-

Neretvani otkrili kako prepoznati dobru lubenicu: Veličina nema veze s okusom

Crvena, sočna i hladna lubenica pravi je ljetni hit. Međutim, nije jednostavno odabrati lubenicu koja će ispuniti sva naša očekivanja. Ali, uz ove trikove neretvanskih stručnjaka više se nećete mučiti s odabirom, piše portal 24sata.

Odabir prave lubenice može biti težak jer nema mnogo vanjskih pokazatelja i ne možete je samo malo stisnuti da vidite je li omekšana, kao što je to slučaj s drugim voćem.

Međutim, postoji nekoliko stvari na koje možete paziti i tako pomoći sebi da kupite zrelu lubenicu. Trikove su otkrili članovi udruge Neretvanska mladež, Marino Babić i Željko Bjeliš.

Evo kako izabrati pravu lubenicu:

  1. ukoliko lubenica ima deklaraciju, treba ju pročitati. Na deklaraciji se navodi naziv proizvoda, sorta, godina berbe, proizvođač i LOT broj koji preko kojega se može pratiti sljedivost od proizvođača.
  2. dno lubenice, dio koji je ležao na tlu treba biti žute boje, a gornji dio svjetliji u odnosu na druge dijelove.
  3. peteljka bi trebala biti zelena, što je znak svježine.
  4. Prilikom kucanja po lubenici, zvuk bi trebao biti pun, lubenica treba ‘zvoniti’. Tupi zvuk nije poželjan.

Važno je znati da veličina lubenice nema veze s njenom zrelosti. Naravno da sorta koja prosječno daje plodove veličine 10-12 kg, zrelost postiže u fazi većih plodova nego manjih. Također, nisu sve sorte ni jednako crvene boje mesa. Pojedine sorte su manje crvenog mesa, ali sadrže više šećera, za razliku od drugih koje imaju izrazito crveno meso, ali manje šećera – objasnio je Željko Bjeliš i dodao da apeliraju na kupce da inzistiraju na deklaraciji i informaciji o porijeklu proizvoda.

Kupujmo Hrvatsko jer na taj način pokrećemo razvoj društva! – zaključio je.

Piše: Anamaria Miloš

ŠKOLSKI KALENDAR Evo kada će učenici ponovo u klupe i kada će imati praznike u novoj školskoj godini

Nastavna godina 2020./2021. počinje 7. rujna 2020., a završava 18. lipnja 2021., odlučilo je Ministarstvo znanosti i obrazovanja još polovicom svibnja ove godine (NN 57/2020).

Tako će prvo polugodište trajati od 7. rujna do 23. prosinca 2020., a drugo polugodište od 11. siječnja do 18. lipnja 2021. godine.

Učenici će tijekom navedenoga razdoblja imati praznike u čak četiri navrata, i to:

  • jesenski odmor 2. i 3. studenoga 2020., s tim da je 1. studenoga (Svi sveti) ove godine nedjelja
  • prvi dio zimskoga odmora počet će 24. prosinca 2020. i traje će do 8. siječnja 2021., s tim da će nastava početi 11. siječnja
  • drugi dio zimskoga odmora za učenike počinje 23. veljače i završiti 26. veljače 2021., s tim da će nastava početi 1. ožujka
  • proljetni odmor za učenike počet će 2. travnja i završiti 9. travnja 2021., s tim da će nastava početi 12. travnja.

Ljetni odmor počinje 21. lipnja 2021. godine, osim za učenike koji polažu predmetni, razredni, dopunski ili razlikovni ispit, koji imaju dopunski nastavni rad i slično.

Turizam u Dolini Neretve: Prošla sezona je bila rekordna, ove godine ćemo biti zadovoljni i nulom!

Iako je turizam i sve djelatnosti koje se vežu uz njega u Dolini Neretve uvijek bio u potpuno drugom planu, u posljednjih nekoliko godina taj se trend potpuno promijenio. Porastom sadržaja, ali i turističkih kapaciteta u Dalmaciji i ovaj kraj je u posljednjih nekoliko godina po tom pitanju „procvao“, piše Dalmacija Danas.

Sve više stanovnika ovog kraja okreće se turističkim djelatnostima. Mnogi od njih zapostavljaju već tradicionalnu neretvansku djelatnost, poljoprivredu. Smatraju da je u turizmu za njih budućnost puno blistavija i sigurnija od već zastarjele poljoprivrede.

Turistička ponuda u proteklim godinama bila je sve veća, pa su stanovnici neretvanskog kraja u tome vidjeli priliku. Zasigurno odlično su iskoristili dobru prometnu povezanost, ljepote Baćinskih jezera, neretvanskog kraja, ali i blizinu dubrovačkog i makarskog primorja.

Ove godine bilježe se gubitci

Ipak ove godine velika većina tih smještajnih, ali i ugostiteljskih kapaciteta ostala je gotovo potpuno prazna i to je uvelike zabrinulo ljude ovoga dalmatinskog kraja.

Prema podacima koje smo dobili od Turističke zajednice Grada Ploča do lipnja 2020. godine ostvareno je tek 759 stranih i domaćih dolazaka. Uspoređujući ove podatke s podacima iz 2019. godine dolazimo do zaključka da je u ovom periodu lani bilo gotovo dva puta više domaćih i stranih dolazaka, tada ih je bilo 1505. Ako statistički uspoređujemo noćenja, u prošloj godini do lipnja ostvareno je 5309, dok je do istog perioda ove godine ostvareno tek 3445 noćenja.

Maja Erak iz Turističke zajednice Grada Ploča kazala nam je da je prošlogodišnja turistička sezone bila izvrsna te da se očekivalo da će 2020. godina za pločanski i neretvanski biti rekordna.

„U prilog tome govore podaci s početka ove godine kada je broj dolazaka turista bio oko 50 posto veći u odnosu na prošlu godinu. Međutim, poznata situacija s koronavirusom uzlaznu putanju dolazaka gostiju i broj noćenja promijenila je u silaznu što se vidi po statističkim podacima.”

„Nemamo niti 10 posto prošlogodišnjeg prometa“

„Prošla i pretprošla godina ne može se uopće usporediti s ovom sada, sve je potpuno drugačije. Ove godine imamo možda oko 10 posto prošlogodišnjih gostiju koji su nam do sada dolazili“, otkrio nam je Nikša Bogunović, vlasnik beach bara smještenog neposredno uz Baćinska jezera.

Ivan Đelmić, vlasnik obrta za turizam i marketing „Paddle Surf Baćina“, kazao nam je da je prošle godine zbog obilatosti posla morao zaposliti dvoje radnika. Ove godine nije mogao, a nije kako kaže niti morao nikoga zaposliti, jer posla u toliko velikoj količini više nema.

„Prošle godine dolazili su nam gosti iz cijeloga svijeta, ove godine do sada su nam sam dolazili Poljaci, Česi i Nijemci. Bit ćemo zadovoljni kada platimo sve troškove da ostanemo na kako se kaže pozitivnoj nuli“, ističe Đelmić te nadodaje da on ipak radi nešto, kaže da mnogi u neretvanskom kraju ove godine apsolutno nemaju ništa od dosadašnje turističke sezone.

Vlasnik agencije za izlete „Life and Ventures“ Mario Čuljak napominje da su u dosadašnjim sezonama najveće prihode ostvarivali od sredine srpnja, ali kaže da kako sada stvari stoje, ove godine se neće osjetiti velika razlika u turističkim mjesecima.

„U dosadašnjem razdoblju turističke sezone sigurno imamo od 80 do 90 posto manje prometa, što je na žalost bilo i očekivano“, kaže Čuljak.

Identičnu izjavu dao nam je i vlasnik jednog smještajnog objekta u mjestu Rogotin. Kazao nam je da je osjetan pad prometa.

„Mislim da je pad poprilično osjetan i nisam optimističan da će u nastavku sezone za nas biti bolja situacija, može samo biti gore. Kod ljudi je prisutan strah. Možda nije preveliki problem broj zaraženih, problem je taj strah kod ljudi“, objasnio nam je Darko Markota.

Voditelj škole kiteboardinga kaže da je donekle zadovoljan

S druge strane Lovre Šuman iz škole kiteboardinga „Kiteboarding Komin – Neretva“ koja djeluje na Ušću rijeke Neretve kaže da on ima razloga za optimizam budući da je bio spreman na turističku krizu zbog epidemije koronavirusa. Ističe da je do sada promet u proteklom mjesecu bio nešto malo slabiji, ali kaže da to za njega nije pretjerano osjetno.

„S obzirom na najave, ja mogu biti zadovoljan. Imali smo nešto surfera koji su željeli doći i ne želim u ovome trenutku biti pesimističan, jer ovo do sada je zadovoljavajuće za nas“, optimističan je Šuman.

Iz TZ Grada Ploča kažu da se prema trenutačnim pokazateljima očekuje da bi turistički promet na području Grada Ploča za 2020. godinu trebao biti na 30 posto prošlogodišnjeg prometa, prenosi Dalmacija Danas.

Piše: Augustin Markota

U Čapljini 5, a u Mostaru čak 15 novozaraženih u posljednja 24 sata

U Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar na COVID-19 u posljednja 24 sata testirano je 272 uzoraka. U Hercegovačko-neretvanskoj županiji pozitivnih je 22 i to: 15 iz Mostara, 5 iz Čapljine i 2 iz Stoca.

U Klinici za infektivne bolesti SKB Mostar trenutno se liječi 9 bolesnika, od kojih su dva (2) bolesnika na respiratoru i izrazito teškog kliničkog stanja, ostali bolesnici su stabilno.

Županijski i općinski sanitarni inspektori u protekla 24 sata izdali su 33 rješenje o samoizoliranju i izoliranju.

Ukupno je izdato 593 rješenja o samoizoliranju i izoliranju.

Tri nova slučaja zaraze koronavirusom na području Županije u posljednja 24 sata

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježena su 3 nova slučaja zaraze koronavirusom. Riječ je o muškoj i ženskoj osobi iz Župe dubrovačke srednjih i mlađih godina, te mlađoj muškoj osobi iz Konavala. Svi su kontakti ranije poznatih slučajeva.

Izliječene su dvije osobe iz Dubrovnika.

Ukupno je hospitalizirano 6 osoba u OB Dubrovnik. Od početka pandemije na analizu je poslano 5011 uzoraka.

U samoizolaciji se nalaze 234 osobe, a u posljednja 24 sata nije utvrđeno kršenje mjere samoizlacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 40 slučaja kršenja samoizolacije.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

Na 23. Maratonu lađa veslat će 37 ekipa

Zaključene su prijave za ovogodišnji 37. Maraton lađa na Neretvu. U zadnjih pet godina ovo je najveći broj prijava.

– Imamo čak šest debitantskih ekipa i četiri povratničke. Ovaj maraton tako bi trebale nastupiti posade iz 3 države (domaće, zatim jedna ekipa iz Mostara i jedna standardna iz Sombora). – piše na službenim stranicama Maratona lađa.

Ovogodišnji Maraton će se održati 8. kolovoza (subota) sa startom u 17 sati ispod Lučkog mosta u Metkoviću i bit će u izravnom prijenosu HRT-a.

Prijavili su se:

1. Zajednica udruga veterana VP iz DR RH (debitanti)
2. UL Općine Slivno II (debitanti)
3. UL Gospa Karmelska juniori – Krvavac (debitanti)
4. HPD Prenj 1933 Mostar (debitanti)
5. UL Stablina 2 (debitanti)
6. Lađari Dubrovnik (debitanti)
7. UONB Lađari Opuzen (povratnička ekipa)
8. UL Šarić Struga (povratnička ekipa)
9. SU Crni put – Metković (povratnička ekipa)
10. UL Crni put juniori – Metković (povratnička ekipa)
11. Torcida Ploče
12. Udruga Vinkovački lađari
13. UL Jerkovac juniori – Metković
14. UL Vidonje – Mlinište
15. UL Primorsko-goranske županije
16. Domagojevi gusari Vid
17. UL Sveti Ilija 2 Metković
18. Đakovački bećari – Đakovo
19. UL Staševica
20. „Salašari Somborski“ – HKUD „Vladimir Nazor“ Sombor (Vojvodina, Srbija)
21. Veterani 4.gardijske brigade
22. UOTV Rogotin
23. UL Baćina
24. UL Općine Slivno
25. UL Sisak
26. SU Argo 2 Bjelovar
27. KUU Škrapa – Momići
28. UL Jerkovac – Metković
29. UL Gospa Karmelska – Krvavac
30. UL Zagreb
31. HŠDO Bjelovar-Šumari
32. Hrvatska ratna mornarica
33. SU Argo Bjelovar
34. UL Sveti Ilija Metković
35. UL Crni put – Metković
36. UL Stablina
37. UL Gusari Komin

FOTO Proslava blagdana Gospe Karmelske na Bagaloviću

Župa Bagalović danas slavi blagdan svoje nebeske zaštitnice, Gospe Karmelske. Rano jutros su služene mise za hodočasnike, bolesnike i pokojne hrvatske branitelje.

U 8.30 je bila svečana misa i ophod s Gospinim kipom koju je predvodio don Siniša Paušić, župnik Podgajaca Podravskih, u koncelebraciji sa svećenicima Neretvanskoga dekanata. Misno slavlje su uveličali mješoviti župni zbor pod ravnanjem Marije Maje Jerković i pučki pjevači. Na kraju svečane mise župnik don Damir Bistrić zahvalio je Bogu i svima koji su sudjelovali u današnjem slavlju na Bagaloviću.

Večernja sveta misa i blagoslov djece bit će u 19 sati.

Dilerima svanulo otvaranjem granica, skočili promet i cijene, policija apelira na roditelje

Nedavna zapljena skoro 25 kila kokaina te više zapljena manjih količina droge od dilera širom županije bili su izvrstan povod za dubinski snimak narko- tržišta krajnjeg juga. Opći je dojam da je narko tržište po okončanju “lockdowna” uslijed zatvorenih granica zbog koronakrize naglo oživjelo, a dileri su vjerojatno u ovom trenutku najaktivniji mikro poduzetnici. Nažalost, posljedice njihova rada maksimalno se osjete u društvu koje, opterećeno krizom, kao da nema vremena za preventivu, piše Dubrovački vjesnik.

Heroin pregazilo vrijeme

Policija pak redovito otkriva ilegalni promet drogama, poput mini -plantaža marihuane na Grudi i u Smokvici te značane količine hašiša, amfetamina, speeda, ecstasya i cannabisa na Pelješcu te u dolini Neretve. O tome voditelj Odjela Kriminalističke policije PU dubrovačko- neretvanske Zoran Tikvica kaže:

– Kada su uslijed koronakrize bile zatvorene granice, na našem je tržištu došlo je do nestašice droga jer su ovisnicima zalihe potrošene te je po zakonu ponude i potražnje došlo do poskupljenja. S ponovnim otvaranjem granica i kakvim- takvim dolaskom turista, ponovno je krenulo krijumčarenje. Kod nas je najrsprostranjenija marrihuana koja u dubrovački dio županije najčešće dolazi s područja Trebinja, a u dolinu Neretve iz Stoca i Čapljine. Većinom je to droga iz Albanije i u Hrvatsku te dalje prema zapadu Europi krijumčari se Južnom balkanskom rutom. Prije korone na veliko se “trava” u BiH kupovala po 1000 eura, ali je zbog krize već skočila na 1300 eura za kilo. Skuplje je i u županiji te je “na veliko” cijena kilograma s 2.000 skočila na 3.000 eura. U preprodaji, cijena “na malo” marihuane s 50 porasla je na 100 kuna za gram! Srećom, hašiš je slabo zastupljen, a sve se više povlači i heroin. U posljednjem desetljeću nismo zabilježili nove ovisnike, a uživaju ga još samo stariji ovisnici.

Cijena heroina je 400 do 600 kuna po gramu i nije porasla i zbog dostupnosti metadonske terapije.

Iako je dosta skup, već neko vrijeme raste konzumacija kokaina koji se prilično odomaćio. Lokalni konzumenti narkotika sve više traže kokain, a posebno amfetamine, odnosno speed koji su postali široko popularni, posebno među mladima. Krim- inspektori iz Odjela za narkotike kažu da speed najčešće stiže iz Zapadne Europe i da se vrlo često raspačava posredstvom pošte:- Za speed se sve više koristi dark-web te kupci zapravo i ne znaju od koga naručuju, a zbog lakšeg zametanja tragova, često plaćaju u kriptovaluti. No, preračunato, na ulici je cijena već dosegla 150 kuna po gramu, što je 20 do 25 posto skuplje nego prije COVID-a- pričaju inspektori i dodaju da se speed sve više koristi i kao aditiv, odnosno dodatak kokainu koji tako dobiva na masi, a veća prisutnost “kemije” potiče jaču ovisnost i veću štetu po zdravlje.

Gram kokaina – 1000 kuna

Čelnik Krim- odjela podsjeća kako je južnoamerički kokain već dosegao cijenu od tisuću kuna za gram:

– Naravno, 100 kuna gori- doli, ovisno koliki postotak kokainske baze sadrži. Kod manjih zapljena na ulici ili granici utvrdili smo i to da je koncentracija kokaina samo 20 posto! I to govori o potražnji, a nama je poticaj u borbi protiv dilera. Građani ne znaju da Odjel kriminaliteta droga ima samo šest “stalnih” inspektora, ali se u veće akcije uvijek uključe još dva -tri odjela.Kako je Odjel malobrojan, koriste se i svi kapaciteti naše Policijske uprave. Zajednički rad daje rezultate i tako mora biti! Zaključio sam da se kolege iz drugih odjela raduju suradnji, osobito kad ostvarimo značajniji rezultat. Jer, borba protiv droge naš je primarni cilj. Iako je to, slikovito rečeno, teški rudarski posao, svi se raduju uspjehu. Naravno, u županiji je Dubrovnik glavno i najzanimljivije tržište s najvećom koncentracijom ovisnika. Početkom godine smo se fokusirali na naš grad i na kraju veće operativne akcije uhitili 16 ljudi s područja grada. Za dvanaestoricu je određen istražni zatvor, a kazneno su prijavljene i osobe iz susjednih zemalja. Intenzivno pratimo lokalnu narko- scenu, ali je uvijek cilj preko raspačivača obuhvatiti skupinu i širu mrežu. Svaki put kad zahvatimo grupu lokalnih dilera, na tržištu se odmah osjeti nestašica i posljedično rastu cijene droge.

U dubrovačkoj PU ističu da su konzumacija marihuane i amfetamina u priličnom zamahu te kažu da cijelo društvo mora biti svjesno te činjenice. Naglašavaju kako im se, stoga, često obraćaju roditelji koji imaju problema ili sumnjaju da su im djeca povezana s drogom, piše Dubrovački vjesnik.

Važnost prevencije

-Svima pomažemo koliko god možemo! Ne uspijemo uvijek, ali su naše intervencije većinom učinkovite. Građani nam se mogu uvijek obratiti i bolje je tako nego kad sve prijeđe u kritičnu fazu – priča Zoran Tikvica te o mogućoj eskalaciji kriminala kao posljedici i odjeku slabe turističke sezone na krajnjem jugu Hrvatske dodaje:

– U odnosu na raniji period, imovinski kriminal je u padu. Većina počinitelja su iz inozemstva i kaznena djela čine “u prolazu”. Neke smo uhitili i uvjereni smo se da imovinski kriminal još neko vrijeme neće eskalirati. Većini građana životni standard ovisi o prihodima iz turizma, a kako će turistička sezona biti vrlo loša, to će se odraziti na porast kaznenih djela s elementima prijetnji i nanošenja tjelesnih ozljeda te nasilja, posebno nasilja u obitelji. Naš uspjeh u borbi za manje droga na jugu države često posljedično utječe na eskalaciju navedenih oblika kriminala. No, policija je tu da štiti javni red i mir, da bude logistika građanima, a borba protiv droge je zajednički cilj!

Piše: Ahmet Kalajdžić/DV

VESLANJE Čak šest posada VK Neretvanski gusar osvojilo je odličja na Kupu Dalmacija

U Kaštelima je protekle subote održana II. regata Kupa Dalmacije – Memorijal Ivan Jerčić i Toni Čavka. Šest posada Neretvanskog gusara je osvojilo medalje, i to:

  • 1. mjesto – dvojac na pariće – kadeti KMB u sastavu Matej i Gabrijel Šiljeg
  • 1. mjesto – dvojac na pariće – kadeti KMA u sastavu NIkola Mijić i Toni Milan.
  • 1. mjesto – skif – kadetkinje KŽB – Reina Bebić
  • 2. mjesto – dvojac na pariće – kadetkinje KŽB u sastavu Ema Bebić i Maris Gluščević
  • 3. mjesto – skif seniorke – Nataša Šustić
  • 3. mjesto – četverac na pariće u sastavu Noa Bebić, Anton Rendulić, Ivan Obrvan i Gabrijel Gluščević.

FOTO Ekipa Djeca Jerkovca pobjednik je 15. Memorijalnog turnira Mario Nikolić-Kiš

Povodom blagdana Gospe Karmelske, zaštitnice župe Bagalović, odigrana je završnica 15. Memorijalnog turnira Mario Nikolić-Kiš u spomen na poginulog pripadnika 4. gardijske brigade.

U finalu su se sastale dvije susjedne metkovske ekipe Djeca Jerkovca i Ispod strehe. Djeca Jerkovca pokazali su se boljim i pobijedili 3:1. U utakmici za treće mjesto Prud je s 1:0 pobijedio ekipu Sveti Roko Podrujnica.

Medalje i pehare te novčane nagrade trima najboljim ekipama podijelili su Nikola Krstičević načelnik općine, Milenko Marević u ime organizatora i Ante Pehar predsjednik Udruge veterana IV.gbr podružnice DNŽ.

Zadnje objavljeno