Večeras je u Galeriji GKS-a održan Koncert za klavir i flautu u izvedbi Renate Penezić i Zrinke Ivančić – Cikojević.
Naše renomirane glazbenice su izvele skladbe Carla Reineckaa, Dubravka Palanovića, Paul Taffanela i Sergeja Prokofjeva.
Koncert je održan pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Metkovića, a u organizaciji Ustanove za kulturu i sport.
Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs izjavio je u utorak da je dao nalog da se pokrene projekt izrade nacionalnog ispita s kojim bi se vrednovalo znanje učenika osnovnih škola nakon dva obrazovna ciklusa, ali da oni još neko vrijeme neće služiti kao podloga za upis u srednje škole.
To bi bili standardizirani testovi koji bi se provodili u svim školama u Hrvatskoj, jedan nakon petog razreda a drugi nakon osmog razreda, kazao je Fuchs i dodao da bi se na taj način dobio uvid koliko su učenici kompetentni u gradivu koje su poučavani, koliko su dobre škole i kakvi su nastavnici.
Dakle dobili bi jasan presjek kvalitete obrazovnog sustava u tih osam razreda, ali ja niti jednom riječju nisam spomenuo malu maturu, kazao je novinarima.
Ispiti se po njegovim riječima ne bi ocjenjivali nego bi se gledao prosjek znanja na osnovu postotka uspjeha učenika.
Fuchs napominje da ispit sljedeće godine neće služiti kao podloga za upis u srednje škole, ali će ih u razrađenoj varijanti potencijalno biti moguće koristiti kao jedan od elemenata prilikom upisa, što će doprinijeti objektivnijem ocjenjivanju učenika u osnovnim školama.
Nalog za pokretanje projekta izrade nacionalnog ispita Fuchs je dao Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje.
Tijekom protekloga vikenda u Hercegovačko-neretvanskoj županiji je bilo 145 pozitivnih, i to: 80 iz Mostara, 26 iz Čitluka, 12 iz Čapljine, 10 iz Stoca, 9 iz Konjica, 7 iz Jablanice i 1 iz Prozora-Rame.
Krizni stožer HNŽ-a je izvijestio da je u posljednja 24 sata otkriveno još 34 nova slučaja zaraze od kojih je 16 iz Mostara, 9 iz Čapljine, 3 iz Stoca, 2 iz Neuma, 2 iz Čitluka.
Broj novih slučajeva covida-19 u Bosni i Hercegovini ne pada već nekoliko mjeseci. Ako se ovakva situacija nastavi, bit će potrebno poduzeti restriktivnije mjere kako bi se epidemiološka situacija stavila pod kontrolu, smatra prof. dr. Jurica Arapović, infektolog i predsjedatelj Savjetodavnog tijela za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti pri Federalnom ministarstvu zdravstva.
– Ukoliko se ne bude ovaj porast oboljelih stabilizirao tijekom naredna dva tjedna, Federacija BiH morat će poduzimati restriktivnije mjere, jer očito je da više ne postoji kolektivna društvena odgovornost i da ove mjere ne mogu počivati samo na društvenoj odgovornosti. Po mojem mišljenju, najvažnije je prevenirati nepotrebna okupljanja. – upozorio je Arapović
Po njegovim riječima, Federalni stožer pri Federalnom ministarstvu zdravstva poslao je zahtjev Vladi i Stožeru civilne zaštite da se proglasi stanje prirodne nesreće na prostoru Federacije BiH, a postupak su pokrenule Zapadnohercegovačka i Hercegovačko-neretvanska županija.
U svetištu Gospe Karmelske u Bagaloviću u nedjelju 20. rujna kanonik Makarskog sustolnog kaptola don Stipe Jerković blagoslovio je kip sv. oca Pija iz Pietrelcina i posvetio ulje, vodu, sol i tamjan.
Misa je slavljena u sklopu devetnice i prvoga dana trodnevnice u čast sv. ocu Piju, s don Stipom koncelebrirali su župnik don Damir Bistrić i župnik župe Brela don Ivan Kovačević. Pjevanje je predvodio župni zbor kojim ravna prof. Marija (Maja) Jerković.
Večeras, na uočnicu blagdana, tijekom pobožnosti, izložit će se relikvije sv. o. Pija na štovanje, a nakon mise molit će se molitve oslobođenja. Na sam spomendan sv. o. Pija, u srijedu 23. rujna, misu u 18 sati će predslaviti don Ivan Kovačević.
Piše: Antonija Menalo
Neretvanska riznica umjetnina i inih vrijednosti (Opuzen), Podružnica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Metkoviću, Južnohrvatski ogranak Društva hrvatskih književnika sa sjedištem u Stonu te Hrvatska kulturna zaklada (Zagreb) od 24. do 26. rujna 2020. organiziraju XVI. Neretvanski književni, znanstveni i kulturni susret pod nazivom Nikola Zvonimir Bjelovučić – hrvatski književnik, povjesničar i etnograf.
Susret će se održati u Metkoviću, Pločama, Opuzenu, Stonu i Janjini, a program je sljedeći:
Domagoj Vidović: Tko je bio Nikola Zvonimir Bjelovučić?
Nikola Zvonimir Bjelovučić, povjesničar i etnograf (Janjina, 11. studenoga 1882. – Janjina, 23. studenoga 1952.), odvjetak je ugledne pelješke obitelji Bjelovučić iz koje potječe trideset kapetana. Osnovnu je školu pohađao u Janjini, gimnaziju u Dubrovniku (isključen je iz nje zbog političke djelatnosti), Travniku i Mostaru. Pravo je studirao u Zagrebu (1901. – 1904.) i Beču (1905. – 1906.) te doktorirao 1907. u Zagrebu, gdje je također apsolvirao povijest i zemljopis (1908. – 1910.). Sudsku i odvjetničku praksu obavljao je u Dubrovniku i Trstu (1907. – 1914). Tada je bio član Trgovačko-obrtničke komore u Dubrovniku, koja ga je imenovala članom Carinarskoga vijeća u Beču. Imao je odvjetnički ured u Trstu (1914.), Metkoviću (1919. – 1923.) i Dubrovniku (1923. – 1935.). Bio je sudac upravnoga suda u Dubrovniku (1935.– 1940.) i Podgorici (1940. – 1945.).
Na rodnome Pelješcu poticao je izgradnju cesta, luka i otvaranje škola služeći se utjecajem svojega ujaka, dvorskog savjetnika Antuna Vukovića. U duhu programskih zahtjeva Majske deklaracije Jugoslavenskoga kluba u bečkomu Carevinskom vijeću, kojom se tražila mogućnost rješenja južnoslavenskoga pitanja u okviru Austro-Ugarske Monarhije, u veljači je1918. s Antonom Korošecom posjetio predsjednika austrijske vlade Ernsta Seidlera. U međuratnome razdoblju bio je veoma aktivan u provedbi agrarne reforme u Dalmaciji (1920. – 1933.) zastupajući interese seljaka. Godine 1927. kandidirao se na listi HSS-a, ali mu je kandidatura propala jer je zbog govora u Zagrebu osuđen na mjesec dana zatvora. Pred izbore 1935. napustio je oporbu i kandidirao se na vladinoj listi Bogoljuba Jeftića, ali je na izborima poražen. U Dubrovniku je bio osnivačem i dugogodišnjim predsjednikom ogranka Družbe „Braća hrvatskoga zmaja“ i Hrvatskoga starinarskog društva te osnivačem i predsjednikom podružnice Hrvatskoga kulturnog društva Napredak.
Autorom je mnogih pravnih, arheoloških, povijesnih i etnografskih članaka te novela, pjesama i književnih kritika. Objavljivao je u pedesetak različitih novina i časopisa, a utemeljiteljem je i glavnim urednikom časopisa Hrvatska riječ (1925.). U etnografskim se radovima uglavnom bavio rodnim poluotokom Pelješcem te etničkom granicom između južnoslavenskih naroda (poglavito na povijesnome području Crvene Hrvatske), u pravnim položajem Hrvata u Austro-Ugarskoj Monarhiji i Kraljevine Jugoslavije te agrarnim pitanjima, a u arheološkim i povijesnim ponajprije crkvenom poviješću Pelješca. Najglasovitije su mu knjige Poluostrvo Rat (Pelješac) (1922.), Crvena Hrvatska i Dubrovnik (1929). te Katolička crkva na Pelješcu (1939.).
Djela Nikole Zvonimira Bjelovučića nezaobilazna su etnolozima zbog njegova bilježenja različitih mjesnih običaja i predaja na poluotoku Pelješcu, kroatistima zbog zabilježenih usmenoknjiževnih oblika, onomastičarima zbog zapisa peljeških antroponima i toponima, povjesničarima i arheolozima zbog toga što su jedna od najranijih referencija za prepoznavanje ključnih povijesnih događaja i mogućih smjernica u planiranju budućih arheoloških istraživanja na krajnjemu hrvatskom jugu, a politolozima zbog razvoja političke misli u prvoj polovici XX. stoljeća (koju je moguće pratiti i na Bjelovučićevu osobnomu primjeru) unatoč prijeporima koji postoje oko njegova života i djela unutar različitih struka, koji bi se ovim skupom trebali barem djelomično razriješiti.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je sedam slučajeva zaraze COVID-19 infekcijom, objavio je danas Stožer civilne zaštite DNŽ.
Riječ je o jednoj muškoj i dvije ženske osobe osobe iz Dubrovnika (za dvije osobe utvrđena epidemiološka veza), dvije ženske osobe iz Metkovića, jednoj muškoj osobi iz Konavala te jednoj ženskoj osobi iz Župe dubrovačke.
S obzirom na nove upute HZJZ o skraćivanju izolacije u pojedinim slučajevima, danas je povećan broj izliječenih osoba, njih 32. Riječ je o 14 osoba iz Dubrovnika, pet iz Ploča, četiri iz Metkovića, tri iz Župe dubrovačke, dvije iz Konavala, dvije iz Vela Luke, jedna iz Korčule te jedna osoba koja nema prebivalište na području naše županije.
U OB Dubrovnik hospitalizirano je 20 osoba pozitivnih na koronavirus, od čega su na respiratoru tri osobe.
U samoizolaciji se nalazi 435 osoba, a u posljednja 24 sata nije utvrđen nijedan slučaj kršenja mjere samoizolacije.
Nakon dva tjedna pada od ponoći su opet poskupjele sve vrste goriva na benzinskim crpkama u Hrvatskoj.
Litra Eurodizela skuplja je 6 lipa po litri i sada stoji 8,28 kuna. Za pun spremnik od 50 litara potrebno je izdvojiti 3 kune više nego dan prije, javlja N1.
Eurosuper 95 je poskupio 4 i pol kune za puni spremnik – prošli tjedan cijena mu je bila 9,01 kunu, dok sada varira od 9,11 do 9,13 kuna.
Oštro je rasla cijena autoplina, koji se prošli tjedan mogao kupiti i za 4,01 kunu, dok mu je sada prosječna cijena 9,35 kuna po litri.
Cijena nafte na svjetskim tržištima prošli je tjedan oštro porasla, a analitičari očekuju da bi se trend trebao nastaviti.
Da je država najgori poslodavac, možda najbolje svjedoči primjer HŽ Carga. Navodeći kao razlog i koronavirus – odlučili su zatvoriti pogon u Pločama, o čemu je prilog napravio RTL.
”Kad netko vidi ovakav kolodvor onda može imati sliku, ne o firmi, nego o zapuštenosti društva”, kaže Ante Šendo, predsjednik Udruge invalida i branitelja HŽ-a Ploče.
Onaj putnički u Pločama već godinama ne radi.
”Kakav kolodvor takva država… Ili kakav kolodvor takva briga o radnicima”, dodaje Šendo.
Radnici su najprije saznali ovo.
”Lipo je to sofisticirano i smišljeno. Osoba koja donese odluku da je radno vrijeme poduzeća koje se bavi prometom, bilo kojeg, od 7 do 15 taj nije prošao pored prometnog fakulteta…”, kaže Šendo.
Skratilo se radno vrijeme, pa se skratila cijela jedna radna jedinica.
”15 dana prije nego što su se rekli da će gasiti sve…”, kaže Šendo.
Prije više od mjesec dana HŽ Cargo – državna tvrtka koja se bavi teretnim prijevozom odlučila da je da će zatvoriti radnu jedinicu Ploče.
”U Pločama su izgubili sve što su mogli izgubiti, ostalo je samo nešto malo posla i mi jako teško možemo više braniti radna mjesta, ako su izgubili posao”, govori Zoran Maršić, predsjednik Sindikata željezničara Hrvatske.
Predsjednik Sindikata prošao je već šest uprava.
”Sve su te uprave smijenjene od strane skupštine, znači ministra koji je tada na vlasti, pod optužbama da imaju loše rezultate, da su proizveli gubitke, nitko od tih uprave nije odgovarao, a jedina posljedica je smanjenje broja radnika”, govori Maršić.
Nisu mali novci u biznisu s teretnim željezničkim prijevozom. U tom se sektoru prihoduje godišnje oko milijarda i 400 milijuna kuna. Usporedimo to s Pelješkim mostom najvećom investicijom u Hrvatskoj čija je cijena nešto više od 2 milijarde kuna. U utrci s privatnim prijevoznicima HŽ Cargo gubi bitku na tržištu.
”Konkurencija je u boljoj kondiciji, ima bolje sponzore, mi smo umorni, oprema, stare tenisice, imamo utega na ramenima…”, kaže Dragan Marčinko, predsjednik Uprave.
”HŽ Cargo je k’o muha bez glave. Slobodno ću reći: svi potezi koji se vuku su u kategoriji mafije…”, dodaje Šendo.
Dvadesetak radnika ostat će bez posla, mahom branitelji. Njihov predstavnik jedini želi pred kamere. Iznosi svoje sumnje.
”Iznajmljena lokomotiva željeznica Federacije BiH koju je iznajmio PPD, znači dva privatna prijevoznika vide profit na ovoj pruzi, a HŽ Cargo ne vidi, i zato moje riječi ‘mafija’. Kome pogoduju, tko pogoduje, tko je toliko jak i moćan da ubija državnu firmu? Covid?”, pita se predsjednik udruge invalida i branitelja HŽ-a Ploče.
Covid 19 i posljedice pandemije spomenute su u obrazloženju odluke Uprave HŽ Carga. Prva je to državna kompanija koja je zbog velikih financijskih gubitaka, prouzročenih i pandemijom koronavirusa, zatvorila neku radnu jedinicu i otpušta radnike. Drugi je razlog stečaj najznačajnijeg partnera mostarskog Aluminija. Treći, najvažniji: drastičan pad prometa i pad prihoda za više od 60 posto.
”Te tračnice vuku istu količinu i više”, poručuje Šendo.
Samo što to više ne radi državni HŽ Cargo, nego privatnik.
”To područje je već zauzeto prije. Znači Cargo je 2016., 2017. izgubio dio kupaca i ostao mu je Aluminij Mostar, onda je prošlog godine otišao u stečaj, ostali ste bez tereta”, kaže Marčinko.
Objašnjava svoju odluku novi prvi čovjek Carga. Taj je potez prvi, neće biti jedini.
”Mi jednostavno ne vidimo daljnji rast, otvaranje i rast…”, govori Marčinko.
Iz sjedišta tvrtke najavljuje da će sudbinu radnika iz Ploča dijeliti i radnici u drugim regijama.
”Nisu samo Ploče, tu su sve naše regije, polako netko prirodnim odljevom, netko u mirovinu, oko 100 ljudi će ići do kraja godine vani”, poručuje predsjednik Uprave HŽ Carga.
Unutra je pak Dragan Marčinko ušao u srpnju ove godine.
”Ja u nju vjerujem i zato sam došao, očito nitko drugi nije htio”, kaže Marčinko dodajući da su njega zvali.
Nije htio biti precizan tko je i kako ga je pozvao, pa niti je li s druge strane linije bio resorni ministar Oleg Butković.
”To sad…. Linija komunikacije je bila drugačija malo”, kratko odgovara.
Posljednje radno mjesto na kojem je radio je vlasništvo privatne konkurencije državnog cargo prijevoznika. Radio je u tvrtki ENNA – Energija Naturalis, čija je najvažnija sastavnica Prvo plinarsko društvo. Je li zbog toga u konfliktu interesa?
”Konflikta interesa nema, to je sada direktna konkurencija, možda je prednost znam više o konkurenciji nego što su znali moji prethodnici.”
Ministar Oleg Butković dosad je smijenio četiri uprave u ovom dugogodišnjem državnom gubitašu. Danijela Krakića smijenio je 2017. ali ga je smjestio u svoje ministarstvo. Željko Pokrovac trajao je manje od godine dana, došao je Gordan Žurga, a kad je on smijenjen imenovan je Dragan Marčinko. Bivša je uprava, odgovaraju nam iz resornog ministarstva smijenjena zbog velikih gubitaka. Nisu niti raniji plan restrukturiranja provodili predviđenom dinamikom, osim u dijelu smanjivanja broja zaposlenih.
”Ta priča prođe nakon dva-tri dana i Cargo nastavi živjeti kako je i živio, nažalost sve lošije i lošije….”, kaže Zoran Maršić, predsjednik Sindikata željezničara Hrvatske.
Nova će uprava u kratkoročnim mjerama smanjiti broj zaposlenih za 7 posto. Otpremnine će financirati iz sredstava Svjetske banke. 10 milijuna kuna Uprava će do kraja ove godine uštedjeti linearnim smanjenjem plaća od 12 do 16 posto. Pronalaze mjere za uravnoteženje likvidnosti, kako se to kaže. Drugim riječima, traže novce za plaće.
Marčinko misli da stečaj nije opcija:
”A gledajte, bio je prije sedam godina u sličnoj situaciji, nije to ništa novo, da vlasnik ili tržište želi potopiti Cargo već ga je mogao potopiti.”
Cilj za opstanak društva je pronalazak strateškog partnera, pišu iz Ministarstva.
”Cargo danas nije interesantan nikome. Ako gledamo tržište Mađarske, Slovenije i drugih potencijalnih partnera tržište se mijenja, tržište teretnog prijevoza raste u Hrvatskoj, mislim da će se u narednom periodu dogoditi neka vrsta privatizacije”, smatra Marčinko.
U središtu HŽ Carga izrađuju strateške dokumente: snimaju stanje, plan poslovanja za naredne četiri godine i plan modernizacije. Jedan od tih strateških dokumenta stoji 650 tisuća kuna. Posao je dobila tvrtka FACT savjetovanje čija je vlasnica inače u Nadzornom odboru Luke Ploče u kojem je najveći pojedinačni dioničar komapnija ENNA Pavla Vujnovca, vlasnika PPD-a. Podizvođač tog konzultantskog posla je tvrtka čiji je vlasnik donedavno bio na čelu jednog od poduzeća u vlasništvu Pavla Vujnovca. Pa tako ključne dokumente u restruktiriranju državnog poduzeća kreiraju ljudi koji su vrlo blizu čovjeku koji je vlasnik konkurentskog posla.
”Privatnik ima lokomotivu, poslovne prostore, mora platiti održavanje, on ima računicu i zapošljava, a državni prijevoznik koji ima svoje lokomotive, svoje vagone, depo za servisiranje on gubi posao. Nemarnost, lijenost ili pogodovanje, nek probere tko što hoće!”, kaže Šendo.
Potraga je u posjedu pisma koje je upravi poslao predsjednik Sindikata strojovođa. Potpisuje ga Nenad Mrgan koji je gotovo 30 godina na čelu Sindikata. U pismu predsjedniku Uprave izravno ga optužuje za pogodovanje kompaniji ENNA: „Vašim dolaskom i zatvaranjem organizacijske jedinice Ploče, sve upućuje na pogodovanje ENNI transportima„
Pismo Sindikat nije objavio pa je, kako to obično bude s pismima upozorenja, vjerojatno samo pisani trag alibija. Kada smo resornom ministarstvu poslali pitanje povodom špekulacija o potencijalnom pogodovanju jednom privatnom prijevozniku , odgovorili su nam: “Možemo vas izvijestiti kako takvih saznanja nemamo.”
Ministar Butković je predsjednik Skupštine HŽ Carga. No zainteresiranih, da iz pozadine vode glavnu riječ, je ipak više. Upućeni tvrde da će ENNA uskoro biti tržišni lider na domaćim prugama. Tromom i sporom dugogodišnjem gubitašu HŽ Cargu ne treba puno da izgubi utakmicu. Pitanje je kome dobro dođe da ga netko još uspori i tako si očisti put.
Autor: Silvana Menđušić/RTL
Pet blagdana pada na vikend u 2021., isto toliko i na samu sredinu tjedna…
Postoji li netko kome nije drago kada blagdan kalendarski pada na kraj ili početak tjedna? Sa sigurnošću možemo tvrditi da su takvi rijetki s obzirom da u većini slučajeva takva situacija obilježava produženi vikend i više odmora.
No, bacite li pogled na kalendar, shvatit ćete da se u 2021. godini nećemo baš usrećiti s produženim vikendima. naime, pet blagdana pada na vikend, isto toliko i na samu sredinu tjedna, tako da će biti teško iskombinirati duži vikend-odmor.
Praznik rada kojega obilježavamo prvog dana u svibnju pada na subotu, Dan državnosti u nedjelju, Velika Gospa pada na nedjelju. Nećemo se usrećiti ni na Božić, a ni Stipandan s obzirom da su u subotu i nedjelju, piše Dalmacija News.
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode DNŽ u sklopu projekta Promicanje održivog razvoja prirodne baštine doline Neretve organizira radionicu za djecu osnovnoškolske dobi u Značajnom krajobrazu Predolac – Šibenica, u subotu, 26. rujna, s početkom u 9 sati.
Mjesto nalaženja je ispred glavnog ulaza u Gradsko groblje Sv. Ivana na Predolcu.
U okviru radionice Invazivne vrste djeca će kroz edukativne aktivnosti upoznati nekoliko invazivnih vrsta na području delte Neretve, naučiti zašto su invazivne, kako su dospjele na ovo područje i na koji način štete prirodi i okolišu.
Kroz dodatnu aktivnost djeca će naučiti kako se snalaziti u prostoru korištenjem topografske karte i kompasa, a naučene vještine će izvježbati potragom za skrivenim predmetom iznenađenja. Tko ga prvi nađe – njegov je!
Osvježenje za djecu osigurava Javna ustanova.
Važna napomena zbog situacije uzrokovane COVID-19 infekcijom:
Mole se roditelji da djecu prijave na broj mobitela: 099 529 0074.
