-

ŽUPANIJSKI STOŽER: U Pločama pet novozaraženih, ukupno sedam u Županiji

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 7 novih slučajeva zaraze koronavirusom. Riječ je pet osoba (tri muške i dvije ženske) iz Ploča koje se epidemiološki sve vežu uz jedno okupljanje u Splitsko-dalmatinskoj županiji, te jednoj muškoj osobi iz Dubrovnika koja je kontakt ranije poznatog slučaja, kao i jednoj ženskoj osobi također iz Dubrovnika za koju se još utvrđuje epidemiološka veza. Svi su na kućnom liječenju s blagim simptomima.

Imamo i 5 izliječenih osoba s područja Dubrovnika.

Ukupno je hospitalizirano 5 osoba u OB Dubrovnik. Od početka pandemije na analizu je poslano 5145 uzoraka.

U samoizolaciji se nalazi 250 osoba, a u posljednja 24 sata utvrđeno je jedno kršenje mjere samoizlacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 42 slučaja kršenja samoizolacije.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da s

VRGORAC Pet osoba zaraženo koronavirusom u posljednja 24 sata

Prema dnevnom izvješću NZJZ – a Splitsko dalmatinske županije, od ukupno 234 obrađena testa 20 ih je pozitivno na COVID infekciju u posljednja 24 sata, i to 8 osoba iz Splita, 1 osoba iz Sinja, 1 osoba iz Podgore, 1 osoba iz Trogira, 1 osoba iz Kaštela, 5 osoba iz Vrgorca, 1 osoba iz Lokvičića, 1 osoba iz Imotskog i 1 osoba iz Tučepa.

– Trenutno na području Grada Vrgorca evidentirano je 5 novih slučajeva zaraze Koronavirusom koji su usko povezani sa nedavno održanom svadbom te 25 osoba kojima je određena mjera samoizolacije dok potpune i službene podatke o mjerama samoizolacije očekujemo tokom današnjeg dana nakon utvrđivanja kontakata novozaraženih. – priopćio je Stožer civilne zaštite Grada Vrgorca.

14 osoba su kontakti prethodno oboljelih osoba dok se ostalih 6 osoba epidemiološki obrađuje. Uz 20 novooboljelih osoba sa područja Splitsko-dalmatinske županije pozitivna na COVID infekciju je i jedna osoba iz Šibensko-kninske županije testirana na području SDŽ.

548 osoba nalazi se u samoizolaciji. 10 zaraženih osoba se nalazi na bolničkom liječenju u KBC-u Split.

HRT: Mužjacima uzgojenima u laboratoriju protiv voćne muhe u dolini Neretve

U neretvanskoj se dolini već 11 godina uspješno provodi program suzbijanja sredozemne voćne muhe. I to puštanjem u prirodu laboratorijski uzgojenih sterilnih mužjaka. Prilog o tome napravila je ekipa HTV-a.

S malim zakašnjenjem zbog koronavirusa ovih su dana u voćnjake pušteni prvi rojevi sterilnih mužjaka.

– Ispuštamo velik broj laboratorijski steriliziranih i uzgojenih mužjaka sredozemne voćne muhe koje onda čine konkurenciju tada malobrojnim prirodnim mužjacima. Kada prirodna ženka kopulira sa sterilnim mužjakom ne dolazi do oplodnje, objašnjava Luka Popović, rukovoditelj odjela za SIT tehniku Opuzen.

Kukuljice sterilnih mužjaka proizvode se u Izraelu, zrakoplovom se dovoze u Split i dalje kamionima hladnjačama prevoze do centra u Opuzenu gdje se uzgajaju u muhe.

– Treba im pet, šest dana da postignu spolnu zrelost. Noć prije ispuštanja podvrgavamo ih aroma terapiji uljem đumbira za bolje seksualne performanse u polju, dodaje Popović.

Suzbijanje sredozemne voćne muhe SIT tehnikom na području neretvanske doline provodi se već jedanaestu godinu, a rezultat je iznad svih očekivanja.

– Ne moramo koristiti ta kemijska sredstva ni prskanja, insekticidi su svedeni na minimum, kaže Ivan Anđelić iz Opuzena.

Dvije se trećine plodova neretvanskih mandarina izvoze, i to u zemlje gdje je nulta tolerancija prema ubodima štetnika na plodovima. No posljednji je kamion zbog toga vraćen prije sedam godina.

– Tako mi fizički smanjujemo populaciju štetnika mediteranske voćne muhe koja je nama glavni gospodarski štetnik u proizvodnji agruma, rekla je Ivana Tomac Talajić iz Službe za potporu Ministarstva poljoprivrede.

A taj štetnik, čini se privlači lastavice i čiope. Pojavile su se na početku ispuštanja sterilnih mužjaka i nakon određenog vremena nestale. Dvije su mogućnosti, brzo su se zasitile ili im, pak, ne prijaju mužjaci premazani đumbirovim uljem.

Autor: Pero Štrbe/HRT

Ilindan će biti bez derneka, ali ne i bez pečene janjetine uz Neretvu

Derneka neće, ali pečene janjetine hoće biti na Ilindan u Metkoviću. U nedjelju iza podne počet će se peći prvi janjci uz Neretvu, na početku Šetalištu 116. brigade.

Ipak, neće biti posluživanja pića niti će biti postavljeni stolovi i klupe za sjedenje. Oni kojima je nezamisliv blagdan sv. Ilije bez pečene janjetine moći će doći i kupiti ovu deliciju te je blagovati u miru doma svojega.

Doznajemo da će na raspolaganju će biti dva uslužitelja pa vjerujemo da će biti dovoljno janjetine za svakoga. Što se tiče cijene, možemo tek pretpostaviti da će biti na razini prošlogodišnje.

Koronakriza ne spušta cijene u Dubrovniku, Neretva je još uvijek duplo jeftinija

Čak i u ovoj korona-turističkoj sezoni, kada je 70 posto turista manje, cijene u ugostiteljskim objektima na jadranskoj obali ne posustaju, piše Slobodna Dalmacija.

I dok se, primjerice, Istra puni kao auto-destinacija, Dubrovnik, koji je ovisan o gostima s kruzera i onima koji stižu avionima, zjapi prazan usred turističke sezone.

Posljednjih godina Dubrovnik je stekao imidž destinacije koja je nedostupna prosječnim Hrvatima s obzirom na to da se glavnina turističke ponude bazirala na bogatim Englezima, Rusima, Amerikancima, Nijemcima te hrvatskim građanima dubljeg džepa. Prosječni građani Hrvatske tako nisu imali što tražiti u dubrovačkim restoranima i ugostiteljskim objektima gdje su cijene hrane i pića letjele u nebo.

Ništa bolja situacija nije ni sada. Kava se na Stradunu plaća dvadesetak kuna, voćni sok 35 kuna, a obična mineralna (od 0,25 l) košta 25 kuna.

Unatoč korona-krizi, koja je ove turističke sezone Dubrovnik ostavila bez gostiju, cijene su iste lanjskima kada je Stradun vrvio inozemnim turistima. Drugim riječima, izostanak bogatih turista nije pratilo snižavanje cijena, koje su i dalje ostale nedostižne domaćim gostima plićeg džepa, odnosno prosječnim Hrvatima koji bi zasigurno željeli posjetiti Dubrovnik, ali im vlastite financije ne dopuštaju.

Pokušaj cjenkanja

Neki kafići i pizzerije daju dvadeset posto popusta za domaće goste, ali i tako umanjena cijena mnogima je preskupa. Primjerice, velika miješana pizza je osamdeset kuna, dok je mala deset kuna jeftinija.

Javna ustanova rezervat Lokrum spustila je cijene u usporedbi s prošlom godinom pa tako sada povratna brodska karta s ulaznicom košta 140 kuna, dok je za one koji dolaze vlastitim plovilima ulaznica 100 kuna, a za djecu od 5 do 15 godina 20 kuna. Cijene su s aspekta prosječnoga hrvatskoga građanina preskupe bez obzira na to koliko netko želi posjetiti Lokrum, dubrovačke zidine ili pak samo popiti kavu na Stradunu.

Bez obzira na to što nema turista, a u sretnim vremenima upravo sada bi trebala biti špica sezone, ni dubrovački hoteli baš ne spuštaju cijene. Možda se za kakav aranžman može cjenkati, ali službeni cjenici su na razini prošlogodišnjih. Čini se da je tamošnjim hotelijerima isplativije držati prazne sobe nego spustiti cijenu koja bi bila pristupačna hrvatskim građanima, piše Slobodna Dalmacija.

Za razliku od Dubrovnika, dolina Neretve je domaćim gostima puno prihvatljivija, pa su se ovdašnji turistički djelatnici potrudili napraviti aranžmane baš po mjeri domaćih gostiju.
Cijene hrane i pića su čak dva do tri puta jeftinije u usporedbi s Dubrovnikom. Vikend u Neretvi (tri dana i dvije noći) na bazi polupansiona za dvije osobe u restoranu “Villa Neretva”, može se provesti za 1350 kuna, što podrazumijeva fotosafari neretvanskom močvarom, posjete arheološkom Muzeju Narone i Prirodoslovnom muzeju Metković te obilazak jame u Predolcu, uz degustacije vina i rakije. Sve to prate jeftina hrana i piće, pristupačni prosječnom hrvatskom građaninu.

NERETVA vs. DUBROVNIK
Neretva
Pizza miješana, velika – 50 kuna
Špageti bolognese – 30 kuna
Rižot – 40 kuna
Miješano meso – 60 kuna
Bečki odrezak – 40 kuna
Omlet – 25 kuna

Dubrovnik
Pizza miješana, velika – 80 kuna
Špageti bolognese – 70 kuna
Rižot – 90 kuna
Miješano meso – 100 kuna
Bečki odrezak – 90 kuna
Omlet – 60 kuna

Piše: Stanislav Soldo/SD

MMT EUGEN ERJAUC: Večeras je završnica – za trofej se natječu Ćakula bar i Ispod strehe

Jučer na igralištu u Orašini su odigrane polufinalne utakmice 10. Memorijalnog malonogometnog turnira Eugen Erjauc. U večerašnjem finalu u 22 sata sastat će se ekipe Ćakula bar i Ispod strehe.

Tome će prethoditi utakmica za treće mjesto između MNK Crni put i Rubin Kazana u 20.30, te revijalna utakmica u kojoj nastupaju veterani NK Neretva i  4. gardijske brigade.

Rezultati polufinalnih utakmica:

  • MNK Crni put – Ispod Strehe 0:1
  • Ćakula bar – Rubin Kazan 2:1

Za deset dana bi iz Kine trebalo stići 160 specijaliziranih radnika ključnih za sljedeću fazu gradnje

Pelješki most sve više poprima obrise konačnog izgleda. Stupovi, odnosno piloni izronili su iz mora, a neki su već dosegnuli razinu za postavljanje rasponske čelične konstrukcije. Međutim, izgledno je da radovi neće završiti na vrijeme. I za to je “zaslužna” pandemija. Za deset dana bi iz Kine trebalo stići 160 specijaliziranih radnika, među njima su i varioci – ključi za iduću fazu radova, objavio je HRT.

Na gradilištu Pelješkog mosta ovih je dana oko 650 radnika. No zbog pandemije, u Kini je nekoliko mjeseci bila prekinuta proizvodnja dijelova konstrukcije pa bi se rok za izgradnju mosta mogao produljiti.

– Ona je sada nastavljena, intenzivirana je. Radi se u dvije tvornice, tako da oni nastoje što je moguće više smanjiti taj zaostatak koji imaju. Naime, bilo je predviđeno da jedna pošiljka tih elemenata bude tu krajem 7. mjeseca, međutim ona će sad biti tek u rujnu, rekao je Jeroslav Šegedin, predstavnik Hrvatskih cesta.

Kašnjenje radova stanovnike ne zabrinjava. Prije malo više od pola godine počela je i izgradnja pristupnih cesta koje bi trebale biti gotove do sredine 2022.

– Dinamika cesta je uglavnom zadovoljavajuća. I mislim da smo na ovoj dionici koju izvodi Strabag definitivno smo u roku, na dionici koju izvodi grčki Avax trenutno nešto malo kasnimo, ali nadamo se da će sve stići, dodao je Šegedin.

Najzahtjevnija dionica je izgradnja pristupnih cesta i stonske obilaznice. Riječ je o Mostu Ston koji će počinjati i završavati tunelom, a na kojemu će raditi radnici tvrtke Brodosplit.

Za nekoliko dana počet će miniranje na području na kojem će se graditi tunel Polakovica, jedan od ukupno 4 na pristupnim cestama s pelješke strane.

Autor: Morana Baričević/HRT

Županija objavila Javni poziv za pomoćnike u nastavi

Dubrovačko – neretvanska županija nositelj je projekta „Zajedno možemo sve! – 4“ u okviru kojega su osigurana sredstva za financiranje pomoćnika u nastavi za učenike s teškoćama u razvoju u školama kojima je Županija osnivač, za ukupno 101 učenika s teškoćama u razvoju.

Na Javni poziv mogu se javiti svi zainteresirani pod uvjetom da imaju najmanje četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje, da nisu roditelj/skrbnik niti drugi član uže obitelji učenika kojem/kojima se pruža potpora, te dokaz da protiv njih nije pokrenut kazneni postupak.

Prijave na poziv, s dokazima o ispunjavanju uvjeta, moguće je dostaviti do 24. srpnja 2020. godine do 15 sati, neovisno o načinu dostave.

Tekst Javnog poziva, u kojem je naveden popis škola kao i broj traženih pomoćnika u nastavi po školama, možete pronaći OVDJE.

Božinović riješio nejasnoću bh. državljana koji posjeduju nekretninu u RH

Bh. državljani koji imaju nekretntinu u Hrvatskoj bi trebali, uz negativan PCR test, ući u tu zemlju.

Odgovor je to Davora Božinovića na pitanje N1, zašto bh. državljani ukoliko ulaze turistički mogu preći hrvatski granicu uz negativan test, a da bi došli do svoje nekretnine moraju u samoizolaciju.

Očita nejasnoća javila se u primjeni mjera pri ulasku u susjednu zemlju. Bh. državljani koji posjeduju nekretninu u Hrvatskoj uz negativan PCR test skraćuju vrijeme samoizolacije na sedam dana. U tamošnjem kriznom stožeru – zatečeni.

“Uglavnom, posjedovanje nekretnine i negativan test, bi mogao biti osoban razlog. Dakle, mogao bi ući u kategoriju onih izuzetaka iz kojih je moguće ući u Republiku Hrvatsku”, rekao je ministar unutarnjih poslova RH.

U protekla 24 sata 1604 državljanina BiH je ušlo u Hrvatsku uz negativan PCR test, a 22 ih je dobilo mjeru samoizolacije.

Ukupna brojka ulazaka je manja za 70 posto, u odnosu na isti dan prošle godine, prenosi N1.

Beroš kaže da jedan test košta 501, a drugi 698 kuna. Objasnio je razliku među njima

Nacionalni stožer civilne zaštite izvijestio je u petak o 98 novozaraženih koronavirusom u Hrvatskoj, najavivši da od danas kreću niže cijene testiranja.

Ministar zdravstva Vili Beroš rekao je na konferenciji za novinare da će se za testiranje na koronavirus već od danas plaćati 501 kuna za dvije ciljne sekvence, a za tri 698 kuna.

Testovi s tri sekvence sigurniji

“HZZO će i dalje pratiti promjene cijena i utvrditi nove cijene”, kazao je Beroš ističući da nisu svi PCR testovi na tržištu jednako relevantni, a oni će ustrajati na najtočnijim testovima.

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak objasnio je da kod testiranja treba pronaći najmanje dva antigena, a s testovima koji određuju tri sekvence možemo biti sigurniji.

Capak je podsjetio da je dosadašnja cijena bila 1506 kuna, a po podacima od prije mjesec dana, za testiranje je HZZO izdvojio 75 milijuna kuna.

Ministar zdravstva Vili Beroš rekao je da će se za testiranje na koronavirus već od danas plaćati 501 kunu za dvije ciljne sekvence, a za tri 698 kuna.

Ministar Beroš u RTL-u Danas je objasnio razliku u cijeni i kvaliteti testova.

“Nakon što smo svjedočili različitim cijenama testova za koronavirus u različitim zdravstvenim ustanovama, a i u inozemstvu, naložio sam HZZO-u da zatraži od svih ustanova u Hrvatskoj koje vrše testiranje određeni izračun cijena da bismo mogli napraviti jednu prosječnu i detektirati koji su to testovi optimalni kad je riječ o cijeni i kvaliteti. Dakle, nakon takvog izračuna došli smo do ovih podataka: cijena testa s dvije sekvence genoma stoji 501 kunu, a s tri sekvence 698 kuna. Razlika je u tome što testovi s dvije sekvence detektiraju prvo jednu koja je karakteristična za sve koronaviruse, a druga je karakteristična za ovaj novi tip koji uzrokuje covid-19. No možemo detektirati i treću sekvencu da bismo potvrdili ovaj raniji nalaz, a to ovisi o kliničkoj slici i kliničkoj indikaciji”, rekao je Beroš.

Zadnje objavljeno