U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 116 novih slučajeva zaraze koronavirusom (od toga 55 slučajeva utvrđeno brzim antigenskim testom).
Radi se o 30 osoba iz Dubrovnika, 25 iz Metkovića, 17 iz Korčule, po sedam iz Opuzena i Ploča, po četiri iz Konavala i Orebića, po tri iz Lumbarde, Zažablja i Župe dubrovačke, po dvije s Mljeta, iz Slivna i Stona, po jednoj iz Dubrovačkog primorja, Kule Norinske, Smokvice i Trpnja te tri osobe koje nemaju prebivalište na području naše županije.
Izliječeno je 39 osoba: 11 iz Metkovića, osam iz Dubrovnika, šest iz Opuzena, po četiri iz Konavala i Župe dubrovačke, dvije iz Blata te po jedna osoba iz Dubrovnika, Korčule, Ploča i Slivna.
U OB Dubrovnik hospitalizirano je 67 osoba pozitivnih na koronavirus. Osam pacijenata zahtijeva intenzivnu skrb, pet pacijenta je na invanzivnoj ventilaciji, jedan pacijent je na neinvanzivnoj ventilaciji, a dva pacijenta su na kisiku.
U posljednja 24 sata obrađeno je 374 uzorka, a od početka pandemije analizirano je ukupno 28 194 uzorka.
U samoizolaciji je 2200 osoba, a u posljednja 24 sata nije zabilježeno kršenje mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 107 slučajeva kršenja samoizolacije.
Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.
Ovih dana svjedoci smo velikih poplava u Vrgorskoj krajini. Posebno je teško na prostoru malenog polja Bunina, u selu Kokorići, gdje se izlila estavela Betina. Međutim, ovo nije nipošto prva ovakva poplava, čemu svjedoče i zapisi iz 1772. godine
Talijanski istraživač i putopisac Alberto Fortis (1741.-1803.) posjetio je Vrgorsku krajinu u listopadu 1772. godine i na tom području boravio nekoliko dana. Stigao je utvrditi nalazi li se u polju Rastok izvor rijeke Norin, ali je pritom obišao i selo Kokoriće, gdje ga je u svojoj kući udomaćio ovdašnji vojvoda Antun Pervan. Zahvalio se plemenitom starcu biranim riječima u svojoj knjizi, a Fortisov crtač je nacrtao vojvodu i djevojku iz njegove kuće. Znameniti putopisac bio je i u Vrgorcu, razgledao je rudnik Paklina, selo Milošiće, krška polja Rastok i Jezero, poljce Bunina te proboravio na graničnom području prema osmanlijskoj Hercegovini.
Svoj posjet Vrgorskoj krajini Fortis je opisao u svom glasovitom djelu Viaggio in Dalmazia, odnosno Putu po Dalmaciji, koje je u dva sveska objavljeno u Veneciji 1774. godine, a kasnije i u prijevodima na druge jezike.
Za ovu priliku prenosimo Fortisove riječi koje se tiču Kokorića i Bunine, pogotovo poplava na ovom području. Vrlo je važan zapis da je poplava znala doći i do drugog kata kule u kojoj je živio vojvoda Pervan.
„…Zaputih se iz Drvenika da pregazim Biokovo na konju, ali ne bijaše moguće nastaviti put tako udobno. Staze na najvišem dijelu planine često se provlače između hridinastih gromada, a ponekad su na rubu kakve provalije. Kada sam prešao vrh Biokova, proslijedih dijelom pješice, a dijelom u sedlu, predvođen pratiocima što mi ih udvorni vojvoda PERVAN iz Kokorića bijaše poslao. Put morlačkih pješaka od Zaostroga do ovoga sela u unutrašnjosti ima nepunih pet milja; ali oni hode s čudesnom vještinom verući se po najstrmijim stijenama i spuštajući se niz najvrletnije litice gdje bi se reklo da samo ptice mogu proći. Meni je trebalo šest debelih ura da prijeđem planinu cestom za četveronošce; i napokon stigoh do doma toga dobrog vojvode koji me primio s iskrenom srdačnošću. Kuće ovog čestita čovjeka sagrađene su u obliku turske kule; ja sam imao posebnu kulu iz koje sam za ručak i večeru prelazio u obiteljsku kulu. Žena i nevjesta moga domaćina pojavljivale su se da mi poljube ruku kada sam ulazio, te se nisu više ukazivale do časa moga izlaska nakon jela. Kućne djevojke stajale su iza pukotina na vratima da gledaju mene i moga crtača kao dvije čudnovate životinje, kako odijelom, tako i ponašanjem. Za stolom je s nama sjedio časni starac, a jela spremljena na turski način donosio je njegov sin. Ovaj vojvoda ugledna je osoba u malenom selu i zaista ima darovitosti koja mu se razvila i bez grada; u mladosti je sastavio mnoge ljubavne i junačke pjesme.
On mi je govorio o nekim ponorima iz kojih katkad u jesen i s proljeća navali voda s krajnjom žestinom i u toliko veliku izobilju da se Kokorića dolina, koja će biti duga dobre tri milje, u roku nekoliko dana pretvori u vrlo duboko jezero. PERVANOVE kuće smještene su na hrptu brežuljka, tako da se treba spuštati znatan komad puta prije nego što se stigne na dno doline; ali unatoč toj povišenosti, voda se naglo jedne noći tako izuzetno podigla, te je dosegla drugi kat kule u kojoj je živio dobri starac i zamalo mu nije zapriječila izlaz na vrata što vode na vanjsko stubište. Htio sam poći vidjeti jedan ili dva od tih ponora što su svi međusobno slični. Grmovi što ih okružuju pokriti su mahovinom i pocrnjelom žabokrečinom i to im daje tužan izgled. Najveći ima u promjeru otvora dvadeset stopa, a dubok je stotinu i dvadeset; na dnu uvijek ima vode, a prije nekoliko godina našao se netko tko je htio provjeriti njezinu količinu i razinu. Našlo se dvanaest stopa vode i njezina je razina odgovarala razini Jezera koje je odatle daleko nekoliko milja. Poslije velikih kiša u unutrašnjosti Bosne ovi ponori, ili jame, kako kažu Slaveni, izbacuju stupce vode do visine do dvadeset stopa. Za petnaest dana kokorićko jezero zna dosegnuti najveću visinu, a ponekad iznenada premaši uobičajene mjere zbog novih kiša ili otapanja snijega u unutrašnjosti; u roku dva mjeseca polje se osuši. Silna količina ribe izlazi iz zemaljske utrobe zajedno s tim divovskim izvorima; a kada vode opadnu, stanovnici je mnogo love vršama ili mrežama učvršćenima pri ušću ponora. Zbog tanka zemljišta što pokriva Kokorića udolinu, ovdje se ne zadržava loš zrak nakon otjecanja voda.
Stara kula koju Fortis spominje, nalazi se na ovoj fotografiji na višem položaju. Na njoj su vidljiva četiri prozorčića, a poplavna voda dosezala je prva dva prozorčića na kuli.
Prema jučerašnjim rezultatima Zavoda za javno zdravstvo DNŽ-a u uzorcima vode za ljudsku potrošnju iz vodoopskrbne mreže iz izvorištaPrud (uzorak uzet iz vodovodne mreže u Vidu) vrijednosti parametara su iznad zadanih vrijednosti ta kao takvi ne odgovaraju maksimalno dozvoljene koncentracije parametre propisane Pravilnikom o parametrima sukladnosti, metodama analize, monitoringu i planovima sigurnosti vode za ljudsku potrošnju te načinu vođenja registra pravnih osoba koje obavljaju djelatnost javne vodoopskrbe zbog povećane mutnoće.
Dolje niže nalaze se izmjerene vrijednosti za uzorak dostavljen sinoć, 9. prosinca2020.g.
Pojačana mutnoća prisutna je u vodovodnim mrežama koje se opskrbljuju tom vodom (mjesta: Prud i Vid).
Pojava zamućivanja vode ovog izvorišta posljedica je izrazito obilnih kiša i većeg vodostaja rijeka i pritoka rijeke Neretve.
Isporučena voda iz ovog izvorišta redovito se klorira i za sada je mikrobiološki ispravna. Iako ovakva voda nije štetna za zdravlje, ipak preporučamo da se voda za piće prije uporabe pusti da se istaloži te da se nakon toga bistri dio prokuha. Voda se može koristiti za kuhanje, kao i za tuširanje, pranje zubi te ostale sanitarne potrebe.
U uzorcima vode iz izvorišta Doljani (svi ostali dijelovi vodoopskrbnog sustava grada Metkovića osim Pruda i Vida) nisu nađene povećane vrijednosti mutnoće, te voda udovoljava Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće i može se koristiti za piće bez prokuhavanja.
Mostar bi autocestom uskoro trebao biti spojen s Republikom Hrvatskom. Naime, radovi na poddionici Buna – Počitelj privode se kraju, a na poddionici Počitelj – Zvirovići iskop obiju tunelskih cijevi završio je četiri mjeseca prije predviđenog roka, piše Večernji list.
Nastavak radova Tvrtka Hering, koja inače radi na ovoj trasi, objavila je na svojoj Facebook stranici fotografije iz kojih je vidljivo kako je u tijeku asfaltiranje gaznog, odnosno finalnog sloja na poddionici Buna -Počitelj, nakon čega slijedi konačna faza adaptacije autoceste. Sredinom studenog počelo je asfaltiranje poddionice autoceste A1 između Bune i Počitelja, a trenutačno se radi na drugom sloju asfalta. Poddionica Buna – Počitelj duga je 7,2 km i dio je dionice autoceste na koridoru Vc Mostar jug – Počitelj. Poddionica je locirana na geološki izuzetno povoljnom, relativno ravnom terenu. Počinje na oko 4 km južno od sela Hodbina. Trasa autoceste položena je tako da ne presijeca gušće naseljena područja, nego prolazi iznad kanjona rijeke Neretve u blizini nekoliko naseljenih mjesta i završava neposredno ispred petlje Počitelj.
Dionica hercegovačke autoceste između buduće petlje i mosta Počitelj te sela Hodbina kod Bune gradi se od svibnja 2018. godine, a uključuje dva nadvožnjaka, jedan podvožnjak i dva prolaza za životinje, kao i izgradnju dvostranog odmorišta Rotimski potok. Ovu dionicu karakterizira relativna ravnica i krš. Njezina izgradnja koštala je oko 32 milijuna eura, a za stavljanje u funkciju ovih sedam kilometara autoceste nužan je most Počitelj koji je trenutačno u izgradnji. Naime, kako su prošlog mjeseca naveli iz JP Autoceste FBiH, tunel Počitelj kompletno je probijen četiri mjeseca prije predviđenog roka.
U njegovo probijanje utrošeno je više od 200.000 kg eksploziva. Na tunelu Počitelj odvijaju se radovi druge faze: izrada temelja betonske obloge, drenaža, hidroizolacija, betonska (sekundarna) obloga i iskop središnje odvodnje.
Radovi u tunelu
Predviđeni rok za završetak betoniranja sekundarne obloge obiju tunelskih cijevi i četiriju poprečnih veza planiraju se za lipanj 2021. godine. Mjesec prije završetka betoniranja može se započeti s ugradnjom opreme u tunelu. U tunelu će biti ugrađena uzdužna (longitudinalna) ventilacija, SOS niše, TPS, elektroinstalacije, rasvjetna niša, mjerni uređaji, ventilacije, sigurnosna rasvjeta tunela, protupanična rasvjeta, svjetleći SOS uređaji i SOS razdjelnici, promjenjivi prometni znakovi, upravljački i signalni uređaji prometne signalizacije, rasvjete te sustav daljinskog vođenja, vatrodojavni sustav, videosustav… Na izgradnji tunela rade tri smjene radnika, i to po principu dvije smjene rade po 12 sati dok je jedna smjena na odmoru. Poddionica Počitelj – Zvirovići dio je dionice Počitelj – Bijača. Duga je 11,07 kilometara i podijeljena je na dva LOT-a. Na LOT-u 1 pored tunela Počitelj gradi se petlja Počitelj s naplatnim mjestom i pristupnim prometnicama, tri vijadukta i otvorena trasa, zaključili su iz JP Autoceste FBiH.
U okviru programa skrbi o umirovljeničkoj populaciji, Dubrovačko-neretvanska županija, Upravni odjel za društvene djelatnosti, iz županijskih proračunskih sredstava za 2020. godinu, isplaćuje umirovljenički dodatak umirovljenicima s mjesečnom mirovinom do 1.500,00 kn, a prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Putem Hrvatske pošte, županijski umirovljenički dodatak dostavit će se na kućne adrese umirovljenicima na području gradova Korčula, Metković, Ploče i Opuzen te općina Konavle, Ston, Janjina, Orebić, Trpanj, Lumbarda, Lastovo, Smokvica, Blato, Vela Luka, Kula Norinska, Slivno, Pojezerje i Zažablje.
Pri isplati božićnica za 2020. godinu vodilo se računa o ujednačavanju umirovljeničkog dodatka za umirovljenike u navedenim općinama i gradovima pa se svakom umirovljeniku isplaćuje pojedinačni iznos od 800 kuna. Županijski umirovljenički dodatak isplaćuje se za 2433 umirovljenika s područja Županije.
09.12.2020.,Vrgorac - Nezapamcen potop je na vrgorskom podrucju. Pod vodom su ceste, ugrozene su i kuce. Stanje je sve teze iz sata u sat.Mjestani iz kuca spasavaju sto se spasiti moze, namjestaj nose na kat, grade se zecji nasipi. U tome im pomazu pripadnici Hrvatske gorske sluzbe i radnici Vodoprivrede.Selo Kokorici je bilo prvo na udaru.
Photo: Marko Dimic/PIXSELL
Na području Vrgorca pod vodom su ceste, ugrožene su i kuće u selima uz rubne dijelove polja Bunine i Jezera, u koja se zbog velikih količina kiše slijeva i voda iz izvora Žiljina, a iz najugroženijeg sela Kokorića može se izići samo čamcima, bagerima Vodoprivrede i terenskim vozilima HGSS-a.
Kuća Mate Pervana u Kokorićima, koja je do Etno sela, pod vodom je tri i pol metra, cijelo prizemlje i pola kata, a pod vodom su i svi plastenici s jagodama, voćem i povrćem. Goleme količine kiše prošlog i ovoga tjedna uzrokovale su izbijanje izvora Žiljina, što se posljednji put dogodilo 2010. godine, a prije toga 1982., i voda se spušta u polja Buninu i Jezero.
Ispod polja Bunine kod sela Kokorića je i estavela Betina (podzemna rijeka) koja zbog povećanih količina kiša izbija na površinu.
– U područnoj školi u Kokorićima uspostavljen je stožer HGSS-a gdje smo osigurali hranu, plinsko grijanje, smještaj i operativnu bazu za sva djelovanja. Trenutno se terenu nalaze timovi iz stanica Makarska, Split, Ogulin, Karlovac i Dubrovnika, a na dolasku je i stanica Čakovec. Bez obzira na rast vodostaja, osiguran je koridor za dostavu potrepština i prijevoz svih odsječenih obiteljskih domaćinstava. Također već smo u koordinaciji za fazu 2, nakon povlačenja vode u kojoj želimo osigurati svim pogođenim objektima isušivaše i sredstva za dezinfekciju, objavio je popodne vrgorački gradonačelnik Ante Pranjić.
I na jugoistočnom dijelu Vrgorskog polja (Jezera), u Staševici Matica se izlila iz korita i voda samo što nije prešla lokalnu cestu. Prolaz preko mosta u smjeru Otrića je zatvoren za promet.
S obzirom da je u tijeku razdoblje svinjokolje, obavještavaju se sva gospodarstva da će se prikupljanje uzoraka za analizu svinjskog mesa na trihinelozu obavljati u Zgradi političkih stranaka, u Ulici kralja Zvonimira 22.
Uzorke će prikupljati ovlaštena veterinarska organizacija Veterinarska ambulanta IMOTA d.o.o. Imotski u sljedećim terminima:
11. prosinca od 9 do 13 sati
14. prosinca od 9 do 13 sati
18. prosinca od 9 do 12 sati
21. prosinca od 9 do 12 sati
Prilikom donošenja uzoraka mesa potrebno je na uvid donijeti i JIBG, kako bi se moglo utvrditi na kojem je gospodarstvu svinjokolje obavljeno, a ako gospodarstvo nije registrirano, potreban je JIBG kako bi se utvrdilo s kojeg je gospodarstva svinja dopremljena.
Stožer civilne zaštite Dubrovačko-neretvanske županije održao je u srijedu sastanak s ravnateljima osnovnih škola s područja županije, a na temu modela održavanja nastave do zimskih praznika u svrhu sprječavanja širenja epidemije COVID-19.
Na sastanku je zaključeno kako će svaka osnovna škola zasebno donijeti odluku o modelu održavanja nastave sukladno svojim mogućnostima osiguravanja epidemioloških mjera.
Sastanak uslijedio je nakon što je u utorak županijski Stožer izdao preporuku da sve srednje škole od ponedjeljka 14. prosinca do 18. siječnja sljedeće godine održavaju nastavu online, odnosno po modelu C.
Načelnik Stožera Joško Cebalo istaknuo je kako je uvođenje online nastave u osnovne škole zahtijevnije nego za srednje škole, među ostalim i zato što to podrazumijeva da jedan roditelj mora ostati kod kuće s djetetom, ali dodao je kako je prioritet zaustavljanje širenja pandemije koronavirusa.
Zamjenica župana Žaklina Marević istaknula je kako epidemiološka situacija u DNŽ nije zadovoljavajuća te kako se mora iznaći načina za smanjenje opterećenja zdravstvenog sustava. Zahvalila se svim ravnateljima i djelatnicima škola na svim naporima koje ulažu u osiguravanju normalnog obrazovanja za sve učenike.
Pročelnica Dadić istaknula je kako među osnovnim školama kojima je osnivač DNŽ trenutno imamo 22 zaražena učenika, 340 učenika u samoizolaciji, te 9 zaraženih djelatnika i 22 djelatnika u samoizolaciji.
U subotu će stupiti na snagu nova pravila za trgovine i trgovačke centre u kojima bi, umjesto dosadašnjih četiri, za svakog kupca trebali osigurati najmanje 10 kvadrata. Tako će se postrožiti mjere uoči blagdana i pojačanih gužvi zbog predblagdanske kupnje.
Šef Stožera Davor Božinović rekao je kako će mjere koje se odnose na trgovine i šoping-centre biti na snazi do 10. siječnja. Na pitanje Indexovog novinara pojasnio je o kojim se točno mjerama radi.
“Što se tiče organizacije rada trgovina i šoping-centara, mi smo pripremili odluku koja će vjerojatno tijekom dana biti potpisana, a odnosi se na posebnu organizaciju djelatnosti trgovina od ove subote do 10. siječnja. U smislu ove odluke razvrstane su prodavaonice i trgovački centri tako da se određuju te grupacije prema neto površini prodajnog prostora. Broj kupaca koji istovremeno mogu biti u prodavaonici ograničit će se na način da u prodavaonicama koje imaju do 10 kvadrata prodajnog prostora može biti samo jedan kupac. Od 11 do 100 kvadrata najveći dopušteni broj kupaca koji simultano mogu biti u trgovini određuje se tako da mora biti najmanje 10 kvadrata po kupcu. Do 200 kvadrata za svakog kupca mora biti najmanje 12 kvadrata. Do 2000 kvadrata za svakog kupca mora biti najmanje 16 kvadrata, a za one veće od toga mora biti najmanje 20 kvadrata”, rekao je Božinović.
“Za trgovačke centre najveći dopušteni broj simultanih kupaca će se odrediti tako da za svakog kupca mora biti najmanje 16 kvadrata. Prodavaonice i trgovački centri će to morati jasno istaknuti na ulazu i strogo će se morati pridržavati toga. Sve prodavaonice su dužne za vrijeme očekivanog dolaska većeg broja kupaca poduzeti dodatne mjere kako u prostorima ne bi boravio veći broj kupaca od dopuštenog. Za trgovine s više od 2000 kvadrata uvode se i dodatne epidemiološke mjere koje uključuju obustavu organiziranog prijevoza kupaca, sprječavanje ulaska prekomjernog broja kupaca i uvođenje redara koji će spriječiti ulazak prevelikog broja kupaca, obaveza uklanjanja ili onemogućavanja sjedenja u zajedničkim dijelovima trgovačkih centara, uklanjanje ili onemogućavanje aparata za zabavu. Uvodi se i obaveza upozoravanja kupaca, a nadležnoj službi civilne zaštite morat će se dati podaci o sustavu ventilacije, prozračivanja i izmjene zraka”, dodao je Božinović.
Toponimi su takvi kakvi jesu, odraz su starih vremena i izumrlih jezika, a počesto i predaja te današnjih i negdašnjih međuljudskih odnosa. Katkad ljude zbunjuju, poneke i vrijeđaju.
Tako su starim Grcima i Rimljanima svi tuđinci bili divljaci, Barbari, a Slavenima su Nijemci nijemi ljudi. Bez obzira na to što su Rimljanima i Grcima svi osim njih samih bili divljaci, nijedan onodobni narod nije mogao natjerati perjanice antike da promijeni taj etnik ili opću odrednici kao što nijednome Nijemcu nikad nije palo napamet da govornicima slavenskih jezika, kojima se govori od Tihoga oceana i sjevernih mora do Jadrana, zabrani uporabu etnonima Nijemac, Nemec i slično. Međutim, Hrvati su, kao mediteranski narod, malo zapaljivije ćudi, pa ih je lakše naljutiti te ću vam to pokušati predočiti na nekoliko primjera.
Nije rijetkost da za potpuno isti zemljopisni objekt postoji različito ime i ono često ovisi o tome tko je pojedini zemljopisni objekt nazvao, pa s jedne strane brda stanovništvo može neki obronak zvati Prisoje, a s druge Osoje. Mnogo je sličnih primjera za to na južnohrvatskome području.
Tako se vrh poluotoka Kleka s dalmatinske strane zove Turski rep, a s hercegovačke Ponta Lopate, negdašnja se mletačko-turska granica s metkovskestrane zove Vlaški jendek, a s gabeoske Struga. Pritom treba znati da je pridjevima turski i vlaški domaće stanovništvo naglašivalo razliku u odnosu na područje koje je bilo pod osmanlijskom vlašću.
S druge strane, često isti zemljopisni objekti nose različita imena. Tako se s pelješke strane čitavo vidljivo kopno naziva Vlaškom bandom, ali ni Neretvani ne ostaju dužni, pa kad plove preko Neretvanskoga kanala kažu da idu U Vragužele i pritom se zezaju da je to ime nastalo jer bi tamošnji stanovnici „i vragu uzeli“ namjerno iskrivljujući romansko ime Raguza (Dubrovnik).
Općenito se s otoka stanovnike sa susjednoga kopna naziva Vlajima ili Vlasima, pa je tako s Brača Vlaška sve od Splita do Makarske, Vlasima stanovnici Makarskoga primorja te Imotske Vrgorske i Neretvanske krajine nazivaju Hercegovce, a Hercegovci katolici i muslimani svoje pravoslavne susjede. Dakle, etnik se Vlah/Vlah/Vlas prenosi dokle god se stigne.
I na samome Pelješcu postoji povijesni toponim Vlaško koji se odnosi na uzmorski dio Dubrave. Vlaška banda i Vlaško korito u Sreseru toponimi koji su i danas u uporabi na Pelješcu i nitko nema pravo mjesnomu stanovništvu zabranjivati da ih upotrebljava, ali nitko ni „ugroženima“ (a i ja sam s Vlaške bande iako sam rođen s „prave“ strane Vlaškoga jendeka) ne odriče pravo na uzvrat.
Jednom sam davno napisao članak Čovječe, ne ljuti se ili što znače metkovska prezimena, a čini se da bi se na sličnu temu moglo pisati i toponimima. Ukratko, ne ljutite se, ne shvaćajte toponime osobno, a ako vas nekad i naljute, uzvratite. Materijala uvijek ima.
Srdačan pozdrav od s po očevoj strani Šolovca (hercegovački Zažapci zovu tako dalmatinske, a to znači pametnjaković), Vlaha i Žabara (oboje vrijedi s dubrovačke strane), a po majčinoj Bodula, Polučovika i Škrtuja Domagoja Vidovića.
