preuzima državni Krizni stožer.

“Na svim lokacijama u krugu sat i pol vožnje može se pripremati hrana za stradale i voziti na punktove za podjelu”, dodao je naš sugovornik. Prema njegovim riječima, za distribuciju hrane po okolnim selima bit će zadužen Crveni križ. Namirnice će nabavljati vojska i Crveni križ.

Istodobno s Pleterom hranu će i dalje pripremati i privatni ugostitelji. Premijer Andrej Plenković jučer im je iz Siska uputio veliku zahvalu za sav trud koji su proteklih dana uložili te hranili lokalno stanovništvo.

Piše: Dora Koretić/JL