Danas je blagdan Gospe od Zdravlja. Jutros je svečanu svetu misu u Borovcima predvodio župni vikar don Dino Prkut. Popodnevna misa u Borovcima će biti u 17 sati, a crkvi sv. Nikole biskupa u Metkoviću u 18 sati.
Što danas slavimo u Crkvi?
U Neretvanskoj dolini Gospa od zdravlja se slavi u više mjesta: posebno svečano bude na Vlaki (Slivno) i u Borovcima, a slavi se i u Metkoviću, Desnama, Vidonjama, Opuzenu, Staševici…
Blagdan Prikazanja Marijina u Hramu (Gospe od Zdravlja) je spomen na događaj kad se Gospa prikazala nebeskom Ocu i potpuno mu se predala, odlučivši staviti na raspolaganje Ocu cijelo svoje biće. Postala je tako posuda duhovna i time nas je izliječila. Njezino tijelo doskora će biti mjestom utjelovljenja Božjeg Sina Isusa – po Duhu Svetomu će začeti i svijetu donijeti otkupitelja i ozdravitelja.
Djetinjstvo presvete Marije potpuno je nepoznato. Kršćani su, međutim, željeli detaljnije upoznati Gospin život. Premda evanđelja o njoj šute do Navještenja, popularna pobožnost, nadahnuta u različitim dijelovima Starog i Novog zavjeta, iznosi neke jednostavne pripovijetke koje su kasnije bile preuzete u umjetnosti, poeziji i kršćanskoj duhovnosti o tim događajima.
Jedna od ovih epizoda, a najčešće spominjana jest Prikazanje Blažene Djevice Marije. Marija je ponuđena Bogu od svojih roditelja Joakima i Ane u jeruzalemskom Hramu; isto je i druga Ana, majka proroka Samuela, ponudila svog sina za Božju službu u svetohraništu gdje se pokazivala njegova slava (cfr. 1 Sam1, 21-28). Isto je bilo godinama poslije. Marija i Josip nosili su nedavno rođenog Isusa u Hram kako bi ga prikazali Gospodinu (cfr. Lk 2, 22-38).
Povijest tih godina Gospina života, prenesene su tradicijom. Prvi napisani tekst koji upućuje na tu epizodu, o kojem ovise brojna svjedočanstva i kasnije tradicije, jest Jakovljevo protoevanđelje, apokrifni tekst iz 2. stoljeća, dakle tekst koji ne pripada knjigama koje su napisane inspiracijom Duha Svetoga, ali to ne znači da neki dijelovi tih tekstova nisu točni. Crkva je uključila tu epizodu u liturgiju: prvo u Jeruzalemu, gdje je godine 543. bila posvećena bazilika sv. Mariji Novoj, u spomen na njezino prikazanje, i poslije u 14. stoljeću kada se blagdan proširio po Zapadu uzimajući 21. studenog za blagdan Gospina prikazanja u Hramu.
Sve je u Djevice Marije bilo orijentirano prema presvetom čovještvu Isusa Krista, istinskom Hramu Božjem. Blagdan njezina prikazanja izražava tu isključivu pripadnost Naše Gospe Bogu, potpuno predanje njezine duše i tijela otajstvu spasenja, koje je otajstvo približavanja Stvoritelja stvorenju.
Blagdan Prikazanja Marijina u Hramu – događaja kad se Gospa prikazala nebeskom Ocu i potpuno mu se predala, odlučivši staviti na raspolaganje Ocu cijelo svoje biće. Postala je tako posuda duhovna i time nas je izliječila. Njezino tijelo doskora će biti mjestom utjelovljenja Božjeg Sina Isusa – po Duhu Svetomu će začeti i svijetu donijeti otkupitelja i ozdravitelja.
U južnim krajevima Hrvatske, blagdan Prikazanja Marijina u Hramu slavi se i kao Gospa od Zdravlja. Taj naziv potječe iz Mletačke republike, iz vremena kad je u 16. stoljeću harala kuga. Mletački Senat molio je zagovor Gospe i učinio zavjet da će joj podići crkvu, ako kuga prestane. Zaista, kuga je stala, a vjernici su Gospi izvršili zavjet sagradivši prekrasnu crkvu Madonna della Salute u Veneciji. Iz Mletačke republike štovanje se proširilo na naše krajeve.
