-

Kuna polako odlazi u povijest: EK bi u srpnju trebala dati zeleno svijetlo za uvođenje eura

Iako je prije dva mjeseca naznačila mogućnost odgode ulaska Hrvatske u tečajni mehanizam ERM II, agencija Fitch sada ipak vjeruje da će se proces uvođenja eura odvijati planiranim tijekom, unatoč poremećaju koji je izazvala koronakriza, piše Jutarnji list.

U posljednjem izvješću o stanju hrvatske ekonomije iznosi očekivanja da će europske institucije nastaviti s procesom pristupa tečajnom mehanizmu i bankovnoj uniji. Prema očekivanju te rejting agencije, Hrvatska će u trećem tromjesečju, tijekom ljetnih mjeseci, formalno zatražiti ulazak u bankovnu uniju i ERM II, čekaonicu za ulazak u eurozonu, u kojoj mora provesti najmanje dvije i pol godine.

Više o ovome na portalu Jutarnji list.

Unatoč poticajima raste uvoz voća i povrća: samo u prva dva mjeseca 29 mil. eura

Unatoč brojnim akcijama pomoći domaćim poljoprivrednicima, uvoz voća i povrća se ne smanjuje, piše Slobodna Dalmacija.

Samo u prva dva mjeseca ove godine u Hrvatsku je uvezeno povrća u vrijednosti od 29 milijuna eura, od čega najviše krumpira (pet milijuna eura, odnosno 9000 tona kad je u pitanju količina). Najviše se uvozio sjemenski krumpir, nabavili smo ga čak 20 posto više negoli u istom razdoblju prošle godine.

Onaj tko čita deklaracije kad ide u trgovinu, zna koliko je izdašna ponuda stranog voća na policama. To potvrđuju i brojke; lani smo, prema podacima Ministarstva poljoprivrede, uvezli voća i orašastih plodova, agruma i lubenica u vrijednosti od 35,6 milijuna eura, što je za 18,3 posto više negoli lani.

Količinski je uvoz bio nešto manji u odnosu na godinu ranije, za oko 1,8 posto.

Gotovo 60 posto uvoza otpada na banane i agrume, a slijede orašasti plodovi na koje otpada 11 posto ukupne vrijednosti uvoza.

Velike brojke bilježimo, međutim, i kad je u pitanju uvoz kultura koje i u Hrvatskoj tradicionalno uspijevaju; u prva dva mjeseca ove godine uvezli smo, primjerice, 1545 tona jabuka, od čega petinu iz Poljske, a krušaka 1247 tona, mahom iz Italije.

Osim što su nam dućani puni krumpira iz uvoza, ali ne ciparskog, nego pretežno nizozemskog i njemačkog, ni u proizvodnji brojnih drugih kultura nismo samodostatni. Crvenog luka ili kapule uvezli smo gotovo 6000 tona, od čega polovicu iz Nizozemske, poljoprivredne velesile.

Po količinama slijede mrkva, repa, cikla i turovac – u prva dva mjeseca ove godine u Hrvatsku je uvezeno više od 3000 tona spomenutih kultura, a trećina toga je stigla iz Srbije.

Kad je u pitanju zelena salata, najeli smo se najviše one iz Srbije; 1000 tona od ukupno uvezenih 1923 tone. Ni za podrijetlo kupusa, cvjetače i kelja više ne možemo biti sigurni – i ove su kulture visoko na listi uvezenog povrća, s gotovo 2000 tona u samo prva dva mjeseca ove godine.

Koje uopće voće i povrće Hrvatska proizvede dovoljno za potrebe svoga stanovništva, pitali smo nadležne u Ministarstvu poljoprivrede.

– Republika Hrvatska je u 2018. godini bila samodostatna u proizvodnji voća za kulture trešnje i višnje (128,43 posto potreba), te u proizvodnji mandarina (102,60 posto vlastitih potreba). U proizvodnji voća približno smo samodostatni u proizvodnji jabuka (92,03 posto), šljive proizvodimo za 68 posto vlastitih potreba, a jagode 57,76 posto.

U proizvodnji povrća, Republika Hrvatska donekle je samodostatna u proizvodnji kupusa (90,12 posto), samodostatnost lubenica i dinja je 77,15 posto, krastavaca 71,04 posto, svježih rajčica 71 posto, a krumpira 66,99 posto – objašnjavaju iz Ministarstva.

S obzirom na navedeno, zanimalo nas je postoji li bojazan od nestašice određenog voća i povrća ako na jesen dođe do drugog vala epidemije koronavirusa i, slijedom toga, zatvaranja granica ,piše Slobodna Dalmacija.

– Ministarstvo poljoprivrede je svjesno problema u kojem se Hrvatska usred drugog vala pandemije koronavirusa može naći, svakako da postoji mogućnost da određene kulture budu nedostupne na domaćem tržištu RH (govorimo o voću i povrću koje uspijeva u suptropskom i tropskom klimatskom području).

Ulažemo, međutim, dodatne napore kako bi hrvatski proizvođači voća i povrća opskrbili domaće tržište. Sredstva programa potpore primarnim proizvođačima u sektoru biljne proizvodnje i sektoru stočarstva usmjerena su na podsektore navedenih grana poljoprivrede koji su najviše stradali od posljedica ugroze, a to su u prvom redu podsektori povrća i voća, te proizvodnje koje se odvijaju u zatvorenim prostorima, kratkog su obrtnog intervala te imaju veća početna ulaganja – objašnjavaju iz Ministarstva.

Evo što se najviše uvozilo u prva dva mjeseca 2020. godine:

VOĆE

1) agrumi (svježi ili suhi) – 15.303 t
2) banane – 13.980 t
3) jabuke – 1545 t
4) kruške – 1247 t
5) grožđe (svježe ili stolno) – 480 t

POVRĆE

1) krumpir – 9000 t
2) crveni luk (kapula) – 5627 t
3) mrkva, repa, cikla, turovac – 3052 t
4) zelena salata – 1923 t
5) kupus, cvjetača, korabica, kelj – 1671 t

Pridružite se eko-akciji Veslačkoga kluba!

Veslački klub Neretvanski gusar po treći put provodi akciju Učimo gospodariti otpadom koja će potrajati do početka srpnja. U tom razdoblju veslači će u suradnji sa ovlaštenom tvrtkom Tehnomobil d.o.o. prikupljati elektronski otpad.

– Bitno je napomenuti da na ovaj način pomažemo našem klubu. Stoga, pozivamo sve građane da se pridruže akciji veslačkog kluba u prikupljanju EE otpada na način da kontaktiraju tvrtku Tehnomobil na pozivni broj 091 681 8412 ili 020 681 841 te dogovore besplatan odvoz otpada i pri tome naglase da sudjeluju u akciji. Zahvaljujemo unaprijed! – poručuju iz VK Neretvanski gusar.

DHMZ je za sutra izdao žuto upozorenje: grmljavinsko nevrijeme

DHMZ je za sutra izdao žuto upozorenje za cijelu zemlju, a za jug Hrvatske to znači: pljuskovi s grmljavinom, lokalno izraženiji. Vjerojatnost grmljavine > 50 %.

BUDITE NA OPREZU zbog mogućih jačih grmljavinskih nevremena. Posebno pripazite u izloženim područjima kao što su planine, šume i livade odnosno otvoreni tereni. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom.

Stožer ukinuo obaveznu jednosatnu pauzu za dezinfekciju u trgovinama

U Hrvatskoj u posljednja 24 sata nije zabilježen nijedan slučaj novozaraženih koronavirusom, čime je broj zaraženih ostao na 2247 osobe, izvijestio je Stožer civilne zaštite RH.

‘Nastavno na povoljnu epidemiološku situaciju, Stožer je danas donio Odluku o izmjeni Odluke o radnom vremenu i načinu rada djelatnosti trgovine za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19, kojom je ukinuta obvezna pauza od sat vremena između dvije smjene radi izmjene radnika i čišćenja i dezinfekcije prostora za prodavaonice koje rade dvokratno. Naravno, to ne znači da čišćenje i dezinfekcija prostora prodavaonica više nisu potrebni, već je preporuka Stožera da se redovito provode čišćenje i dezinfekcija prostora prodavaonica sukladno preporukama i uputama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo’, piše u priopćenju Stožera civilne zaštite.

Ove godine neće biti tjelovske procesije ulicama grada

U četvrtak, 11. lipnja, je Svetkovina Tijela i Krvi Kristove (Tjelovo) koja je ujedno i državni praznik kada se nakon večernjih misa održavaju tradicionalne procesije ulicama grada.

Ove godine zbog epidemije koronavirusa i preporuka nadležnih institucija neće biti tjelovske procesije gradskim ulicama u metkovskim župama sv. Ilije i sv. Nikole.

U Župi sv. Nikole biskupa će toga dana u 19 sati biti svečana sv. misa s procesijom oko crkve i blagoslovom s Presvetim Oltarskim Sakramentom.

U isto vrijeme će biti svečana sv. misa i u crkvi sv. Ilije.

Grb ONK Metković je u izboru 20.000 čitatelja FB stranice 3. HNL jug najljepši u Dalmaciji

Grb ONK Metković je u izboru čitatelja FB stranice 3. HNL jug najljepši u Dalmaciji.

U izboru su sudjelovala 64 amaterska nogometna kluba iz Dalmacije, a u velikom finalu su se našli ONK Metković i NK Mračaj iz Runovića. Preko 20 000 ljudi je sudjelovalo u finalnom izboru preko Facebooka 3. HNL Jug i Instagrama dalmatinski_nogomet, a grb Metkovića je smatralo ljepšim preko 60% glasača u čemu je zasigurno pomogla i podrška Brune Petkovića kojem je ONK bio prvi klub.

Sve je završilo u prijateljskom raspoloženju. Mračaj je stigao u Metković na prijateljski ogled koji je završio pobjedom domaćina 2:1. Prvi gol u 48. minuti je djelo bivšeg hrvatskog reprezentativca, kapetana Majstora s mora, Hajdučkog srca, Drage Gabrića koji je u ovom prijateljskom ogledu obukao dres ONK Metkovića. U 52. minuti je drugi gol postigao Josip Mioč.

Nakon utakmice je ONK Metkoviću uručen pehar pobjednika ovoga natjecanja, a potom je uslijedila fešta ispred ONK-ove Klubane.

HZJZ upozorio na štetnost čestog korištenja dezinficijensa, osobito kod djece!

Hrvatski zavod za javno zdravstvo u petak je izmijenio upute i dodao nove preporuke za rad vrtića i škola. Tjelesni će se moći održavati kao i prije epidemije (doslovno tako piše), a iz Zavoda sada upozoravaju i na štetnost prečestog korištenja dezinficijensa.

U preporukama piše da se djecu predškolske dobi može odvesti u šetnju, naravno uz to da po povratku ruke operu vodom i sapunom. Da, vodom i sapunom. Iz Zavoda su, naime, čak upozorili da se dezinficijense ne treba koristi prečesto.

– Dezinficijense ne koriste djeca predškolske dobi, a niti djeca školske dobi ako imaju promjene na koži ruku ili ako dezinficijens izaziva nelagodu kod djece. Također, upotrebu dezinficijensa kod djece školske dobi svakako treba ograničiti na dezinfekciju kod ulaska u školu te se nikako ne treba primijeniti više od 2-3 puta dnevno, pišu epidemiolozi a prenosi Srednja.hr.

Čudovište iz Neretve uhvaćeno u Buškom jezeru!?

Otkud jegulja u Buškom jezeru (blatu)!? Danas je, za ne povjerovati, na Buškom jezeru uhvaćena jegulja duga 90 centimetara i teška oko 2 kilograma.

Kako piše portal HBŽ Vijesti, i ihtiolozi u BiH su ostali iznenađeni ovom viješću.

U tijeku je pražnjenje ovog akumulacijskog jezera od strane HEP-a što bi se moglo uništiti potencijalno stanište ove riblje vrste prije nego li se ono potvrdi.

Ono što se zna je da jegulje u zatočeništvu, kao i jegulje zarobljene u vodenim tokovima odvojenim od mora, nikada neće prijeći u spolno zrelu fazu, cijeli život će ostati kao jedinke koje se hrane.

Buško jezero (blato) je akumulacijsko jezero, nastavak Livanjskoga polja, koje je nastalo 1970. i podzemno je vezano sa HE Orlovac u dolini Cetine.

SKRAĆENI RADNI TJEDAN Država bi isplaćivala ostatak plaće do 4000 kuna po radniku

Predstavnici Ministarstva rada predstavili su jučer socijalnim partnerima na sastanku stručne skupine mjeru skraćivanja radnog vremena zbog očuvanja radnih mjesta kod poslodavaca kod kojih je zbog posebne okolnosti uvjetovane koronavirusom (Covid-19) došlo do privremenog pada poslovnih aktivnosti ili ostvarenog gubitka u poslovanju.

Ta bi se mjera, a ne zakon, odnosila na prerađivačku industriju, a glavni uvjet bi bio kvartalni pad prihoda poslovanja od 20 posto u odnosu na isto tromjesečje lani.

Kako smo neslužbeno doznaje Jutarnji list, sindikati i poslodavci na sastanku su predložili da se te mjera odnosi i na druge sektore, ali i da se kriteriji prošire na to koliko je zbog pada narudžbi pao broj radnih sati u mjesecu. To bi značilo i da se ta mjera ne mora odnositi na jedan poseban dan, na primjer na neradni petak, nego da radnik može skraćeno raditi tijekom nekoliko dana, po četiri, pet ili šest sati na dan.

Navodno su predstavnici Ministarstva rada bili otvoreni za takve prijedloge, uz napomenu da će sve ovisiti o dostupnim kreditnim sredstvima iz posebnog programa Europske unije (SURE) namijenjenog baš za takvu mjeru, kao i hrvatskim proračunskim kapacitetima. Kako nam je rečeno, sindikati, poslodavci i ostali članovi radne skupine svoja će službena stajališta dostaviti Ministarstvu najkasnije do utorka, a potom će se održati novi sastanak te bi nova mjera trebala biti formalizirana do kraja idućeg tjedna.

Prema početnom prijedlogu Ministarstva, mjera bi se odnosila na poslodavce koji zapošljavaju 20 i više radnika iz sektora prerađivačke industrije, a iznos potpore bio bi do visine ugovorenog ili propisanog neto iznosa vrijednosti sata po radniku razmjerno broju neodrađenih sati u mjesecu korištenja potpore, a najviše do 4000 kuna za jedan mjesec. Jednako tako, razmjerni dio iznosa plaće za broj radnih sati za koje je radniku skraćeno radno vrijeme država bi potpomogla s maksimalno do 50 posto skraćenja radnog vremena. Uz to, poslodavac bi bio oslobođen od plaćanja javnih davanja prema isplaćenoj potpori, odnosno ne bi na to morao plaćati poreze i doprinose.

Više na portalu Jutarnjega

Zadnje objavljeno