Prije dvadesetak dana, na poziv ljudi koji su u blizini svoje kuće uhvatili iznemoglu pticu grabljivicu koja ne može letjeti, članovi Ornitološkoga društva Brkata sjenica su se uputili prema Imotskom.
– Otišli smo po pticu i zbrinuli je u velikoj volijeri. Radi se o vjetruši jednoj od najmanjih ptica grabljivica kod nas iz obitelji sokolova, kaže Bariša Ilić.
– Nakon što smo pticu dobro nahranili nakon petnaestak dana smo je prevezli do Emilija Menđušića koji će je zbrinuti u svom Sokolarskom centru. Ptica je duže bila blizu ljudi pa joj je potrebno „podivljavanje“: to znači odmak od ljudi i slobodan let u velikom prostoru, slobodan lov i nakon toga se pticu pušta u prirodu gdje i pripada.
Vjetruša (Falco tinnunculus) je stanovnik otvorenih prostora, prigradskih i gradskih naselja, a izbjegava šume. Naraste do 40 cm hrani se miševima, voluharicama, većim insektima a ulovit će i pokoju manju pjevicu. Često se može vidjeti i po tome je lako prepoznatljiva da treperi u mjestu vrebajući plijen na livadama i travnjacima. Vjetruša nije ugrožena, ali je strogo zaštićena ptica. Gnijezdi u pukotinama stijena, napuštenim gnijezdima vrana, svraka, (gnijezdo ne rade) u gradovima pukotinama i rupama zgrada i na balkonima, a u gradovima lako nalaze plijen na zelenim površinama i nasipima.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 37 novih slučajeva zaraze koronavirusom (devet je utvrđeno brzim antigenskim testom), obrađena su 304 uzorka.
Radi se o 23 osobe iz Dubrovnika, pet iz Blata, dvije iz Župe dubrovačke, po jednoj osobi iz Dubrovačkog primorja, Korčule, Kule Norinske, Metkovića, Ploča i Stona te jednoj osobi koja nema prebivalište na području naše županije.
Od spomenutih slučajeva devet je korisnika Doma za starije Dubrovnik – Thermotherapia.
Izliječeno je 26 osoba: 16 iz Dubrovnika, po tri iz Konavala i Župe dubrovačke, dvije iz Ploča te po jedna iz Metkovića i Vele Luke.
U OB Dubrovnik hospitalizirano je 30 osoba pozitivnih na koronavirus. Pet pacijenata zahtijeva intenzivnu skrb i svi su na invazivnoj ventilaciji.
U samoizolaciji je 631 osoba, a u posljednja 24 sata zabilježena su četiri kršenja mjere samoizolacije (tri na graničnim prijelazima).
Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.
Od početka prosinca, odnosno od dana stupanja na snagu Odluke o privremenoj zabrani i ograničavanju prelaska preko graničnih prijelaza RH, kojom je propisano da je prilikom ulaska u RH potrebno predočiti i negativan PCR test na SARS-CoV-2 ne stariji od 48 sati, na graničmim prijelazima PU dubrovačko-neretvanske zatečene su 24 osobe koje su na uvid dale nalaze testa za koje je utvrđeno da se radi o krivotvorinama.
Radi se o državljanima RH, BiH, Crne Gore i Albanije koji su kazneno prijavljeni za kazneno djelo „Krivotvorenje isprave“ te im je odbijen ulazak u RH.
U jučerašnjoj teškoj prometnoj nesreći koja se nešto iza 13 sati dogodila na kolniku D-425 u mjestu Čeveljuša jedna je osoba lakše, a jedna teže ozlijeđena.
Do prometne nesreće je došlo kada je 60-godišnji vozač osobnog vozila dubrovačkih registarskih oznaka, u lijevom preglednom zavoju, prešao na suprotnu kolničku traku i prednjim dijelom vozila kojim je upravljao udario u prednji dio osobnog vozila dubrovačkih registraskih oznaka, kojim je iz suprotnog smjera upravljao muškarac u dobi od 27 godina.
Uslijed sudara, oba vozača su zadobila ozljede, stariji muškarac lakše, a mlađi teške tjelesne ozlijede zbog kojih je helikopterom prevezen u splitsku bolnicu gdje je zadržan na daljem liječenju.
Svaki vozački ispit od 4. siječnja ove godine snima se i kamerom koja kroz vjetrobransko staklo bilježi sve ono što vidi i vozač, a snima se i zvuk iz kabine kojim se bilježi sve što se izgovori u automobilu tijekom ispita, piše Dnevnik.hr.
Snimke se pohranjuju, a u njih, osim HAK-a, uvid ima i MUP, kao i sami kandidati ukoliko to žele.
Tu su novost danas predstavili predstavnici HAK-a, koji su posebno naglasili da se cijena polaganja vozačkog ispita zbog ovoga neće povećati.
“Uvođenjem sustava audio i video snimanja tijeka provedbe vozačkih ispita činimo novi iskorak. U ovaj projekt uložili smo više od 1,5 milijuna kuna i naše stručne kapacitete dokazavši svoje znanje i sposobnosti, ali i volju za unaprjeđenje svih naših ključnih procesa”, rekao je Slavko Tušek, predsjednik HAK-a, dodajući da im je cilj bio učiniti polaganje vozačkog ispita što transparentnijim i objektivnijim.
Ova novost treći je korak modernizacije procesa osposobljavanja novih vozača. Tako je ranije uvedeno izdavanje e-uvjerenja nakon čega novi vozač više nije morao sam nositi uvjerenja u MUP i podnositi zahtjev za izdavanje vozačke dozvole, već to čini HAK.
Uvedeni su i tableti za ispitivače koji zamjenjuju papire koje su ispitivači popunjavali, ali omogućava i praćenje rute putem GSP-a.
DPH Metković nastavlja s humanitarnom akcijom Obnovimo dom obitelji Vukša. Članovi Društva će biti s kutijom za donacije u četvrtak, od 10 do 12 sati, preko puta Pošte (pokraj Vindije).
Izradili su i kalendar od čije prodaje sav prihod ide za humanitarnu akciju. Cijena je 30 kn, a za dva primjerka 50 kn.
Novac za obnovu stana obitelji Vukša u kojem je nedavno u požaru stradao Ante Vukša, član DPH Metković, se prikuplja na sljedeći žiro-račun:
Dva Neretvanina i Vrgorčanin, veslači iz UL Zagreb koja je prošle godine podigla Domagojev štit, kanuom su Savom odveslali 46 km, od Rugvice pored Zagreba do Siska.
Boško Šutalo (26) iz Metkovića, Matija Rakić (29) iz Koteza i Lucijano Kežić (30) iz Ploča su tako sudjelovala u humanitarnoj akciji 53 za 53nju. Startali su je bio u Rugvici pored Zagreba, a planirani cilj ispod Starog Mosta u Sisku.
Krenuli u nedjelju, 10. siječnja, u 8:30, a nakon 3 sata veslanja po hladnom vjetru prošli smo 27 kilometara i došli do Lijeve Luke gdje ih je dočekao Ivan Šabjan, prošlogodišnji trener lađara Stabline sa kojima su dijelili prvo mjesto na Maratonu lađa 2020.
Nakon kratke stanke i okrijepe, krenuli su dalje a pratilo ih je loši vremenski uvjeti, pada je i snijeg. Kako je bilo izgledno da neće stići prije mraka do 53. kilometra, kod mosta u Sisku, odlučili su završiti veslanje na samom ulazu u grad, na 46. kilometru.
– Tu smo osjetili pravo gostoprimstvo jer nas je nepoznati čovjek, vidjevši nas onako smrznute i pokisle, odmah pozvao u kuću gdje smo se presvukli i ugrijali dok po nas nisu došli naši prijatelji, lađarice i lađari iz Siska. Nakon višesatnog druženja uz večeru i prepričavanje dogodovština koje nam je priuštila Sava, uputili smo se natrag prema Zagrebu. Samo ovaj put malo sigurnije, autom. – kažu nam naši zagrebački lađari.
Zbog enormnog povećanja carina na uvoznu robu iz Kine upitan je poslovno-poduzetnički projekt sklapanja električnih vozila i skutera u poslovnoj zoni Nova Sela u općina Kula Norinska. Dijelovi za električna vozila koji bi se sklapali na Novim Selima smatraju se uvoznom robom i podliježu plaćanju carinskih pristojbi pa tako ostaje otvoreno pitanje hoće li i koliko će biti isplativa ta djelatnost u novoj poslovnoj zoni.
Dio dijelova za skutere i električne automobile bi se dopremao iz Kine, a dio bi se proizvodio upravo na Novim selima tako da može nositi naziv „hrvatski proizvod“.
Mladen Ninčević iz tvrtke Green Tech Group, koja investira u poslovnu zonu se nada da će kalkulacije pokazati da će se takva proizvodnja isplati s obzirom da je na neke uvozne dijelove iz Kine, EU podigla carine i do 80 posto. On također smatra da bi država na neki način trebala „uskočiti“ u smislu oslobođenja od plaćanja carina uvoznih dijelova za sklapanje jer će se u pogonima na Novim Selima odvijati gospodarska djelatnost koja će zapošljavati ljude.
Podsjetimo, tvrtke Green Tech Group, koju je u Zadru prije nekoliko godina osnovao Kinez, Karl Soong skupa sa hrvatskim poduzetnicima Mladenom i Antonijem Ninčevićem u Novim selima kupila je više od 500 tisuća metara kvadratnih prostora za 16 milijuna kuna gdje namjerava graditi proizvodne hale i skladišta koja će se zatim iznajmljivati zainteresiranim gospodarstvenicima.
Osim proizvodnih i uslužnih djelatnosti tu bi bili i transportni logistički centri te proizvodni pogoni poput proizvodnje sokova i džemova, što je izravno vezano za poljoprivrednu proizvodnju u dolini Neretve.
Unatoč korona krizi i zastoju svjetske ekonomije Poslovna zona Nova sela ipak ide dalje. Do rujna se očekuje završetak radova na infrastrukturi te bi poslovna zona trebala primiti prve poduzetnike.
Investicija vrijedna oko 100 milijuna eura
Prema poslovnim planovima projekt izgradnje tvornice električnih automobila i skutera trebao se odvijati u tri faze kroz narednih deset godina a ukupna investicija je procijenjena na oko 100 milijuna eura.
Za početak je plan bio zaposliti dvadesetak radnika. Međutim, kad se investicija proizvodnje, električnih skutera, automobila i baterija za njihovo pokretanje zaokruži, na različitim poslovima u pogonima proizvodnje električnih vozila moglo bi se zaposliti i do 500 radnika.
No, sama investicija je upitna zbog isplativosti dopreme dijelova za sklapanje sa dalekog istoka, koji podliježu carinskim dažbinama što u konačnici proizvodnju čini neisplativom.
Potres na Banovini izazvao je i jezikoslovno potrese te u žižu javnosti vratio pitanje naziva li se ta hrvatska pokrajina Banovinom ili Banijom. U rasprave se po forumima uključuju znani i neznani, a najglasovitija su imena čija ste mišljenja mogli pročitati jezikoslovci Inoslav Bešker i Krešimir Sučević Međeral te književnik Edo Popović. Njih se trojica, a i ja s njima, slažu u jednome: Banovina i Banija posve su uobičajeno tvoreni hrvatski toponimi i na tvorbenoj su razini oba lika ispravna. Mišljenja nam se donekle razlikuju kad je riječ o sociolingvističkoj razini. Kako je upravo ta razina najosjetljivija, valja nam se njoj posvetiti.
Krenimo od povijesnih potvrda. Najstarije je ime Banovine Banska krajina ili Banska zemlja. Prema dosad poznatim povijesnim vrelima ime je Banovina stotinjak godina starije od imena Banija, a toponimi Banovina i Banija usporedno su se upotrebljavali sve do 30-ih godina XX. stoljeća.
Da je lik Banovina ipak stariji, uz povijesna vrela posredno pokazuju povijesni etnici Banovac i Banovka. Naime, prezime su Banovac ponijeli prebjezi pred Osmanlijama s Banovine koji su se iselili u zapadnu Istru. Dodatna je potvrda tomu i ime časopisa Banovac, koji je izlazio u Petrinji i u kojemu je zapisano opširno izvješće o potresu koji je pogodio Banovinu 1909. Nadalje, da je lik Banija bio rašireniji, u hrvatskome bi prezimenskom fondu rasprostranjenije bilo prezime Banijac (koje uopće nije potvrđeno), a i petrinjski bi se časopis vjerojatno tako nazivao (Banijac), ne bi nosio ime Banovac.
Lik je Banija u službenu uporabu ušao 30-ih godina XX. stoljeća. Do 90-ih godina ostao je jedini u uporabi s tim da je i tijekom 90-ih bio ravnopravan sa starijim i među starosjedilačkim hrvatskim pukom rasprostranjenijim imenom Banovina. Tako je 1991. osnovano Zapovjedništvo Hrvatske vojske za banijsko-kordunsko područje, a u Hrvatskome jezičnom savjetniku (1999.) likovi su Banija i Banovina normativno izjednačeni.
U XXI. stoljeću u većini je hrvatskih jezičnih priručnika prevladao lik Banovina te se on otad smatra službenim, ali se uz njega kao dopušteni lik obično navodi lik Banija. Dakle, liku se Banovina kao povijesno se potvrđenome i u hrvatskome jeziku ipak potvrđenijemu liku daje prednost pred likom Banija.
Danas se obično kad se govori o politizaciji jezičnoga pitanja napominje kako je lik Banovina nametnut 90-ih godina. To nije točno jer se iz izvora jasno vidi kako je 90-ih godina lik Banovina vraćen u službenu uporabu kao ravnopravan liku Banija. Pritom treba imati na umu da je u Petrinji 1910. (godinu nakon prve velike trešnje) živjelo 80,44 % Hrvata, a 1991. tek 40.96 %, tj. da se narodnosni sastav Banovine uvelike promijenio te da su Hrvati kao starosjedioci u središtu te pokrajine postali manjinom. Tek je početkom XXI. stoljeća lik Banovina prevladao u jezičnim priručnicima iako je među starosjedilačkim Hrvatima prevladavao i tijekom jugoslavenskoga razdoblja. Lik je Banija češći među srpskim pukom te je u srpskome standardnom jeziku jedini pravilan.
Ukratko, u suvremenim je hrvatskim priručnicima barem dvadesetak godina lik Banovina preporučen. Kao mjesni je lik među starosjedilačkim Hrvatima u uporabi barem od XVI. stoljeća. Lik je Banija potvrđen stotinjak godina poslije, etnik se tvoren od toga lika nije odrazio u prezimenskome fondu te ga mjesni hrvatski puk smatra obilježenim, poglavito nakon 90-ih. Ipak, kao razmjerno potvrđen ne samo u povijesnim, nego i u suvremenim vrelima, smatra se dopuštenim. U srpskome je, pak, standardnom jeziku jedini zabilježeni lik.
Na koncu, na primjeru Banovine zorno se pokazuje kako se jezikoslovci ne trebaju „brukati“ prije nego što provjere sve činjenice, pa sve vas, dragi čitatelji, pozivam da početkom ožujka prelistate znanstveno-popularni časopis Hrvatski jezik Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u kojemu će se dodatno rasvijetliti jezične i izvanjezične činjenice jer istraživati se, a ne naklapati, mora.
Danas oko 13:10 na čvoru Čeveljuša kod Ploča dogodila se prometna nesreća u kojoj su se frontalno sudarila dva osobna automobila marke Dacia i Peugot dubrovačkih registarskih oznaka.
Na mjesto nesreće odmah su izašli djelatnici PP Ploče, pločanski vatrogasci i Hitna pomoć.
Jedan vozač je zadobio teže ozlijede i prevezen je helikopterom u KBC Split, a drugi u Dom zdravlja Metković, potvrdili su u PU dubrovačko-neretvanskoj.
