avezni zavod za zapošljavanje u Njemačkoj objavio je popis naknada iz širokog spektra profesija. Time tamošnje institucije, navodi Fenix-magazin, žele osigurati veću transparentnost plaća.
U nastavku donosimo popis naknada za 2019. godinu, a koji prikazuje srednju bruto plaću najpopularnijih zanimanja u Njemačkoj.
Medicinska sestra (gerijatrija) 3.032 eura
Ljekarnik 6.150 eura Arhitekt 4.087 eura
Medicinski asistent 2.448 eura
Optičar 2.448 eura
Pekar 3.502 eura
Prodavač peciva 1.839 eura
Rukovatelj bagerom 3.421 euro
Bankovni službenik 4.875 eura
Inženjer građevine 5.246 eura
Profesionalni vozač 2.556 eura
Vozač autobusa 2.556 eura
Krovopokrivač 3.265 eura
Električar 3.143 eura
Elektromehaničar 3.694 eura
Recepcionar 1.807 eura
Odgajatelj 3.598 eura
Instruktor vožnje 2.837 eura
Keramičar 3.003 eura
Frizer 1.684 eura
Vozač viljuškara 2.687 eura
Vodoinstalater 3.056 eura
Čistač zgrada 2.080 eura
Grafički dizajner 3.322 eura
Pomoć u kući 2.140 eura
Domar 2.889 eura
Industrijski službenik 3.624 eura
Industrijski mehaničar 3.922 eura
IT stručnjak 4.236 eura
Inženjer elektrotehnike 5.934 eura
Pravni službenik 3.307 eura
Blagajnik u trgovinama 2.214 eura
Konobar 1.934 eura
Automehaničar 3.077 eura
Kuhar 2.284 eura
Medicinska sestra 3.547 eura
Moler 2.776 eura
Skladišni radnik 2.814 eura
Učitelji u osnovnoj školi 4.318 eura
Profesori u srednjoj školi 5.488 eura
Logističar 3.525 eura
Logoped 2.575 eura
Inženjer strojarstva 5.652 eura
Zidar 3.214 eura
Medicinsko-tehnički laborant 3.456 eura
Metalski radnik 3.738 eura
Bolničar u Hitnoj 3.404 eura
Fizioterapeut 2.513 eura
Pilot više od 6.150 eura
Psiholog 4.537 eura
PR menadžer 4.436 eura
Programer 4.644 eura
Brodski mehaničar 3.953 eura.
Kovač 3.050 eura
Tajnik 3.306 eura
Špediter 3.252 eura
Porezni službenik 2.803 eura R
evizor više od 6.150 eura
Zubni tehničar 2.628 eura
Tesar 3.153 eura
Cijeli popis plaća i zanimanja možete pogledati OVDJE.
U posljednjih nekoliko godina, na Korčuli u Blatu, na arheološkom lokalitetu Kopila, pronađene su grobnice lokalne populacije s prilozima iz antičke Grčke, u Lumbardi je pronađen vrijedan ulomak glasovite Lumbarajske psefizme, na istom je lokalitetu iskopana i helenistička cisterna jedinstvena na Mediteranu, a prije nekoliko dana na Pelješcu, na području Zakotorac, pronađena je grčko-ilirska kaciga kakvih do sada poznajemo manje od sto primjeraka u čitavoj Europi, piše Dubrovački vjesnik.
Koordinator i ovog istraživačkog tima je poznati doktor znanosti, redoviti profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Odsjeka za arheologiju, Hrvoje Potrebica koji u Lumbardi istražuje više od 20 godina. Profesor Potrebica može se pohvaliti doista senzacionalnim otkrićima, a nedavno je na listu pronalazaka upisao još jedan.
„Istraživali smo grob iz 4. st. prije Krista koji je pripadao članu ratničke elite u kojem smo pronašli grčko-ilirsku kacigu, vrlo sličnu nedavnom nalazu na Kopili. U grobu smo našli i ulomke drugog željeznog oružja poput kopalja i noževa. Međutim, uz ratnika su ukopane još barem dvije, a možda i više osoba, od kojih je najmanje jedna žena na što upućuju i ostaci ženske nošnje. Pronađena kaciga je standarni tip koji nazivamo grčko-ilirskom kacigom. Takva kaciga ima nekoliko razvojnih faza, a ovakva varijanta iz 4 st. prije Krista koristila se i na grčkim i na ilirskim prostorima. Brončana je, ima čvrstu zaštitu za glavu i karakteristični pravokutni izrez za lice. Do danas ih je pronađeno tek oko 40 u Europi“, istaknuo je profesor.
Radi se o trenutno jednom od najzanimljivijih otkrića u Europi, a priča o pronalasku je započela 2019. godine, kad je ekipa Centra za prapovijesna istraživanja, čiji je osnivač i predsjednik profesor Potrebica, na poziv članova udruge Hrvatski dom Viganj, obišla prostor zapadnog Pelješca. Na tom su prostoru ustanovili nekoliko arheološki izuzetno zanimljivih prostora u neposrednoj blizini ilirskog svetišta Spile Nakovana. U poznatom špiljskom svetištu, od 4. do 1. st. prije Krista obavljali su se vjerski obredi nepoznatim božanstvima plodnosti. Tadašnje stanovništvo na toj je lokaciji ostavljalo mnoštvo darova čemu svjedoči velika količina fine helenističke keramike pronađene oko glasovitog falusoidnog stalagmita. Špilju je pronašao i istraživao prof. dr.sc. Stašo Forenbaher. Nakon što je zaključio istraživanja, špilja u Nakovani pala je u drugi plan.
Ipak, atraktivna otkrića u Lumbardi u posljednje dvije godine pokrenula su zanimanje i za već istražene lokalitete, pa je profesor Potrebica dobio poziv da zaviri u tajne zapadnog dijela Pelješca. Na teren je izašla dobro uigrana ekipa sastavljena od predstavnika nekoliko ustanova, dr.sc. Domagoj Perkić iz Dubrovačkih muzeja, dr.sc. Marko Dizdar ravnatelj Instituta za arheologiju i prof. dr.sc. Hrvoje Potrebica iz Centra za prapovijesna istraživanja.
„Primijenili smo znanstveni pristup koji obuhvaća cjelokupni krajolik, ne samo pojedinačne lokalitete, što odgovara najvišim europskim istraživačkim trendovima. Rezultat je da smo, osim špilje, utvrdili mnoštvo drugih, do sada nepoznatih lokaliteta i naučili mnogo o unutrašnjim zakonitostima tog izuzetnog prostora pri čemu nam je presudna bila pomoć Ivana Pamića, predsjednika udruge Hrvatski dom Viganj, velikog entuzijasta i zaljubljenika u Nakovanu“, istaknuo je profesor Potrebica.
Nakovanom dominira utvrđeno visinsko naselje na stijeni koje se naziva Grad, priča nam Potrebica, a oko Grada se pruža impresivan pogled na krajolik s kamenim gomilama i ravnim grobovima, gotovo potpuno skrivenim u kamenjaru i neprohodnom terenu. Jako je zanimljiva činjenica da se s tog prostora izravno vidi cisterna u Lumbardi. U ovoj kampanji istražili su dva groba koji datiraju iz 11., odnosno 7. st. prije Krista.
Paralelno s tim, naišli su na drugi prapovijesni krajolik oko sela Zakotorac. Riječ je o prapovijesnim gomilama iz različitih razdoblja oko gradine na brdu Kotorac. Od pretpostavljenog prapovijesnog naselja, niz gomila vjerojatno ukazuje na prapovijesni put do izvora Vidohovo gdje bi moglo biti i svetište, kako su zaključili istraživači. Grob iz kojeg je iskopana kaciga pronađen je prilikom sanacije jedne od oštećenih gomila koje su u najvećem broju manje ili više devastirane. Grob nije omeđen pločama, već je ukopan u živu stijenu, a riječ je o velikom pravokutnom prostoru dimenzija približno 3×2 metra. Iako su kosti pokojnika u prilično lošem stanju, pretpostavlja se da su položeni približno u smjeru zapad-istok. Ovi nalazi datiraju nešto ranije nego kolonija na Korčuli koja je osnovana krajem 4. ili početkom 3. st. prije Krista.
Ovaj pronalazak, nada se Potrebica, ubrzat će istraživanja na Pelješcu. Kako je riječ o početku istraživanja, ove godine nisu dobili nikakvu financijsku potporu za rad iz bilo kojih izvora. Snalazimo se, kaže profesor, uz pomoć Općine Orebić, udruge Hrvatski dom Viganj i volonterskim radom. Međutim iduće godine se nadaju potpori Ministarstva kulture, jedinica lokalne i regionalne samouprave i drugih izvora financiranja jer istraživačkom konzorciju, kojeg čine Dubrovački muzeji, Filozofski fakultet iz Zagreba i Institut za arheologiju, a koordinira ga Centar za prapovijesna istraživanja, predstoji dugogodišnji rad na istraživanju i prezentaciji ovih prostora. Uz postojeće turističke sadržaje, gastronomiju i posebno vino koje se direktno zrcali u nekim aspektima pogrebnih običaja, mogućnosti su praktički bezgranične, vizionarski je istaknuo profesor.
„Golemi potencijal ovog pronalaska će potaknuti sustavniji pristup cjelokupnog istraživanja. Nas četvorica se nadamo kako ćemo iduće godine imati priliku nastaviti s istraživanjem kako bi pronalasci dobili širi kontekst i kako bismo bolje razumjeli, na odgovarajući način zaštitili i, u suradnji s lokalnom zajednicom, prezentirali ove jedinstvene krajolike koji u kombinaciji s izuzetnim nalazima na Korčuli otvaraju potpuno novu sliku značaja južnog Jadrana u povijesnoj dinamici ovog dijela Europe“, istaknuo je Potrebica, piše Dubrovački vjesnik.
Pred nama je novo pogoršanje vremena zbog čega je za srijedu DHMZ izdao upozorenje za cijelu Hrvatsku.
Puhat će jugo, a najobilnije će kišiti na Kvarneru, na otocima sjevernom i srednjeg Jadrana, u Gorskom kotaru i Lici, unutrašnjosti Dalmacije, gdje od sutra ujutro do navečer lokalno može pasti više od 50 litara kiše po metru četvornom.
Temperatura zraka bez većeg dnevnog hoda, uglavnom od 10 do 15 na kopnu, a na Jadranu od 15 do 20 °C.
Već tijekom popodneva jugo će okretati na buru. U četvrtak i petak diljem Hrvatske bit će stabilnije i danju ponovno toplije, ali uz svježija jutra.
Deutsche Welle piše kako su njemački znanstvenici otkrili učinkovitost slatkog pelina u liječenju COVID-a 19. A slatki pelin raste u Hercegovini.
Svijet je u utrci za pronalaskom pouzdanog cjepiva protiv COVID-a 19 – neočekivane pošasti 21. stoljeća koja je do sada odnijela više od milijun života, a gotovo 35 milijuna je oboljelo. Za sada. No, znanstvenici s njemačkog Instituta Max-Planck u Potsdamu istražuju kako pomoći oboljelima, kako ih liječiti od koronavirusa i to uz pomoć jedne obične ljekovite biljke – slatkog pelina.
Raspolažu rezultatima koji ulijevaju nadu za početak kliničkih ispitivanja. Kako je već pisao DW, istraživanja su iznenadila znanstvenike: ekstrakti slatkog pelina aktivni su protiv SARS-CoV-2. Listovi biljke slatkog pelina (Artemisia annua) uzgajani u Kentuckyju, u SAD-u, najbolju antivirusnu aktivnost pokazali su kod ekstrakcije s čistim etanolom ili destiliranom vodom, ali i dodavanjem kave.
Slatki pelin protiv korone?
Petra Mihića iz Ljubinja ta vijest nije posebno iznenadila. On već godinama jedini u BiH i na bio osnovi uzgaja upravo slatki pelin, višestruko ljekovitu biljku koja se desetljećima upotrebljavala kao lijek protiv malarije, a u Hercegovini često raste i kao samonikla.
– Kada se u Hercegovini prije nekoliko godina masovno počelo saditi smilje, koje je također ljekovita biljka, ja sam htio učiniti nešto drugačije. Čitao sam da se u kineskoj tradiciji posebno cijenio pelin u liječenju kancerogenih oboljenja i godinama istražujem kako postići najbolju kvalitetu u najboljim uvjetima uzgajanja ove specifične biljke. I tako je počela moja avantura s organskim uzgajanjem slatkog pelina, kaže Petar Mihić za Deutsche Welle.
Ipak, koliko fitoterapija, liječenje ljekovitim biljkama, ima podršku i u “službenoj” medicini?
Medicina priznaje ljekovitost
Dr.med.spec Andrea Jurić kaže da su se s mogućim pozitivnim učincima slatkog pelina u liječenju COVID-a 19 liječnici upoznali tijekom pandemije.
– U habitusu naroda koji žive na području Hercegovine je traženje lijeka u pripravcima biljnog podrijetla kojima je Hercegovina jako bogata. Upoznata sam s činjenicom da su ljudi s ovih prostora konzumirali čaj od slatkog pelina te prijavljivali pozitivne učinke u svim fazama infekcije COVID-19. Smatram da bi bilo jako korisno provesti dodatne kliničke prospektivne studije po ovom pitanju, kaže ova epidemiologinja.
Prof.dr. Jasenko Karamehić, internist imunolog, jedan od vodećih u BiH i s bogatim iskustvom rada u medicinskim centrima diljem svijeta, kaže da sve ima itekako smisla.
Specifično nespecifično djelovanje
– I to zato što slatki pelin djeluje na malariju, a antimalarici, lijekovi kao klorokin, cidrofloroksin itd., spadaju u grupu lijekova koji imaju određenu specifično-nespecifičnu aktivnost kao ramdesivir ili neki drugi retroviralni, antivirusni lijekovi protiv primjerice AIDS-a itd., i na COVID 19., kaže prof. dr. Karamehić.
On podsjeća da se dio ove biljke u Aziji upotrebljava u liječenju malarije te da već godinama stanovništvo koristi njezina ljekovita svojstva.
– I tu je ta poveznica. Meni, kao imunofarmakologu to je još lakše shvatiti i vidi se da svi lijekovi koji djeluju na uzročnika malarije, djeluju uspješno i na COVID 19. Da se razumijemo, nije to specifični lijek, ali jest specifično nespecifični – znači ima određen učinak, zaključuje prof. dr. Karamehić.
Hrvatskog telekoma je odlučio se ispričati korisnicima svojih usluga koje su imali problema s mobilnim pozivima 29. rujna 2020. Hrvatska je zbog toga bila u telekomunikacijskoj blokadi! Velik dio korisnika, kao i žurne službe (Hitna, vatrogasci, policija, sustav hitne službe 112), bolnice i druge ustanove.
Više od tri milijuna telefonskih uređaja u cijeloj Hrvatskoj, od toga dva milijuna mobitela i još nešto više od milijun fiksnih telefona, jučer je, tijekom radnog dana, bilo beskorisno. Pad telefonske mreže Hrvatskog telekoma, najvećeg operatera u zemlji, čije usluge koristi 46 posto korisnika mobitela i više od polovice svih domaćinstava i tvrtki, a koji je trajao od pola 11 do oko 16 sati, izazvala je tehnička greška u telefonskim centralama.
Tada je Jutarnji list napisao, pozivajući se na svoj izvor, da operator neće imati financijske posljedice zbog ovog pada ako on ne potraje dulje od 24 sata. Tek u tom slučaju HT bi bio obvezan svojim korisnicima umanjiti račun za iznos trajanja kvara. No, izvor dodaje da će zbog reputacije operator vjerojatno tražiti način na koji bi se odužio korisnicima.
Upravo se to i događa! U znak isprike HT korisnicima putem SMS-a šalje obavijesti o sedmodnevnom besplatnom neograničenom internetu.
– 7 dana neograničenog interneta unutar Republike Hrvatske bit će dostupno u razdoblju od 00:00 8. listopada do 23:59 14. listopada 2020. Za korištenje nije potrebno napraviti ništa dodatno, neograničeni internet će biti dodijeljen na vaš mobilni broj. – stoji u obavijesti za korisnike.
Iz komunalnog poduzeća Metković d.o.o. obavještavaju korisnike vodnih usluga u dijelu Ulice Zrinjskih i Frankopana (od križanja sa Ulicom A. Stepinca do križanja sa Zagrebačkom ulicom) da će 7. listopada (srijeda) od 8 do 13 sati doći do prekida u isporuci vode zbog radova na vodoopskrbnoj mreži.
Istovremeno će biti zatvorena za promet Zagrebačka ulica, od križanja sa Ulicom kneza Trpimira do izlaza na Ulicu Z. i Frankopana.
Stjepan Simović ostaje na mjestu županijskog vatrogasnog zapovjednika. Potvrđeno je to na današnjoj izvanrednoj skupštini Vatrogasne zajednice Dubrovačko-neretvanske županije koja nije prihvatila ponuđenu ostavku, prenosi Dubrovački vjesnik.
– Ustvrdili smo da je u Simovićevu slučaju riječ o prekršaju izvan radnog vremena u kojem nije nastala šteta za ljude, nego tek manja materijalna šteta. Usput, ovo je bio njegov prvi i jedini prekršaj u prometu, a i u životu, te smo procijenili kako ne postoje okolnosti za najstrožu sankciju – izjavio nam je predsjednik Županijske vatrogasne zajednice Dubrovačko-neretvanske županije Ivo Franušić po završetku izvanredne skupštine održane u Janjini. O ostanku Simovića na mjestu županijskog vatrogasnog zapovjednika odlučeno je jednoglasno.
Simović je, podsjetimo, početkom rujna objavio kako je pod utjecajem alkohola sudjelovao u prometnoj nesreći u Dubokoj Ljutoj, zbog čega je svoj mandat vatrogasnog zapovjednika Dubrovačko-neretvanske županije stavio na raspolaganje.
Za nezgodu koja je na sreću prošla samo s materijalnom štetom i jednom lakše ozlijeđenom osobom, Simović je izrazio ispriku cjelokupnoj javnost.
Na istu se temu oglasila i Hrvatska vatrogasna zajednica, osudivši ovakav način ponašanja.
– Iako u nesreći nije bilo težih posljedica, ovo je još jedan dokaz što može izazvati neodgovorno ponašanje. Sukladno zakonskim mogućnostima, poduzet ćemo odgovarajuće mjere kako bismo poslali poruku da konzumiranjem alkohola, a potom sudjelovanjem u prometu, vatrogasci štete ugledu našeg humanog zvanja – iznijeli su tada u priopćenju.
Simoviću je zbog profesionalnosti i velikog doprinosa vatrogastvu, te spašavanju ljudi i imovine tijekom godina mandata, nakon incidenta stigao niz poruka potpore javnosti, prenosi Dubrovački vjesnik.
U nedjelju, 11. listopada veslači iz VK Neretvanski gusar nastupiti na 32. Neretvanskoj regati koja se bilježi i kao drugi ovosezonski Mini kup Dalmacije u organizaciji Veslačkog saveza Dalmacije.
Nastupit veslači kadetskog i juniorskog uzrasta iz svih klubova od Zadra do Dubrovnika, i veslači iz Rame (BiH).
Dođite u nedjelju na Neretvu (Šetalište 116. brigade HV-a) i podržite naše veslače i uživajte u 36 utrka na 500 metara dugoj regatnoj stazi koje će se voziti od 9 do 13 sati.
Natjecanje će biti organizirano u skladu s epidemiološkim mjerama.
Uprava ŽNK Neretva je odlučila ukinuti članarine za sve djevojčice koje treniraju u školi nogometa. Tim povodom su se javnosti sljedećim obratili priopćenjem:
Klub koji postoji tek 6 godina, donio je odluku koja bi trebala biti za primjer svim ostalim klubovima. Članovi uprave ŽNK „Neretva“ odlučili su ukinuti članarine za sve djevojčice koje odluče zaigrati ženski nogomet Iza vage.
Iz uprave doznajemo kako je ova odluka došla iz želje da djecu potaknu da se što više bave sportom, a da pritom financijski ne opterete roditelje s obzirom na tešku novonastalu situaciju. Cilj Kluba je da svim djevojčicama iz doline Neretve i susjednih gradova iz Bosne i Herecegovine pruže priliku da uživaju u nogometnoj igri.
Trenutno u Klubu ima oko 60 cura koje aktivno sudjeluju u natjecateljskim ligama. Seniorke su imale nešto lošiji start u 1. HNLŽ, ali pobjeda u Kupu protiv Marjana donijela je dozu samopuzdanja za nastavak lige. Također, po prvi puta, od ove godine, postoji kadetska i pionirska jedinstvena liga na nivou cijele Hrvatske pod pokroviteljstvo HNS-a. Ukupno je 12 klubova za svaku od kategorija, a kadetkinje nakon 3 kola dijele prvo mjesto.Najmlađe članice- limačice igraju svoju ligu na nivou Dalmacije koja se igra turnirski.
ŽNK „Neretva“ poziva sve zainteresirane djevojčice da se pridruže ostalim curama i zaigraju Iza Vage.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 25 novih slučajeva zaraze koronavirusom, priopćio je danas Stožer civilne zaštite Dubrovačko-neretvanske županije.
Riječ je o četiri muške i 12 ženskih osoba iz Dubrovnika (za dvije muške i 12 ženskih osoba je utvrđena epidemiološka veza), tri muške i jednoj ženskoj osobi iz Kule Norinske (za sve utvrđena ep. veza), dvije ženske osobe iz Metkovića (utvrđena ep. veza), te dvije muške i jednoj ženskoj osobi koje nemaju prebivalište na području naše županije (utvrđena epidemiološka veza).
Izliječeno je 17 osoba – sedam osoba iz Dubrovnika, četiri iz Konavala, dvije iz Kule Norinske, po jedna iz Župe dubrovačke, Metkovića i Slivna te jedna osoba koja nema prebivalište na području naše županije.
U OB Dubrovnik hospitalizirano je 11 osoba pozitivnih na koronavirus. Od početka pandemije analizirana su 15 153 uzorka.
U samoizolaciji su 283 osobe, a u posljednja 24 sata nije utvrđen slučaj kršenja mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđen je ukupno 81 slučaj kršenja samoizolacije.
Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH
Radi se o trenutno jednom od najzanimljivijih otkrića u Europi, a priča o pronalasku je započela 2019. godine, kad je ekipa Centra za prapovijesna istraživanja, čiji je osnivač i predsjednik profesor Potrebica, na poziv članova udruge Hrvatski dom Viganj, obišla prostor zapadnog Pelješca. Na tom su prostoru ustanovili nekoliko arheološki izuzetno zanimljivih prostora u neposrednoj blizini ilirskog svetišta Spile Nakovana. U poznatom špiljskom svetištu, od 4. do 1. st. prije Krista obavljali su se vjerski obredi nepoznatim božanstvima plodnosti. Tadašnje stanovništvo na toj je lokaciji ostavljalo mnoštvo darova čemu svjedoči velika količina fine helenističke keramike pronađene oko glasovitog falusoidnog stalagmita. Špilju je pronašao i istraživao prof. dr.sc. Stašo Forenbaher. Nakon što je zaključio istraživanja, špilja u Nakovani pala je u drugi plan.
