-

Markotić objasnila kome se ne preporučuje cijepljenje protiv koronavirusa

By
LIKEmetkovic.hr
-

Do kraja tjedna trebao bi biti usvojen plan cijepljenja protiv koronavirusa. U tijeku su ankete u zdravstvenom i sektoru socijalne skrbi, čiji će djelatnici biti među prvima koji će primiti cjepivo. U anketiranju građana u vezi s cijepljenjem trebali bi sudjelovati i liječnici obiteljske medicine, no konkretni detalji još se dogovaraju.

Prvi rezultati ankete o zainteresiranosti za primanje cjepiva

Gotovo 74% korisnika ustanova socijalne skrbi želi se cijepiti, javlja HRT. S druge strane, za cijepljenje je zainteresirano samo oko 40 posto radnika. Velike su razlike i između pojedinih županija. Najviše korisnika želi se cijepiti u Virovitičko-podravskoj, Požeško-slavonskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji, a najmanje u Istarskoj, Ličko-senjskoj i Splitsko-dalmatinskoj.

Od djelatnika ustanova, najviše bi ih se cijepilo u Ličko-senjskoj, a najmanje u Šibensko-kninskoj. Ankete iz sustava zdravstva još pristižu, a kad se cjepivo podijeli tim dvjema skupinama, na red stižu ostali.

“Kronični bolesnici, osobe oboljele od karcinoma, kardiovaskularni, osobe s dišnim bolestima, itd. i osobe starije od 65 godina, i nakon toga dolaze na red svi ostali građani”, rekao je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak. Tko su ti ostali, trebali bi utvrditi liječnici obiteljske medicine.

Traženje “ostalih” problem za liječnike

“Traži se ili da mi zovemo ljude ili da se ljudi nama javljaju, što je također problem, nas se i tako već razvlači po medijima kako se ne javljamo na telefon, možete misliti sad da se naših 2000 pacijenata krene javljati, prijavljivati za cijepljenje”, rekao je Milan Mazalin za HRT, specijalist opće medicine.

Kada se cijepljenje dogovori, doktor Mazalin se nada da to neće pasti na leđa obiteljskih liječnika jer je doziranje, ali i skladištenje novog cjepiva nešto za što oni nisu educirani.

“Mislim da je jedino rješenje da se organiziraju punktovi, to može biti u sklopu domova zdravlja, nekakvih zdravstvenih stanica i slično, ali da se zna tko cijepi, kad cijepi i tko će doći na cijepljenje, da se ne stvara jedna nepotrebna gužva”, dodao je Mazalin.

Korisnici domova neće morati izlaziti da bi se cijepili

“Bit će unutar samoga doma, unutar posebne prostorije, za one koji su pokretni. Veliki dio njih će se morati unutar vlastite sobe cijepiti jer zbog svog zdravstvenog stanja neće to moći biti drugačije”, rekla je Romana Galić iz Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba.

Cijepljenje nije preporučljivo za one koji su u prošlosti imali jake alergijske reakcije.

“Definitivno svakog čovjeka treba upozoriti prije nego što bude cijepljen na alergijske reakcije, i prema tome će se onda njegov liječnik, onaj tko ga cijepi, orijentirati”, rekla je Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”.

Cjepivo se također ne preporučuje trudnicama i dojiljama.

Zatvorena cesta prema Svetom Juri: HGSS-ovci podigli lanac kako bi spriječili mahnite avanturiste da gore voze s ljetnim gumama

By
LIKEmetkovic.hr
-

Od raskrsnice Vošac-Sveti Jure na Biokovu postavljen je lanac koji onemogućava prometovanje po zadnjih šest kilometara prema najvišem biokovskom vrhu.

Zabrana prometovanja je aktivirana od strane HGSS-ove stanice Makarska i ustanove Park Prirode Biokovo povodom prvog snijega koji je pao u podnožju vrha, i već pri prvom snijegu je bilo intervencija zbog nesavjesnih vozača koji, nepoznavajući planinu, premaše svoje sposobnosti, a još se upute s vozilima s ljetnim gumama i onda traže pomoć od HGSS-a.

Lanac je podignut iz preventivnih razloga da se smanji rizik od vožnje po zaleđenoj cesti, te da ne dođe do još gorih posljedica. Sve hitne službe, inače, imaju ključ od katanca.

Foto: Matko Begović/Makarska kronika

Stručnjaci ne vide spas u masovnom pomoru periski: ‘Traže se preostale žive jedinke’

By
LIKEmetkovic.hr
-

Istraživanja su pokazala su da je pod određenim uvjetima i na područjima koja su zahvaćena masovnim pomorima još neko vrijeme moguće prikupiti mlađ plemenite periske.

Nekoliko patogena u kombinaciji s povećanjem temperature mora mogao bi biti uzrok masovnog pomora plemenite periske, kaže se u ponedjeljak u priopćenju PMF uz napomenu da se stručnjaci trude podići njezinu mlađ u akvariju.

Patogen toga endemskog mediteranskog školjkaša ušao je u proljeće 2019. u Jadran i proširio se po njemu, od koga su uginule sve plemenite periske, autohtone na Brijunima kao i one koje su presađene. Pomor plemenite periske katastrofalnih je razmjera na razini cijelog Sredozemnog mora, tako da se danas u Jadranu traže pojedine preostale žive jedinke, kazala je voditeljica projekta MERCES Tatjana Bakran-Petricioli s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Istraživanje periski bio je dio šireg projekta Projekta MERCES (Marine Ecosystem Restoration in Changing European Seas), četverogodišnjeg europskog projekta u kojem sudjelovalo 28 partnera iz 16 država, a koji je završio krajem studenoga.

Tatjana Bakran-Petricioli i poslijedoktorandica na PMF-u Silvija Kipson, provele su transplantacije periski u Nacionalnom parku Brijuni i s pučinske strane Dugog otoka. „Praćenje stanja dvjestotinjak jedinki plemenite periske, koje smo vrlo uspješno presadili iz Pulske luke u Nacionalni park Brijuni 2017. godine prekinuo je masovni pomor na Brijunima u lipnju ove godine,“ kazala je Bakran-Petricioli. Istraživanja su pokazala su da je pod određenim uvjetima i na područjima koja su zahvaćena masovnim pomorima još neko vrijeme moguće prikupiti mlađ plemenite periske, rekla je.

Silvija Kipson pokrenula je inicijativu postavljanja kolektora za mlađ te na više mjesta u Jadranu postavila kolektori za mlađ, a u inicijativi sudjeluje više akademskih institucija, istraživačkih instituta, javnih ustanova i nevladinih udruga iz Hrvatske. „Spremamo se podići kolektore čim vremenske prilike i epidemiološka situacija dopuste. Postoji mogućnost da će u njima biti mladih školjkaša i oni će biti preneseni u Akvarij Pula koji se u zadnjih par godina posebno posvetio uzgoju plemenite periske u zatvorenim sustavima“ kazala je profesorica Bakran-Petricioli, prenosi Večernji list.

Iz dnevnika srednjovjekovnoga kamatara – mogući prvi povijesni spomen Dobranja i Hutova iz 1283.

By
LIKEmetkovic.hr
-

Osvrćući se na nedostatak povijesnih vrela o našim krajevima, prijatelj mi je i suradnik Stanislav Vukorep na tečnom istočnohutovskom jednom zavapio: „Pa što nijesu malo više krali ili koga ubili da možemo doznat ko je ođe prije nas živio?“

Došao je napokon dan da mu se barem donekle hlepnja ispuni. Naime, pabirčeći po tko zna koji put po objavljenim Spisima dubrovačke kancelarije Josipa Lučića, prvo sam protrljao oči kad sam na 27. stranici ugledao riječ Xutaua, a onda sam gotovo pao sa stolice kad sam pročitao i de Dobreno. Odmah sam pregledao sve notarske knjige koje imam kako bih vidio koja je mogućnost da je riječ o Dobranjama i Hutovu. Dodatno je moje mišljenje potvrdio podatak da je na drugome mjestu stajalo Nichola de Hutaua jer znak x najčešće označuje ž ili š, katkad i dž. Odmah sam nazvao povjesničara don Ivicu Puljića u Neum da vidim koliko je vjerojatno da je riječ o Hutovu (za Dobranje mi se činilo poprilično izvjesno), a kad smo se složili da je Hutovo jedino moguće rješenje, javio sam se i klasičarki Ani Mihaljević, koja je prevela tekst s latinskoga.

Riječ je o zadužnici po kojoj su 25. rujna 1283. Radosta iz Dobranja (Radosta de Dobreno), Nikola iz Hutova (Nichola de Xutaua), Juraj iz Valone (današnje Vlore u Albaniji; Georgius de Lauellona) i Miloš Grdušev (Milosius Gerdusii) iz Dubrovnika do prvoga blagdana ili do Božića morali platiti 129 groša Mihajlu Grdušu (Michaeli Gerdusii). To su, naravno, jamčili vlastitom imovinom, čemu je svjedočio sudac Martol Crijević (Martolus de Zereua), koji je i potvrdio da su dužnici kamataru platili. Koji su poslovi povezali Dobranjca, Hutovca i Dubrovčanina s Albancem, možemo samo nagađati, ali ako smo točno prepoznali imena likova, ovaj dokument pomiče dosadašnji prvi spomen Dobranja za 115, a Hutova za 140 godina. Naime, dosad najstariji spomen Dobranja potječe iz 1398. (Radan Gojčinić dosad je bio prvi poznati Dobranjac), a Hutova iz 1423. Radostu se spominje u još nekoliko dokumenata o prodaji zemlje, a u Nikolinoj kući u Dubrovniku (znao čovjek gdje treba kupiti nekretninu) majstor i njegov šegrt nešto su zeznuli, pa su se međusobno optuživali.

Dug je put do sklapanja potpune priče, koja je još jedan dokaz da su nam otkrića često nadohvat ruke, stoga budite lokal-patrioti i kad naletite na neku povijesnu knjigu, preletite barem kazalo i pogledajte spominje li se u njoj neko neretvansko mjesto ili prezime. Velika je vjerojatnost za to ako naiđete na vijesti iz Crne kronike, poglavito ako su u naslovnoj ulozi kamatari ili carinski prijestupnici.

Stroge mjere na granicama produljene do 15.1., evo što to znači

By
LIKEmetkovic.hr
-

Kako se i najavljivalo, Nacionalni stožer donio je novu odluku kojom se produljuju stroge mjere na granicama.

Mjere na granicama su produljene na mjesec dana, sve do 15. siječnja, prenosi Index.

Prema tim mjerama u Hrvatsku državljani EU mogu ući samo s negativnim PCR testom ne starijim od 48 sati ili moraju ići u samoizolaciju do pristizanja negativnog testa, uz nekoliko iznimki koje se odnose na tranzit, prekogranične radnike, diplomate, zdravstvene radnike…

Obveza PCR testa ili samoizolacije se odnosi i na sve hrvatske državljane izvan Hrvatske koji su za blagdane planirali doći u posjet, ali i za sve Hrvate koji se vraćaju iz gotovo svih zemalja svijeta pa će bilo kakva putovanja za božićne i novogodišnje blagdane biti teško izvediva.

Podsjetimo i da je propisano kako je državljanima trećih zemalja dopušten samo tranzit kroz Hrvatsku, ne računamo li neke doista iznimne slučajeve u kojima mogu boraviti u Hrvatskoj.

Detaljne informacije o aktualnim mjerama možete pročitati niže u tekstu.

Sva aktualna pravila na granicama

Zabrana ulaska u Hrvatsku ne odnosi se na one koji dolaze neposredno iz država ili regija članica Europske unije odnosno schengenskog prostora ili država pridruženih schengenskom prostoru, koje su na zelenoj listi Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (dostupni na ovom linku). No valja napomenuti kako je među EU zemljama i zemljama koje spadaju u schengenski prostor trenutno u zelenom samo djelić jugozapada Finske.

Za putnike iz takozvanih zelenih regija, kojih trenutno gotovo i nema, važno je da su preko zemalja kroz koje prolaze do Hrvatske tranzitirali. Ako na ulazu u Hrvatsku dokažu da se nisu zadržavali u područjima kroz koja tranzitiraju prema Hrvatskoj, mogu ući u Hrvatsku bez PCR testa.

Tko sve može ući bez negativnog testa

Postoji i sustav izuzetaka za kategorije osoba koje ne moraju imati negativan test, a to su pogranični zdravstveni radnici, učenici, studenti i stažisti koji svakodnevno putuju, uz uvjet da ne borave u Hrvatskoj ili izvan Hrvatske dulje od 12 sati.

Bez testiranja i samoizolacije ulaz je dopušten i za pomorce, radnike u sektoru prometa i pružatelje usluga prijevoza, diplomate, osoblje međunarodnih organizacija, osobe koje putuju iz nužnih obiteljskih ili poslovnih razloga, uključujući i novinare, putnike u tranzitu uz obvezu da Hrvatsku napuste u roku od 12 sati od ulaska te pacijente koji putuju iz neophodnih zdravstvenih razloga.

Granična policija ima naputak preko granica u svojstvu pograničnih radnika puštati i druge kategorije putnika koji zbog naravi svog posla ili zanimanja imaju potrebe učestalog prelaska državne granice (na primjer, sportaši koji igraju za klubove u susjednoj državi).

Tko može ući iz trećih zemalja

Putnicima sa slobodom kretanja unutar EU i Europskog gospodarskog prostora, odnosno državljanima članica EU, schengenskog prostora ili zemalja pridruženih schengenskom prostoru i članovima njihovih obitelji te državljanima trećih zemalja koji su osobe s dugotrajnim boravištem, ako dolaze iz trećih zemalja, ulazak u RH dozvolit će se uz negativan PCR test ne stariji od 48 sati ili uz samoizolaciju do zaprimanja negativnog testa na testiranju u Hrvatskoj.

Ako netko tko spada u ovu kategoriju ima negativan PCR test napravljen u Hrvatskoj zbog kratkotrajnog putovanja u drugu državu i vraća se u Hrvatsku u roku kraćem od 48 sati, odnosno u roku važenja testa, od njega se neće tražiti novi test.

PCR test se ni u ovom slučaju neće tražiti od zdravstvenih djelatnika, istraživača u zdravstvu i djelatnika u skrbi za starije, pograničnih radnika, osoblja u prometnom sektoru, diplomata, vojnog i policijskog osoblja, humanitarnih djelatnika i civilne zaštite u obavljanju dužnosti, putnika u tranzitu i osoba koje putuju radi školovanja.

Treće zemlje iz kojih nije potreban PCR test

U skladu s preporukom Vijeća EU negativan PCR test se neće tražiti od putnika iz još nekoliko zemalja. Trenutno se radi o putnicima koji dolaze iz Australije, Japana, Novog Zelanda, Ruande, Singapura, Južne Koreje, Tajlanda, Urugvaja, Kine te posebnih upravnih područja NR Kine – Hong Konga i Makaa. Uvjet je da ne pokazuju znakove bolesti te da nisu bili u bliskom kontaktu s oboljelim.

Na državljane trećih zemalja, dakle nečlanica EU, schengenskog prostora i zemalja pridruženih schengenskom prostoru, primjenjuju se ista pravila kao i iz ranijih odluka koje je donosio Stožer i mogu ući u Hrvatsku jedino ako su zdravstveni djelatnici, istraživači u zdravstvu i djelatnici u skrbi za starije, pogranični radnici, osoblje u prometnom sektoru, diplomati, vojno i policijsko osoblje, humanitarni djelatnici i civilna zaštita u obavljanju dužnosti, putnici u tranzitu i osobe koje putuju radi školovanja te pomorci.

Metkovac Mate Crnčević vodi ‘Ratnike’ prema 1. HNL

By
K. J.
-

Momčad Hrvatskog dragovoljca prvi dio sezone okončala je na prvom mjestu prvenstvene ljestvice u 2. HNL. U 17 odigranih susreta momčad iz Sigeta upisala je 9 pobjeda, 5 neriješenih i 3 poraza te s osvojenih 32 boda osigurala jesensku titulu u drugoligaškom društvu.

Zanimljivo da Ratnike kao kapetan liderski predvodi naš Metkovac Mate Crnčević, dijete Neretve koji je u karijeri još nastupao za GNK Dinamo Zagreb i HNK Cibalia Vinkovci. Upravo je Crnčević donio pobjedu svojoj momčadi pogotkom u Rijeci protiv domaćeg Orijenta, u posljednjem kolu jesenskog dijela natjecanja.

Dodajmo da uz 25-godišnjeg Metkovca, za momčad Hrvatskog dragovoljaca uspješno nastupaju također dva bivša nogometaša Neretve, Dražen Glibo i Toni Tipurić.

Foto: Sportnews

Na pola sata pali svi Googleovi servisi. Nisu radili Gmail, YouTube…

By
LIKEmetkovic.hr
-

Diljem svijeta danas oko 13 sati pali su svi Googleovi servisi. Problemi su zabilježeni i u Hrvatskoj. Pola sata kasnije, odnosno oko 13:35 sati, sve je proradilo.

Korisnici nisu mogli pristupiti Gmailu, a nije radio ni YouTube. “Svjesni smo da mnogi od vas imaju problema s pristupom YouTubeu. Naš tim radi na tome. Obavijestit ćemo vas čim budemo imali više informacija”, napisali su na Twitteru iz kompanije.

Nest, Gmail, Docs, YouTube, Google Assistant, Hangouts, ništa od toga nije radilo. Pao je i Google Meet, preko kojeg mnogi drže nastavu.

Najviše je problema prijavljeno u Londonu te u Belgiji i Nizozemskoj. Napomenimo kako se radi o padu servisa za prijavu, što znači da su svi servisi radili u načinu inkognito. “YouTube, Gmail, Drive, Docs, sve je palo. U svom životu ne pamtim ovako veliki pad na svim platformama”, napisao je jedan korisnik na stranici Downdetector.

54 posto korisnika kaže da nije moglo pristupiti stranici YouTubea, 42 posto nije moglo gledati videozapise, a 3 posto se nije moglo prijaviti na stranicu. 75 posto ljudi se nije moglo prijaviti na Gmail, 15 posto uopće nije moglo piristupiti stranici, a 8 posto ljudi nije primalo poruke. Google se još nije javio oko pada.

Migrant u pokušaju krađe napao ženu iz Čapljine

By
LIKEmetkovic.hr
-

U subotu, 13. prosinca 2020. godine oko 21:00 sati u PU Čapljina se obratio V.S. (1975) iz Čapljine i prijavio da mu je majka N.S. (1954) napadnuta u Ul. S. Radića u Čapljini od strane NN muške osobe (migranta) tako što je isti pokušao od iste otrgnuti torbu u čemu ga je oštećena spriječila. Isti se udaljio u nepoznatom pravcu.

Operativnim radom na terenu djelatnici policije su u 23:30 sati u napuštenoj kući u Ul. Z. Frankopana pronašli migrante A.E.(2000) iz Maroka i R.B.(1994) iz Alžira. Isti nisu posjedovali dokumente te je obaviješten Odjel kriminalističke policije.

Foto: Ilustracija

Pandemija koronavirusa potaknula je online kupnju, ali sve je više prijevara

By
LIKEmetkovic.hr
-

Nedavno sam za nećakinju preko jedne online platforme s.uk domenom naručila nekoliko Harry Potter suvenira. Šalica, ogrlica, privjesak i prsten, radovala sam se, silno će obradovati tinejdžerku za rođendan, donosi Slobodna Dalmacija.

Narudžbu sam obavila više od mjesec dana uoči rođendana računajući da će stići na vrijeme. Bilo je to početkom listopada, naručeno do danas nije stiglo, rođendan je odavno prošao, a račun je uredno odmah naplaćen – požalila nam se ovih dana jedna Splićanka, koja tu i tamo uživa u čarima online kupovine. Prvi put joj se takvo što dogodilo. Srećom nije bila riječ o velikom novčanom iznosu, ali ostao je gorak okus prijevare.

Kako je u doba pandemije koronavirusa procvjetala online trgovina tako su sve agilniji postali i prevaranti skriveni u redovima web trgovaca zbog čega je prilikom kupovine na internetu potreban izniman oprez. Niz je mogućih situacija… Naplaćeno, ali neisporučeno. Ili je kupcu dostavljen potpuno drugi proizvod, koji ne odgovara opisu ponuđenog na stranici web trgovine. Ukraden mu je identitet ili podaci s njegove kreditne kartice. To su samo neke od opasnosti koje vrebaju iz bespuća interneta, a mnogi potrošači nisu upoznati sa svojim pravima i obvezama pri sklapanju ugovora na daljinu.

Skladišta u Bugarskoj

– Kupci moraju znati da, ako kupuju izvan poslovnih prostorija, imaju pravo vratiti proizvod i pravo na povrat novca. Ako ih trgovac nije uputio na njihovo pravo na raskid ugovora, onda to pravo traje i duže. Ono čega se najviše treba plašiti su prijevare… Ako smo uplatili novac nekom tko ima samo žiroračun, koji u realnom svijetu ne postoji, onda će teško i udruge za zaštitu potrošača moći nešto učiniti – govori Tanja Popović Filipović, predsjednica Centra za edukaciju i informiranje potrošača (CEIP), jedne od rijetkih preživjelih organizacija posvećenih pravima potrošača.

Otkako je brojnim udrugama, koje su se bavile njihovom zaštitom, uskraćeno financiranje, pa su u posljednjih godinu dana stavile ključ u bravu ili su u procesu zatvaranja, CEIP je ostao jedno od posljednjih utočišta potrošača na čiju adresu redovito stižu pritužbe, pa tako i prevarenih kupaca prilikom kupnje na internetu​.

Potrošači u Hrvatskoj su, čini se, sve više prepušteni nemilosti trgovaca. Trgovci koji prodaju razne vrste roba online posebna su pak priča jer tek u njihovim redovima vlada sve prisutniji nered.

– Imate, primjerice, webshopove za odjeću s nekom.eu domenom ili neke strane zemlje. Kupite određeni proizvod, uredno ga dobijete, ali niste zadovoljni njime. I ako ga, pristajući snositi trošak poštarine, pokušate vratiti trgovcu unutar 14 radnih dana, na što imate pravo bez navođenja razloga, ispostavi se da je taj webshop negdje u Bugarskoj, Rumunjskoj…

Na kraju ispada da vam je trošak slanja tog nekog odjevnog predmeta, poput majice ili haljine, skuplji od samog proizvoda. Potrošači, kad naručuju robu preko interneta, obvezno moraju dobro provjeriti odakle je prodavač, iako je to često teško vidljivo – upozorava Popović Filipović. Da odlično barata činjenicama, potvrđuju nam i u Europskom potrošačkom centru Hrvatska (ECC Croatia).

– Trgovci sve češće registriraju samo skladišta za distribuciju, a ne i poslovanje u državama članicama i samim time nisu obvezni preuzimati vraćene proizvode, odnosno nisu obvezni ispunjavati zakonske odredbe koje se tiču samo trgovaca. Svakodnevno savjetujemo potrošače da, to što određeni webshop ima domenu.de ili.hr ne mora nužno značiti da je trgovac i registriran u tim državama i da je bitno da se pročitaju opći uvjeti poslovanja jer tamo treba biti navedeno sjedište trgovca – objašnjavaju u jednoj od trideset istovjetnih institucija u svakoj od država članica EU-a, uspostavljenih od Europske komisije.
Ove su godine, dodaju, zabilježili izuzetan porast trgovine preko interneta što u njihovu svakodnevnom radu potvrđuje povećan broj upita i pritužbi potrošača.

Učestale pritužbe

– Najviše upita i pritužbi zaprimili smo vezano uz prava putnika, putne aranžmane i smještaje. Naime, zbog pandemije, nužna su bila masovna otkazivanja avionskih letova, rezerviranih smještaja kao i koncertnih događanja. U godini uoči pandemije uzrokovane koronavirusom, većina upita i pritužbi odnosilo se na prava potrošača dobivenih jamstvenim listom kao i materijalni nedostatak, kupovinu rabljenih automobila, prava putnika u zračnom prijevozu i smještaj u hotelskom i privatnom smještaju – navode u ovdašnjem Europskom potrošačkom centru. Trenutno još nemaju povećan broj pritužbi vezanih uz blagdanska darivanja, a ako ih bude bilo, to će se ponajviše vidjeti u siječnju i veljači.

Zato iz Europskog potrošačkog centra Hrvatska savjetuju da, pogotovo ovih dana, zadržimo prst na mišu prije no što stisnemo tipku “ok” za plaćanje u nekoj od web trgovina. I da u miru i sabrano pogledamo gdje je sjedište trgovca, što se nudi i pod kojim cijenama, a sve s ciljem kako bismo kasnije izbjegli neugodne situacije.

14 dana za raskid ugovora

“Zbog iznimno velikog rasta online trgovine tržišni inspektori Državnog inspektorata pojačano provode ciljane inspekcijske nadzore u pogledu zaštite potrošačkih prava pri sklapanju ugovora na daljinu preko interneta te u vezi s time nepoštene poslovne prakse trgovaca u odnosu prema potrošačima”, priopćili su ovih dana iz Državnog inspektorata RH.

Posljednjih nekoliko mjeseci primaju znatno više prijava nego ranije. Potrošači pak, ističu u Državnom inspektoratu, u slučaju kupnje preko interneta imaju pravo, ne navodeći razloge, raskinuti ugovor sklopljen na daljinu u roku od 14 dana od dana kad im je roba predana u posjed, o čemu prije isteka roka o svojoj odluci moraju obavijestiti trgovca.

Zlatni savjeti kako se zaštititi

Iako je nemoguće u potpunosti se zaštititi, postoje mehanizmi koji uvelike podižu razinu sigurnosti korisnika.
Kako bi se što bolje zaštitili iz Nacionalnog CERT-a građane savjetuju da potraže zaključani lokot i HTTPS u gornjem lijevom kutu preglednika, da koriste poznate stranice, provjeravaju prodavača i svakako pročitaju komentare prethodnih kupaca. Korištenje HTTPS protokola je zlatni standard sigurne kupovine, te provjeravanje i ograničavanje računa za online kupovinu. Bilo bi dobro i ne dijeliti sve informacije, zaštititi svoju bežičnu mrežu i ne kupovati naočigled svima.

‘Niska cijena je navlakuša’

Tanja Popović Filipović apostrofira kako je potrebno biti posebno oprezan prilikom online kupnje nekih hit-proizvoda.
– Najčešće prijevare u online kupnji se događaju s odjećom i modnim dodacima. Primjerice, proučavala sam neke ruksake čija je uobičajena, stvarna cijena oko 500, 600 kuna. Kad na internetu pretražujete taj proizvod ili grupu sličnih proizvoda Google vam ponudi nekakvu stranicu sa superpopustima na kojima je njihova cijena triput manja. I vi se odlučite i uplatite novac na račun i ne dobijete ništa. Tu je riječ o klasičnoj prijevari, jer taj webshop uopće ne postoji. A potrošače redovito namami triput manja cijena željenog proizvoda – primjećuje Popović Filipović.

Isto su uočili i u Europskom potrošačkom centru Hrvatska. Uobičajene “navlakuše” se, vele, najčešće odnose na cijene proizvoda. Naime, web trgovci znaju staviti izrazito niske cijene za proizvode robnih marki, što u konačnici za potrošača može značiti da je u pitanju krivotvorina ili klasična prijevara zbog čega nikada neće dobiti naručeni proizvod, donosi Slobodna Dalmacija.

Država zbog uštede ukida jednu granu primarne zdravstvene zaštite i ugrožava 4000 radnih mjesta?

By
LIKEmetkovic.hr
-

Ako država zbog ušteda ukine dentalnu zdravstvenu zaštitu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i plaćene stomatološke usluge svede na preventivu, kako se priča, to će biti veliko financijsko opterećenje za pacijente, dodatno će srozati stanje oralnog zdravlja građana, te ugroziti radna mjesta oko 4000 stomatologa i dentalnih asistenata koji rade u ugovornom odnosu s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje.

Većina privatnih ugovornih ordinacija će moći zatvoriti vrata, a s obzirom na to da se na isti način financiraju i timovi u domovima zdravlja, pitanje je kako bi se sve odrazilo i na njihovo poslovanje, upozorio je za Poslovni dnevnik Željko Rotim, predsjednik Udruge liječnika poslodavaca u ugovornom odnosu Hrvatske udruge poslodavaca.

Naime, sve glasnije se priča o namjeri Ministarstva zdravstva radi smanjenja troškova smanji opseg prava u primarnoj stomatološkoj zaštiti za osiguranike od 18 do 65 godina, tako da se ona definiraju isključivo u segmentu preventivne skrbi.

Cijena nedostatka

Navodno bi se uštedjelo mnogo od ukupno 1,2 milijarde kuna koliko se godišnje troši na stomatološke usluge, smatraju zagovornici tog rješenja, s argumentom da je to cijena nedostatka higijene zuba, koja je u nas i dalje slaba.

“U ovoj krizi sigurno je da si većina pacijenata neće moći priuštiti plaćanje dentalnih usluga i ako do takve odluke dođe sigurno će većina ordinacija morati prestati s radom, a stanje dentalnog zdravlja bit će dodatno smanjeno.

Podržavamo brigu za preventivu, te se nadamo da će se napokon početi primjenjivati Nacionalni preventivni program za zaštitu oralnog zdravlja. Stoga očekujem da će ukoliko zaista dođe do ove situacije, biti kontaktirana struka, ali i poslodavci”, pojašnjava Rotim.

Iz Ministarstva zdravstva nisu nam odgovorili je li doista u planu ovakav potez u dentalnom osiguranju, te što bi odluka konkretno uključivala. Iz HZZO-a su nam poručili da nisu u tijeku promjene propisa koji reguliraju prava u dentalnoj zaštiti.

Hrvatska komora dentalne medicine zasad ne raspolaže informacijama o mogućem smanjenju opsega prava, no ne sumnjaju da će Ministarstvo, bude li pripremalo nove prijedloge, kao i dosad surađivati s Komorom.

“Komora će poduprijeti svaki prijedlog koji će potaknuti građane na pojačanu svijest i brigu o oralnom zdravlju, uvažavajući nužnost preventivnih postupaka kod najmlađih i osoba starije životne dobi. Prilikom uvođenja ikakvih promjena mora se strogo voditi briga o ugroženim i najmlađim skupinama.

Komora inzistira na pružanju dentalnih usluga u skladu s pravilima i standardima struke, ali podržava i sve inicijative za provođenjem preventivnih mjera”, ističu iz Komore.

Iako bi glasine o rezanju prava osiguranika prije mogle biti povezane s neodrživim sustavom zdravstva nego pandemijom, tim više zabrinjavaju poslodavce u zdravstvu koji su u ovoj godini suočeni s padom prihoda zbog manjeg proja provedenih usluga.

Kako valorizirati usluge

Također, ističe Željko Rotim, upitno je i valoriziranje usluga koje se zbog socijalne distance provode na drugi način.

“Primjerice, u ordinacijama obiteljske medicine veliki dio posla obavlja se na potpuno novi način. S pacijentima se komunicira velikim dijelom virtualno 0-24 telefonski, mailom, sms porukama, a takav vrlo iscrpljujući i stresan način rada se ne valorizira, bez obzira na ogroman pritisak pacijenata.

Doktori dentalne medicine spadaju u najugroženiju populaciju u zdravstvu uz veliku mogućnost zaraze.

Osim te spoznaje i stresa, doktori dentalne medicine dodatno su u stresu zbog brige oko egzistencije. Pacijenata je sve manje zbog straha od pandemije i većinom dolaze hitni i neodgodivi pacijenti. Privatnih pacijenata vrlo je malo”, zaključuje Željko Rotim.

1...1.1991.2001.201...2.147Page 1.200 of 2.147

Zadnje objavljeno

© 2015-2024 LIKEmetkovic.hr