-

Zbogom domaćoj raštiki, bobu i rajčicama…! Ako zaživi Zakon o sjemenu i sadnom materijalu, domaće povrće odlazi u povijest

Ako zaživi Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, mirisno domaće povrće, rajčice, papirke, krastavci, kaul, grah, raštika, slanutak, bob, uzgojeni na ekološki način odlaze u povijest, a ostaje nam samo ono „plastično“ bezukusno povrće kakvo nalazimo na policama trgovačkih centara.

Što vrijeme više prolazi, na površinu isplivavaju brojne nelogičnosti spomenutog Zakona koji je protekla dva tjedna bio na e-savjetovanju sa zainteresiranom javnosti i koji je ujedinio sve koji se bave poljoprivredom bilo da imaju mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva ili siju i sade povrće u vlastitim vrtovima. Poljoprivrednici su jednoglasno protiv zakonskih rješenja koja ograničavaju ili pak potpuno zabranjuju sijanje domaćeg sjemena. Jednako su ugrožena mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva i hobisti koji u svojim vrtovima siju primjerice tek desetaka sjemenki rajčica, piše Slobodna Dalmacija.

Da biste uopće mogli koristiti vlastito sjeme, morat ćete ga voziti ovlaštenom dorađivaču i platiti doradu takvog sjemena. Dakle, nekome će morati platiti da bi stekli pravo sijanja vlastitog sjemena u vlastitim vrtovima. U protivnom prisiljeni su kupovati uvozno sjeme svjetskih multinacionalnih kompanija čime će nestati autohtone domaće sorte povrća, kakvo se održalo do danas u dalmatinskim vrtovima.

‘Tavanuši’ došao kraj

– To vam je kao Zamp u glazbenoj industriji samo što se ovdje radi o poljoprivredi. Morate platiti doradu sjemena da biste stekli pravo njegova korištenja – komentirao je jedan povrtlar, više hobist koji uglavnom proizvodi za vlastite potrebe, a ukoliko se pojavi višak, prodaje na kućnom pragu ili na gradskoj tržnici. A upravo je čuvanje vlastitog sjemena na tavanu pa se kolokvijalno zove i „tavanuša“ od trajnog nestajanja spasio vukovarsku lubenicu, trogirsku cvjetaču, istarski ljubičasti luk, rakčice-šibenski šljivar i neretvanski jabučar.

Nažalost – sjemenu sa tavana – „tavanuši“ došao je kraj.

– Pa ja ne znam šta se ovo događa. Neću valjda kupovati sime pamidora iz Amerike – kazao nam je naš sugovornik, koji sjeme svojih pamidora sadi već pola stoljeća. Zapravo čuvanje sjemena potječe od njegove babe i prenosi se iz godine u godinu.

Ovakav Zakon daleko je od interesa malih OPG-ova i proizvođača, ali i svih ostalih koji žele jesti zdravo domaće povrće, upravo onakvo kako su generacijama konzumirali naši stari. Danas nažalost na policama trgovačkih centara nalazimo povrće bez okusa i mirisa, a mali proizvođači su bili ti koji su čuvali autohtone sorte i poticali bioraznolikost, što se najbolje moglo vidjeti na našim pazarima.

Zabranom domaćeg sjemena i sadnica kao i ograničavanje količina koje se mogu saditi isključivo za vlastite potrebe oduzima se pravo ekološki osviještenim građanima da konzumiraju netretirano povrće, a mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva propadaju jer neće moći sijati vlastito sjeme povrća, premda se bave ekološkom proizvodnjom. Upravo je upitan nastavak takve ekološke i biodinamičke proizvodnje jer se sjeme po novim pravilima tretira fungicidima.

Na razini Europske unije svi zakoni o sjemenu odnose se isključivo na tržište sjemenom dok su mali poljoprivredni proizvođači koji proizvode sjeme za vlastite potrebe izuzeti iz zakona i svih ostalih ograničenja. Međutim, u Hrvatskoj u kojoj uopće nema organiziranog ekološkog sjemenarstva pa tako neće biti moguće niti organizirati ekološku doradu sjemena kakvu traži novi zakon.

Glavice za sjeme

Za svakog ekološkog proizvođača strojeve bi prije postupka dorade trebalo očistiti od ostataka sjemena prethodne kulture i rezidua pesticida bez obzira na količine što nikako nije isplativo.

I dok u Ministarstvu poljoprivrede ističu da se ne ograničava korištenje domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje, ekološki poljoprivrednici su itekako nezadovoljni, poglavito jer su svoje viškove do sada iznosili na tržnice, a sada to neće moći ako ne siju certificirano sjeme. Proizvođači čuvenog ljubitovačkog luka – šarca kažu da će nastaviti i dalje saditi svoje sjeme jer svake godine za sjeme se ostavljaju najbolje glavice.

– Nekada sam sadio i po 150 kilograma luka, a sada je to puno manje-kaže nam Mladen Debak iz Ljubitovice, čiji je luk šarac tražen od Dubrovnika do Vukovara. A u Ljubitovici sade još i slanutak, ljutiku i bob. Naravno za sve ostavljaju vlastito sjeme.

Zbog toga bi zakonom trebalo pronaći rješenja i dopustiti ekološko sjemenarstvo bez obvezne dorade sjemena smatraju ekološki poljoprivrednici s kojima smo razgovarali. Oni se ipak nadaju se da će prevladati zdrav razum te da će se odustati od nelogičnih rješenja koja poljoprivrednicima kompliciraju život, a to im u ovoj korona-krizi u kojoj su ionako dovedeni na rub opstanka nikako ne treba.

Paprika i varaždinsko zelje

Danas se proizvodi tek sjeme paprika i varaždinskog zelja. Godišnje se uveze 1500 tona lučica za sadnju, a u Hrvatskoj nema ni jedne tvrtke koja bi se ozbiljnije bavila proizvodnjom sjemena luka.

Piše: Stanislav Soldo/SD

Jaslice, jelka i sobovi na Naronitanskom trgu u Vidu

Mladi iz Vida su i ove godine mještane razveselili božićnim dekorom na Naronitanskom trgu. Ovoga puta su jaslicama i božićnoj jelki dodali i sobove koje su sami izradili uz blagdansku poruku:

– Sretan Božić i uspješnu novu godinu žele Vam vaši Mladi Vid!

Od ponedjeljka će biti aktivan sustav e-Propusnice: evo kako se izdaju!

Od 21. prosinca 2020. godine ponovno je dostupan sustav e-Propusnice koji omogućuje građanima jednostavno slanje zahtjeva za izdavanje propusnica korištenjem usluga e-Građani i NIAS (Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav).

Sustav e-Propusnice omogućava sljedeće funkcionalnosti za građane:

  • predaja zahtjeva za izdavanjem e-Propusnica prema nadležnom stožeru civilne zaštite
  • pregled predanih zahtjeva za izdavanjem e-Propusnica i njihovih statusa
  • pregled i preuzimanje odobrenih e-Propusnica u PDF obliku.

Proces izdavanja e-Propusnice:

  • u internetskom pregledniku upišite adresu e-propusnice odaberite listu vjerodajnica, kao i prilikom svakog drugog pristupa sustavu
  • potvrdite svoje podatke
  • ulaskom u korisničko sučelje, izaberite jednu od opcija: zahtjev za propusnicom, pregled propusnica ili pregled zahtjeva
  • ukoliko želite predati zahtjev za izdavanjem propusnice, ispunite tražene podatke te potvrdite zahtjev
  • nakon odobrenja, vaša e-Propusnica bit će vidljiva u pdf formatu.

Digitalne e-Propusnice u potpunosti zamjenjuju fizičke propusnice, a građanima ih izdaju stožeri civilne zaštite prema mjestu prebivališta ili boravišta.

Razlozi izdavanja e-Propusnica:

  • pružanje medicinske skrbi
  • putovanje na posao i s posla ako je obavljanje posla neophodna i ne može se obaviti od kuće
  • ostali opravdani razlozi.

Podaci o izdanim e-Propusnicama će s vremenskim odmakom od najviše 1 sat (tj. u skoro realnom vremenu) biti dostupne u MUP-u radi provjera na terenu.

U slučaju da pojedini građani nemaju pristup navedenim prijavama svi dosadašnji kanali predaje zahtjeva za izdavanjem propusnica, poput slanja elektroničke pošte nadležnom tijelu ili osobnoj dostavi zahtjeva još vrijede.

Eventualna pitanja u vezi s funkcionalnostima sustava e-Propusnice za građane možete uputiti službi za podršku putem obrasca dostupnog na stranicama usluge e-Propusnice (0-24 h).

Kontakt za sva pitanja vezana uz e-Propusnice:

Predblagdansko stanje na granicama: velika gužva na granici u Neumu

Pojačan je promet na važnijim cestama i graničnim prijelazima. Gužve su i kolone na većini graničnih prijelaza sa Slovenijom na ulasku te Bosnom i Hercegovinom i Srbijom na izlasku iz zemlje, a zbog aktualnih kontrola i pojačanog prometa na nekim su graničnim prijelazima čekanja višesatna, objavio je HAK.

Gužve su i na ulasku u Hrvatsku kod Neuma. Kamera HAK-a na ulazu u Hrvatsku, u smjeru Dubrovnika, danas u 16 sati zabilježila je sljedeće stanje…

Foto: HAK

ŽUPA SV. ILIJE: Umjesto blagoslova po kućama bit će mise s blagoslovom u crkvi prema rasporedu

Zbog epidemije ove godine u Župi sv. Ilije proroka Metković neće kao do sada biti blagoslov obitelji po kućama i stanovima. Umjesto toga bit će mise za božićni blagoslov u crkvama sv. Ilije i sv. Franje prema rasporedu na koje bi zbog ograničenja trebao bi doći po jedan član obitelji koji bi trebao sa sobom ponijeti vodu koja će biti blagoslovljena. Nakon mise će ponijeti kalendar, naljepnicu i molitvu koju bi trebao po povratku trebao izmoliti s članovima svoje obitelji.

Raspored svetih misa za božićni blagoslov je sljedeći:

 

STOŽER: U Županiji 53 novozaražena – Metković 8, Ploče 6, Kula Norinska i Opuzen 1 novi slučaj

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježena su 53 nova slučaja zaraze koronavirusom (od toga 19 slučaja brzim antigenskim testom). U posljednja 24 sata obrađeno je 277 uzoraka.

Radi se o 18 osoba iz Dubrovnika, osam iz Metkovića, sedam iz Konavala, šest iz Ploča, pet iz Lumbarde, četiri iz Korčule, dvije iz Orebića, po jednoj osobi iz Kule Norinske i Opuzena te jednoj osobi koja nema prebivalište na području naše županije.

Preminula su tri osobe; jedna muška osoba iz Dubrovnika (rođ. 1935.), jedna ženska osoba iz Dubrovnika (rođ. 1940.) i jedna muška osoba koja nema prebivalište na području naše županije (rođ. 1948.).

Izliječeno je 56 osoba: 21 iz Dubrovnika, deset iz Metkovića, osam iz Konavala, šest iz Župe dubrovačke, četiri iz Opuzena, dvije iz Ploča, po jedna iz Kule Norinske, Orebića, Slivna i Trpnja te jedna osoba koja nema prebivalište na području naše županije.

U OB Dubrovnik hospitalizirane su 54 osobe pozitivne na koronavirus. Osam pacijenata zahtijeva intenzivnu skrb, četiri pacijenta su na invanzivnoj ventilaciji, a četiri pacijenata na neinvanzivnoj ventilaciji.

U samoizolaciji je 1226 osoba, a u posljednja 24 sata zabilježeno je jedno kršenje mjere samoizolacije.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

Neretvanin, fotoreporter Zoran Marinović dobitnik je nagrade HND-a

Zoran Marinović iz Baćine, višestruko nagrađivani hrvatski fotoreporter s dugogodišnjim iskustvom, čiji je rad posvećen složenim socijalnim i humanitarnim temama, dobitnik je još jednog priznanja. Ovoga puta, prestižnu nagradu HND-a za najbolji snimateljski rad Žarko Kaić osvojili su potresni kadrovi koje je za Novu TV, najgledaniju televiziju u Hrvatskoj, Zoran snimio u kongoanskoj džungli tijekom smrtonosne epidemije ebole.

Zoran već godinama za renomiranu istraživačku emisiju ‘Provjereno’ donosi ekskluzivne priče, a u novinarskoj struci njegov je rad iznova prepoznat te okrunjen nagradom za snimke koje je, riskirajući život, 2019. godine zabilježio u žarištu epidemije.

„Ovo je već drugi put da sam dobio tu nagradu HND-a. Definitivno je dobro kad struka prepozna uloženi trud i rad. Pojavom društvenih mreža imamo ocean nagrada, a ovo je nagrada struke. Kada kolege prepoznaju vaš rad, onda je to posebno, to je jedan viši nivo. Jako sam zadovoljan i sve je to motivirajuće“, rekao je Zoran za kojega je 2019. bila, kako sam kaže, vrlo aktivna godina.

Prilog iz Konga objavljen je u emisiji ‘Provjereno’ 2. svibnja 2019. godine, a prikazuje tamošnje centre za liječenje ebole, dajući uvid u potresno stanje koje vlada u siromašnom i politički rastrganom području, dok teški uvjeti kojima su izloženi stanovnici žarišta otežavaju liječničku skrb o bolesnicima. „Priča o eboli jedna je od onih koje ne bih ponavljao ni za kakav honorar jer toliko je teško, mučno i komplicirano bilo sve od putovanja do prizora koje sam ondje zatekao. Trebalo mi je samo pet dana da dođem u taj centar koji se nalazi duboko u džungli. Toliko su mi prizori bili strašni i teško je bilo snimiti, a da kadrovi ne budu uznemirujući. To je kategorija priloga koju je jako teško emocionalno izgurati. Cijelu prošlu godinu bio sam na mnogim mjestima: Venezuela, Sirija, Irak, Černobil…a taj prilog o eboli je kruna svega“, rekao je Zoran.

Osim za istaknuti prilog o eboli, za najbolji snimateljski rad nominirana je i reportaža iz Černobilskog četvrtog reaktora, najradioaktivnijeg područja na zemlji, koji je Zoran posjetio iste godine i zabilježio izjave svjedoka te ostatke najveće nuklearne katastrofe koja je 1986. uzdrmala svijet. „Bio sam posvuda i došlo je vrijeme da saberem dojmove. Gotovo 20 godina sam stalno na terenu, maksimalno sam motiviran za fotografiranje, no u ova je vremena to komplicirano. Ovo malo zatišje koristim da napišem knjigu s temom o drugoj strani objektiva, svoje vlastite utiske o onome što sam snimao“, otkrio je Zoran.

HND-ova nagrada za snimatelja godine nazvana je prema Žarku Kaiću koji je 1991. poginuo snimajući agresorske tenkove bivše JNA, a dodjeljuje se za najbolji rad objavljen u kalendarskoj godini u kojoj se natječaj raspisuje. Iako se nagrade dobitnicima tradicionalno uručuju na Svjetski dan slobode medija, proglašenje ovogodišnjih dobitnika održano je u petak, 18. prosinca elektroničkim putem zbog epidemioloških mjera.

FOTO Jutarnji đir po maglovitom gradu

Gusta magla zavila je rano jutros naš grad… Užurbanost je oku vidljiva na prvi pogled, redovi pred mesnicom, na tržnici, pred pekarnicama, ali i na uglovima gdje se ispija drive in jutarnja kava.

Malo sa strane grad je poprilično pust, čekaju se prve ozbiljnije zrake sunca. Ukratko, u ovo prohladno subotnje jutro izašao je onaj tko je morao ili kome je to postalo navika…

Damir Trut: ‘Odlazak roditelja k bakama i djedovima po djecu nije opravdanje za propusnicu’

Damir Trut, pomoćnik ministra unutarnjih poslova rekao je kako će ovoga puta sustav izdavanja e-Propusnica biti stroži, no da su ostavili dovoljno vremena da se sve aktivnosti pripreme, kao i sama mjera. Dodao je kako vjeruje da su svi građani svjesni situacije te da će napraviti sve kako ne bi širili zarazu.

Na pitanje što ako se dogodi da nakon Božića bude tisuće ljudi koji su ipak odlučili otputovati negdje, a vraćaju se u mjesto prebivališta bez propusnica, Trut je za RTL Danas rekao kako vjeruje da se to neće dogoditi, no da svi koji otputuju prije nego što mjere stupe na snagu, mogu se vratiti na mjesto prebivališta ili stalnog boravišta.

Ipak, ističe Trut, bit će onemogućeno daljnje putovanje putnicima koji putuju u autobusu ako nemaju propusnice za županiju u koju idu.

Što se kazni tiče, pomoćnik ministra rekao je da o njima nisu razmišljali, no da je dovoljna kazna što ljudi neće moći doći na svoje odredište.

Na pitanje što će biti s djecom koju su roditelji odvezli bakama i djedovima i hoće li ih moći vratiti kućama, odnosno hoće li biti opravdanje da se moraju vratiti po djecu, Trut kaže da to nije opravdanje i da se za to neće dobiti propusnica.

A što je s građanima iz dijaspore koji su u Hrvatsku došli s negativnim testom, ali nemaju više prebivalište u Hrvatskoj?

– Oni mogu ući u Hrvatsku i doći do odredišta koji prijavili na granici i tamo mogu boraviti, a ako žele  ići u druge županije morati će tražiti propusnicu – objasnio je Trut.

Poručio je kako se sustav priprema za navalu i da će tijekom vikenda sve pripremiti za ponedjeljak kada će građani moći zatražiti propusnice.

Foto: Screenshot

Vojska pomaže stanovnicima poplavljenih Kokorića

Potporu mještanima u čišćenju i sanaciji poplavljenog terena pruža 15 pripadnika Satnije mornaričko-desantnog pješaštva, piše N1.

Pripadnici Hrvatske ratne mornarice od petka, 18. prosinca 2020. godine, pružaju potporu u sanaciji posljedica poplave na vrgoračkom području, u naselju Kokorići.

Potporu mještanima u čišćenju i sanaciji poplavljenog terena pruža 15 pripadnika Satnije mornaričko-desantnog pješaštva Flote HRM-a, smještene u vojarni “116. brigade HV” Ploče.

Nakon opadanja razine vode, pružanje potpore provodi se u suradnji i koordinaciji s predstavnicima lokalne samouprave, a pripadnici Hrvatske ratne mornarice težišno su angažirani na uklanjanju “zečjeg nasipa” i čišćenju prometnica.

Foto: HRM

Zadnje objavljeno