-

Projekt Mandarinet: Povećavamo nasade i gradimo pogon za slatkiše od mandarina

By
LIKEmetkovic.hr
-

Stipe Vuletić, osnivač OPG-a, odrastao je u Opuzenu u dolini Neretve pa mu je, kao i većini djece s tog područja, bavljenje poljoprivredom sastavni dio djetinjstva. Prva berba koje se sjeća je ona iz 1984. Kroz maglu se sjeća da su ga kao dvogodišnje dijete odrasli članovi obitelji stavili u praznu gajbu mandarina. Priča vezana uz uzgoj mandarina počela je u dolini Neretve krajem 50-ih i početkom 60-ih godina prošlog stoljeća, nakon gradnje brana na gornjem i donjem toku Neretve, piše Jutarnji list.

Poput ostalih pionira u uzgoju mandarina, Stipin djed i baka, Stipan i Danica Vuletić, na mjestu nekadašnje vinove loze, koja je dugo godina bila jedina kultura, 1962. posadili su prve mandarine. Danas mandarine beru njihovi unuci, a uskoro će i praunuka Luna Vuletić. Obitelj Vuletić ima oko 2,5 hektara voćnjaka koji su zasađeni najvećim dijelom mandarinama, ali s vremenom su zasadili i druge vrste agruma: limune, naranče, klementine, grejp, kumkvat i kivi.

“Dio nasada je na vlastitoj, a dio na državnoj zemlji u zakupu. Unatoč tome što smo 24 godine u njegovu posjedu, ne dobivamo mogućnost otkupa državnog zemljišta. Rješenje problema državnog zemljišta trebalo bi biti prioritet svake hrvatske vlade i svake politike koja misli dobro svojim građanima”, smatra Vuletić.

Ovo je sedma sezona kako dostavljaju agrume na kućni prag. Na početku su dostavljali samo u Zagreb i Ljubljanu, a danas svaki tjedan, osim Zagrepčana i Ljubljančana, Vuletići opskrbljuju brojne kupce u Grazu i Beču. Poslovna priča supružnika Matee i Stipe Vuletića kroz projekt Mandarinet traje od rujna 2014. Među prvima su krenuli s izravnom dostavom agruma, odnosno direktnom prodajom.

Obiteljski posao

“Projekt Mandarinet, od ideje i realizacije do daljnjeg razvoja, djelo je moje životne i poslovne suputnice Matee i mene. Ideja, vizija, upornost i realizacija podjednaka su zasluga nas dvoje, uz potporu naših obitelji u Opuzenu i Zagrebu”, otkriva Stipe Vuletić. Matea je diplomirala na Ekonomskom fakultetu u Beču, a Stipe je profesor geografije s diplomom zagrebačkog PMF-a.

“Nakon pet godina rada u prosvjeti, dao sam otkaz, ostavio siguran posao i krenuo na put u nepoznato. Za sve uspjehe koje smo dosad napravili s Mandarinetom, Matea i ja smo jednako zaslužni, iako ću ja uvijek reći kako je upravo ona pokretačka snaga s vizijom i idejama, a ja odličan logističar i realizator. Iako, kao i u svakom obiteljskom poslu, svatko radi sve, naš posao je podijeljen tako da je Matea zadužena za marketing, a ja za logistiku. Mi smo po karakteru idealan spoj za posao kojim se bavimo”, naglašava Stipe Vuletić.

Uz plasman svježeg voća, supružnicima Vuletić se nametnula i potreba za preradom nižeklasnog voća. Tako su nastale marmelade, arancini i sušeni slatkiši od mandarine, piše Jutarnji list.

Kontinuirani rast

“Problematika propadanja golemih količina, a radi se o 10 do 20 posto godišnjeg uroda voća nižih klasa, u dolini Neretve proteže se od propasti PIK-a Neretva sredinom devedesetih. Otad ni jedna politika nije pokazala nikakav interes za pokretanje pogona za preradu. Bilo je, doduše, pokušaja poduzetnika. Tako ni nama nije preostalo ništa drugo nego da se okrenemo sami sebi i da pokušamo, u skladu s vlastitim mogućnostima, nešto učiniti. Uspjeli smo napraviti iskorak i možemo reći da su danas naše prerađevine već prepoznatljiv dio brenda na kojima gradimo budućnost.

Njihov udjel u našem ukupnom poslovanju raste iz godine u godinu. Značajniji iskorak napravit ćemo nakon gradnje mini pogona za proizvodnju sušenog slatkiša od mandarine, koji je upravo u procesu realizacije. Za njegovu gradnju dobili smo bespovratna sredstva Zagrebačke banke na natječaju Zaba Start u iznosu od 120.000 kuna. Ukupna investicija trebala bi iznositi između 150.000 i 175.000 kuna”, ističe Vuletić.

Buduća ulaganja idu u smjeru povećanja nasada agruma te povećanja kapaciteta za veću preradu. “Stalno zaposlene osobe danas si rijetko koji OPG može priuštiti, posebice onaj koji se bavi sezonskim voćem kao mi. Ovisno o potrebama u pojedinom dijelu proizvodnog procesa, zapošljavamo pokojeg radnika, dok najveći dio poslova obavljamo upravo Matea i ja te članovi naših najužih obitelji.

Planovi su, kao i u svakom rastućem poslu, jasni: postupni rast u svim segmentima, uključujući i zapošljavanje manjeg broja radnika te gradnja tvrtke na jakim temeljima”, kaže Stipe Vuletić i dodaje da se skoro osnivanje tvrtke nameće samo po sebi.

Prerađevine, kao i svježe voće, plasiraju na domaćem te na slovenskom i austrijskom tržištu. U planu im je skoro širenje na srednjoeuropskom. To im je, pojašnjava, najbliže tržište, a na ruku im ide i to što građani tih zemalja prepoznaju brend Hrvatske, Jadrana i Mediterana.

“Od samog početka bilježimo kontinuirani rast. Premda smo na izvrsnom putu, još ne možemo cjelokupni urod plasirati putem direktnih kanala. U ekološkoj proizvodnji smo, službeno, već tri godine, iako smo bez kontrole stručnih i nadležnih tijela i prije toga bili u režimu ekološke proizvodnje. Poljoprivrednike u dolini Neretve za ulazak u ekološku proizvodnju najviše odbijaju birokracija i papiri”, naglašava Vuletić.

Piše: Jozo Vrdoljak/Jutarnji list

Bez negativnog PCR testa nema ulaska u države EU iz trećih zemalja

By
LIKEmetkovic.hr
-

Zemlje članice Europske unije (EU) odlučile su tražiti negativan COVID-19 test na svim putovanjima u EU iz trećih zemalja.

U priopćenju iz Vijeća EU-a navedeno je da su se zemlje članice složile oko nove preporuke o ograničenjima putovanja za borbu protiv koronavirusa (COVID-19). U skladu s tim, države članice tražit će negativan COVID-19 test ne stariji od 72 sata na svim obaveznim ili neobaveznim putovanjima izvan EU-a.

Radnici u području pomorstva, prometa i graničnih službi će biti izuzeti ovog pravila, a njima će biti dovoljan brzi antigenski test.

Uz to, zemlje EU moći će zatražiti do 14 dana karantene i dodatna ispitivanja u vezi s COVID-19, što se naročito odnosi na zemlje u kojima su otkriveni novi sojevi koronavirusa. Također su utvrđeni uvjeti pod kojima se mogu ukinuti ograničenja za neobavezna putovanja u EU.

Da bi se ukinulo ograničenje broj novih slučajeva COVID-19 u posljednjih 14 dana u toj zemlji treba biti manji od 25 na 100.000 ljudi, u posljednjih sedam dana na 100.000 ljudi treba biti najmanje 300 testiranih, a postotak pozitivnih na virus u posljednjih 7 dana mora biti manji od četiri posto, te da u toj zemlji nisu otkriveni novi sojevi koronavirusa, prenosi Bljesak.info.

STOŽER: U Županiji 35 novozaraženih, od toga 4 u Neretvanskoj dolini

By
LIKEmetkovic.hr
-

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 35 novih slučajeva zaraze koronavirusom (24 utvrđeno brzim antigenskim testom), obrađeno je 217 uzoraka.

Radi se o 21 osobi iz Dubrovnika, šest iz Konavala, tri iz Metkovića, dvije iz Dubrovačkog primorja te po jednoj iz Blata, Ploča i Stona.

Preminula je jedna muška osoba iz Dubrovnika (rođ 1934.)

Izliječene su 24 osobe: 18 iz Dubrovnika te po jedna iz Blata, Dubrovačkog primorja, Konavala, Korčule, Orebića i Stona.

U OB Dubrovnik hospitalizirane su 22 osobe pozitivne na koronavirus. Jedan pacijent zahtijeva intenzivnu skrb i na invazivnoj je ventilaciji.

U samoizolaciji je 805 osoba, a u posljednja 24 sata zabilježeno je sedam kršenja mjere samoizolacije (četiri kršenja utvrđeno na granici).

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

Danas je blagdan svetoga Blaža (Vlahe) – pomoćnika u bolesti grla i zaštitnika Dubrovnika

By
LIKEmetkovic.hr
-

Na današnji dan svake godine po svim crkvama dijeli se blagoslov grla, a po zagovoru sv. Blaža (Vlahe), biskupa i mučenika. Ovaj se blagoslov temelji na prastaroj predaji po kojoj je sv. Blaž svojim blagoslovom spasio dječaka kome je u grlu zapela riblja kost.

Današnji svetac bio je također jedan od brojnih mučenika prvih stoljeća kršćanstva. Potjecao je iz grada Sebaste u Armeniji a već od ranog djetinjstva i mladosti opredijelio se za Krista napustivši radosti i užitke ovoga svijeta.

Bio je za ono doba veoma obrazovan čovjek i vršio je službu liječnika radosno pomažući siromasima. Pomagao im je ne samo kao liječnik, već je još više kao kršćanin u njima gledao i susretao samoga Krista.

Svojim držanjem i dobročinstvima postao je u gradu veoma popularna i draga osoba. A kako je tada Božji narod birao biskupa, te su po biskupovoj smrti na njegovo mjesto izabrali Blaža.

Za vrijeme cara Licinija buknuo je na istoku opet strašan progon kršćana a prvi su na udaru bili pastiri. Blaž je svoje vjernike bodrio da ustraju u vjeri. Na nagovor svećenika i vjernika Blaž se sklonio pred neprijateljima ali je ipak bio uhićen. Bio je mučen kako bi ga prisilili na otpad.

Sveti biskup hrabro je podnio sve muke i nije se dao ničim zastrašiti. Krvnik mu je godine 317. odrubio glavu. Ta glava kao dragocjena relikvija godine 972. dospjela je u Dubrovnik. Grad ga je izabrao za svog zaštitnika i preko 1000 godina stoji pod njegovom zaštitom. Dubrovčani svake godine najsvečanije slave svoga zaštitnika, a u procesiji biskup nosi svečevu glavu koju pobožni vjernici sa strahopoštovanjem ljube. Dubrovnik i sv. Vlaho, kako Dubrovčani nazivaju sv. Blaža, su nerazdruživi.

Molitva: Gospodine Isuse Kriste, koji si kazao da se molitvom i postom tjeraju zlodusi i vjerom ozdravljaju bolesnici, dopusti, molimo te, da po zagovoru svetoga Blaža, mučenika tvoga, ista ona vjera koja je njega učinila slavodobitnikom nad vlašću tmina i ljudskim bolestima, i nas uvijek očuva na spasenje. Po Gospodinu našem Isusu Kristu, Sinu tvome, koji s tobom živi i kraljuje u jedinstvu Duha Svetoga, Bog, po sve vijeke vjekova. Amen.

VIDEO Cijelim tunelom kroz Biokovo štitio zeca dok nije sretno stigao na morsku stranu

By
LIKEmetkovic.hr
-

Lijepa priča stiže, ni manje ni više, nego iz tunela Sveti Ilija kroz Biokovo, piše Dalmacija danas.

Naime, vozač je ostao iznenađen kada se pred automobilom na samom ulazu u tunel stvorio – zec!

– Nisam ga htio ozlijediti, usporio sam i tako sam ga štitio cijelo vrijeme dok je bio u tunelu. Jasno da je bio prestrašen, no išao je pet kilometara pred mojim autom, od ulaza u tunel kod Zagvozda do izlazak kraj Baške Vode. Zeko je vjerojatno zalutao s Biokova, a kako je sretno stigao s kraja tunela, svjesno ili ne, sada uživa u blagodatima južne strane planine – kazao je čitatelj portala Dalmacija danas koji je sve to zabilježio kamerom.

 

POSLJEDICE KORONE! Sve više ljudi ima neurološke smetnje. Nakon bolesti gube dah, malaksali su, smeteni, opada im kosa…

By
LIKEmetkovic.hr
-

Sve više osoba koje su preboljele COVID-19 traži liječničku pomoć zbog pojave post-COVID sindroma, piše Slobodna Dalmacija.

Simptomi vezani uz ovaj sindrom uznemiruju ih, onemogućuju normalno funkcioniranje i traju tjednima, a nekad i mjesecima. Neobično je i što se post-COVID problemi ne događaju samo osobama koje su preboljele teži oblik korone, nego i pacijentima koji su imali blagi oblik bolesti.

– Kad smo otvorili post-COVID ambulantu u bolnici Dubrava, imali smo desetak pacijenata dnevno, a sad ih je tridesetak. Do danas je obavljeno 530 pregleda, a riječ je o pacijentima koji su nam se obratili za pomoć nakon što su preboljeli COVID, ali i dalje osjećaju tegobe – kaže dr. Nevenka Piskač Živković, voditeljica Respiracijskog centra glavne COVID bolnice Dubrava.

U posljednje vrijeme, objašnjava, dolazi sve više pacijenata koji se žale na razne neurološke smetnje.

– Prije su se uglavnom javljale osobe koje su imale respiratorne tegobe, a sad, vjerojatno potaknuti brojnim informacijama i novim spoznajama o bolesti, dolaze i ljudi koji se žale na konstantan umor, pojačanu glavobolju, smetnje pamćenja i dugotrajnu nesanicu – napominje liječnica.

Podsjeća kako se u prvih mjesec dana nakon rekonvalescencije takvi problemi toleriraju, no ako ne prolaze ni nakon dva ili tri mjeseca, onda im se pacijenti javljaju za pomoć.

Najčešći simptomi koji se pojavljuju kod pacijenata nakon preboljele akutne faze COVID-19 uključuju dugotrajan gubitak osjeta okusa i mirisa, kroničan umor, malaksalost, poremećaj pamćenja i koncentracije, bolove u prsima, mišićima i zglobovima, pojačane glavobolje, noćno znojenje i nesanicu, kožni osip, kao i gubitak kose.

Virus SARS-CoV-2 ne utječe samo na dišni sustav, nego djeluje i na male krvne žile te na zgrušavanje krvi, pa je povećana mogućnost stvaranja ugrušaka čak i mjesecima nakon preboljele bolesti.

– U post-COVID dnevnoj bolnici dodatno proučavamo cirkulaciju, među ostalim, pacijentima radimo i perfuzijsku scintigrafiju pluća. Riječ je o dijagnostičkom postupku kojim se slikovno prikazuje prokrvljenost plućnog parenhima. Tu se daje kontrast i prati prokrvljenost, odnosno gleda jesu li dijelovi pluća zadovoljavajuće prokrvljeni. Kod određenog broja pacijenata uočili smo da pojedine male krvne žile nisu zadovoljavajuće prokrvljene, odnosno da nemaju dobar protok krvi – navodi liječnica, a poremećaji u mikrocirkulaciji također mogu uzrokovati probleme koncentracije.

Doc. dr. Ivan Gudelj, predstojnik Klinike za plućne bolesti KBC-a Split, potvrđuje nam kako i u splitsku bolnicu dolaze pacijenti koji se mjesecima nakon što su preboljeli koronu ne mogu osloboditi kašlja i gušenja.

Neki su imali plućne infiltrate, no isto tako, kaže, bilo je i onih koji su se žalili na smetenost, glavobolju i otežanu koncentraciju.

– Upravo su jutros tražili podatke iz Ministarstva zdravstva o post-COVID pacijentima, pa imamo i preciznu brojku. Kod nas je od 15. prosinca do 1. veljače, 240 pacijenata koji su preboljeli koronavirus radilo dodatne pretrage zbog post-COVID problema – navodi splitski pulmolog.

Usprkos svim nastojanjima, mehanizam nastanka dugotrajnih posljedica izazvanih virusom SARS-CoV-2 na ljudsko zdravlje i dalje ostaje nepoznanica. Kaže nam to prof. dr. Dragan Primorac, napominjući kako su logična razmišljanja vodećih virologa da je glavni razlog dugotrajnog trajanja simptoma povezanih s post-COVID sindromom zapravo prikrivena infekcija u organizmu koja dovodi do prolongiranog imunosnog odgovora tijela.

– Rezultati studije iz Italije, objavljeni u The Journal of Medical Association, upozoravaju da je dva mjeseca nakon prvih simptoma COVID-19, svega 12,6 posto osoba bilo bez ikakvih simptoma, 32 posto ispitanika imalo je jedan do dva simptoma, dok je njih 55 posto bilo s tri i više simptoma – ističe Primorac.

Autori te studije kao najčešće simptome navode opću slabost, koja postoji u 53,1 posto ispitanika, subjektivni osjećaj nedostatka zraka u 43,4 posto ispitanika, bol u zglobovima u 27,3 posto, dok bol u prsima postoji u 21,7 posto ispitanika.

S druge strane, neurološki simptomi (nesanica, znojenje, deficit kranijskih živaca, konvulzije, paraliza itd.) imaju veliku učestalost i predstavljaju značajan problem u osoba koje su preboljele COVID-19.

– Posljednjih tjedana u post-COVID-19 ambulantu Specijalne bolnice Sv. Katarina najviše dolaze pacijenti s neurološkim simptomima, nesanicom, gubitkom memorije, kroničnim umorom, malaksalošću, poremećajem pamćenja i koncentracije – naglašava Primorac.

Podsjeća kako, prema mnogim znanstvenicima, poremećaj mikrocirkulacije, ili, preciznije, oštećenje endotelnih stanica krvnih žila, inicira procese koji dovode do narušavanja integriteta krvnih žila, stimulacije agregacije trombocita, ali i leukocitne infiltracije, te predstavlja osnovu u razumijevanju oštećenja organskih sustava.

Rezultati upravo objavljeni u časopisu JAMA ističu da je preduvjet započinjanja upalnog procesa i formiranja tromba u krvnim žilama zapravo izvanstanično formiranje neutrofila i njihovih proizvoda (proteini s mikrobicidnim učinkom te brojnih enzima) koje čine brojne mrežne strukture.

– Može se zaključiti da je obujam oštećenja organa zbog stvaranja tromba i upalnih procesa razmjeran simptomima koji se poslije viđaju u oboljelih od post-COVID-19 sindroma – ističe Primorac.

Podsjeća i na nedavno objavljen rad u Brain Communicationsu, koji je analizirao mlađu populaciju preboljelih od COVID-19 i utvrdio da je među njima 78 posto pacijenata čak tri mjeseca nakon što su izišli iz akutne faze bolesti imalo blage kognitivne poteškoće, uključujući deficite pamćenja, pažnje, percepcije. Osim toga, pokazano je da i u mladih osoba COVID-19 može dovesti do začepljenja krvnih žila mozga, konvulzija, ali i sindroma (Guillain-Barréov sindrom) koji dovode do prolazne paralize, piše Slobodna Dalmacija.

Seniorke ŽNK Neretva pripremaju se za četvrtfinale Kupa i nastavak 1. HNLŽ

By
LIKEmetkovic.hr
-

Već dva tjedna seniorke ŽNK Neretva pod vodstvom Ante Markote treniraju pripremajući se za proljetni dio prvenstva koji bi trebao početi 21. ožujka.

Zagrijavanje za prvenstvo nogometašice Neretve imat će 7. ožujka kad je na rasporedu Kup (očekuje se izvlačenje parova) te 15. ožujka odigravanjem zaostale utakmice protiv Viktorije iz Slavonskoga Broda. U 2. kolu Kupa, Neretva je s 5:1 svladala Marjan, piše Dalmatinski nogomet.

Restoran i izletište ‘Adria’ – 40 godina tradicije koja odolijeva svim iskušenjima

By
LIKEmetkovic.hr
-

Metkovski Restoran Adria obitelji Sršen već preko 40 godina uspješno njeguje tradiciju ugostiteljstva u Neretvanskoj dolini, a zadnjih desetak godina upotpunila ju je atraktivnim izletištem u Badžuli.

Teško je pronaći nekoga u Neretvanskoj dolini tko barem jednom nije bio njihov gost u različitim prigodama: svadbene večere, obilježavanje različitih obljetnica, obiteljska druženja, kršenja, prve pričesti, krizme…

Dok iščekujemo što skori povratak na staro, obitelj Sršen je spremna udovoljiti vašim zahtjevima. Restoran Adria u Metkoviću raspolaže s 450 sjedećih mjesta u atraktivnom ambijentu.

U ponudi restorana je bogat izbor mesnih i ribljih specijaliteta s roštilja, ražnja i ispod peke. Kao posebni specijalitet u ponudi je neretvanski brudet od jegulje i žaba…

Posebna prednost restorana je što je smješten tik uz Hotel Metković koji raspolaže sa 60 ležaja tako da je u mogućnosti ponuditi kompletni turistički program s izletima, smještajem i restoranom.

Za one koji su željni izravnog dodira s prirodom tu je izletište Adria koje se nalazi u prirodnom okružju delte Neretve, u blizini jezera Kuti, u kojem se možete okrijepiti domaćim specijalitetima nakon kojih i te kako prija kapljica domaćeg vina.

U lijepo uređenom prostoru izletišta moguće su svadbene svečanosti i veća obiteljska druženja…

Boravak u izletištu možete upotpuniti vožnjom u tradicionalnoj neretvanskoj lađi i prepustiti se sigurnoj ruci voditelja koji će vas provesti kroz splet tajanstvenih kanala obraslih trskom i šašem…

– Veseli nas dolazak svakoga gosta i radujemo se budućoj suradnji! – poručuje obitelj Sršen.

Škola nogometa ŽNK Neretva je počela s treninzima

By
LIKEmetkovic.hr
-

Škola nogometa ŽNK Neretva počinje s treninzima nakon stanke uzrokovane epidemijom koronavirusa.

Tako će s treningom nastaviti pionirke i kadetkinje (od 7 do 16 godina) uz pridržavanje epidemioloških mjera. Treninzi će biti ponedjeljkom, srijedom i petkom od 18 sati Iza Vage na igralištu s umjetnom travom.

– Pozivamo sve djevojčice koje žele trenirati i igrati nogomet da nam se pridruže – poručuju iz ŽNK Neretva.

BURZA RADA U siječnju je potražnja za radnicima pala za 33 %, najveći pad dogodio se u tradicionalno najtraženijim zanimanjima

By
LIKEmetkovic.hr
-

Potražnja za radom u siječnju ove godine za trećinu je manja nego u siječnju 2020. godine, objavio je Ekonomski institut, Zagreb koji je u suradnji s portalom MojPosao razvio Online Vacancy Index (OVI), mjesečni indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta, prenosi Slobodna Dalmacija.

– Tržište rada na početku 2021. godine i dalje pokazuje da je pod snažnim utjecajem COVID-19 pandemije i mjera dizajniranih za njezino suzbijanje. OVI indeks za siječanj 2021. godine ukazuje da je potražnja za radom bila 33 posto manja no u siječnju 2020. godine, što je najveći pad od svibnja 2020. godine, uzrokovan jačim restrikcijama ekonomske aktivnosti – navode analitičari Ekonomskog instituta, Zagreb.

Potražnja za zanimanjima u uslužnim djelatnostima, koja su tradicionalno najtraženija – ona prodavača, kuhara i konobara – u siječnju 2021. godine bila je 54, 76 i 90 posto manja nego u siječnju prošle godine.

Ipak, za neka zanimanja se bilježi značajan rast potražnje, tako se primjerice traži dvostruko više učitelja te liječnika i stomatologa nego u siječnju prošle godine, dok je potražnja za inženjerima građevine i strojarstva narasla za 64 i 20 posto, pokazala je analiza oglasa.

– Gledajući potražnju za radom po tipu ugovora, vidljivo je kako je najviše pala potražnja za studentske i sezonske poslove, za čak 72 posto, dok su ugovori na određeno i neodređeno pali za oko četvrtinu u odnosu na siječanj 2020. – navedeno je u analizi.

Piše: Ljubica Vuko/SD

1...1.1951.1961.197...2.189Page 1.196 of 2.189

Zadnje objavljeno

© 2015-2024 LIKEmetkovic.hr