-

Skočio padobranom s biokovske Nebeske šetnice te ostavio ‘politički obojenu poruku’ na Facebooku

Osoba koja se potpisuje kao Robert Pecnik na Facebooku je objavila skok padobranom s biokovske Nebeske šetnice, usput ostavivši ‘politički obojenu poruku’ u svezi izgradnje ovog zdanja.

‘Konačno, beskorisna točka gledišta na jadranskoj obali kod Splita, koja je sigurno bila preplaćena oko 20 do 30 puta, kako bi nahranila sve političare došla je do nečeg korisnog’, napisao je.

‘Dođite i posjetite zemlju u obliku banane na jugu Europe gdje je more svjetlije od naroda i gdje u posljednje vrijeme imate jedinstvenu i najveću priliku doživjeti primjereni potres!’, poručio je.

Inače Skywalk Biokovo je zatvoren za posjetitelje još od kraja studenoga prošle godine.

WORLD CENTRAL KITCHEN Impresionirani smo ovim što hrvatski kuhari rade za ljude na Banovini

Samo nekoliko sati nakon katastrofalnog potresa u Petrinji u utorak, grupa hrvatskih chefova organizirala je sakupljanje namirnica i otišla na Banovinu s food truckom, osigurati toplu hranu ljudima na cijelom području. Gotovo istodobno, pomoć je Hrvatskoj ponudio američki chef Jose Andres, osnivač World Central Kitchena, najpoznatije i najefikasnije mobilne javne kuhinje koja pomaže i kuha u područjima najvećih svjetskih kriza, piše Plava kamenica.

Jučer je u Petrinju stigao globalnih direktor za logistiku World Central Kitchena Felix Carver, koji je razgovarao s Marinom Medakom i ostalim chefovima koji vode akciju, organizirao direktnu komunikacijsku liniju s World Central Kitchenom i stavio njihovu logistiku i iskustvo na raspolaganje u Hrvatskoj. Felix Carver, koji je prije Petrinje istim zadatkom bio u Libanonu nakon užasne eksplozije u Bejrutu, u izvještaju na društvenim mrežama objavio je kako je potpuno impresioniran onim što hrvatski kuhari rade na terenu na Banovina.

– Hrvati se nastavljaju samorganizirati i sve su efikasniji, napisao je ,Jučer su podijelili 7000 obroka na cijelom području, otvorena je Whatsapp grupa za centralnu komunikaciju između kuhinja koje sudjeluju u akciji. Kupljene su termo kutije za dopremu hrane u okolna sela. Donacije hrane i potrepština neprekidno pristižu. Jutros sam imao zadovoljstvo upoznati Marina Rendića i kolegu chefa Belizara (Miloša) u Marinovu restoranu (gulaš je odlično mirisao). Sada sam dobio priliku razgovarati sa svakim članom tima pojedinačno i poruka iz World Central Kitchena je jasna. Potpuno smo impresionirani posvećenošću i podrškom koju dajete svojoj zajednici. World Central Kitchen je uz vas, solidarni smo s vašom misijom i posvećenošću ljudima.

Napominjemo da nekoliko kuhara iz Neretvanske doline trenutno kuha u javnim kuhinjama na prostoru Banovine za sve stradale u potresu.

FOTO/VIDEO | Olujno nevrijeme s tučom prohujalo Neretvanskom dolinom

Olujno grmljavinsko nevrijeme s kišom i tučom prohujalo je danas, od 11 do 12 sati, Neretvanskom dolinom.

Nakratko je obilna tuča sve zabijelila, o čemu svjedoči i nekoliko prizora iz Vida i Metkovića…

… i kratki video snimljen ispred crkve sv. Nikole…

– U prosincu 2020. je palo 343,4 lit/m2 kiše, što je vrlo kišovito, ali je u studenome bilo sušnih 35 lit/m2 kiše. Kada gledamo oba mjeseca, onda je to prosječna količina oborina, rekao nam je Dragan Tolić, motritelj na DHMZ-ovoj matereološkoj postaji u Metkoviću.

Foto: Vicko Marušić

STOŽER: 23 su novozaražena – 2 u Pločama, 1 u Metkoviću, 10 je kršenja mjere samoizolacije

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježena su 23 nova slučaja zaraze koronavirusom (16 utvrđeno brzim antigenskim testom), obrađena su 153 uzorka.

Radi se o 11 osoba iz Dubrovnika, pet iz Župe dubrovačke, četiri iz Konavala, dvije iz Ploča i jednoj iz Metkovića.

Izliječeno je 19 osoba: sedam iz Dubrovnika, tri iz Orebića, po dvije iz Blata i Korčule, po jedna iz Konavala, Kule Norinske, Ploča i Vele Luke te jedna osoba koja nema prebivalište na području naše županije.

U OB Dubrovnik hospitalizirana je 31 osoba pozitivna na koronavirus. Osam pacijenata zahtijeva intenzivnu skrb, sedam pacijenta je na invanzivnoj ventilaciji, a jedan na neinvazivnoj ventilaciji.

U samoizolaciji je 549 osoba, a u posljednja 24 sata zabilježeno je deset kršenja mjere samoizolacije (devet na graničnim prijelazima).

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

Drama na graničnim prijelazima, carinici zabranili ulazak pomoći za Banovinu iz Ljubuškoga

Jedna je obitelj s petrinjskog područja mogla današnji dan provesti u toploj kamp-kućici. Još više njih moglo se ugrijati toplim dekama, odmoriti glavu na novim jastucima, nekoliko narednih dana ne razmišljati gdje će nabaviti hranu.

Ali to se neće dogoditi i to zahvaljujući revnih hrvatskim carinicima s čak tri granična prijelaza uz Bosnu i Hercegovinu. Sva su trojica, naime, uspješno spriječila petoricu prijatelja iz Ljubuškog u namjeri da sve to dopreme do ljudi koji su prije pet dana ostali bez svega.

Sve je započelo još prije nekoliko dana, kad su pronašli svog zemljaka koji je htio donirati kamp-kućicu nekoj obitelji s potresom pogođenog područja. Krenulo se ubrzano s organizacijom, trebalo je sve što prije riješiti da kućica stigne onima kojima je najpotrebnija, piše Dnevnik.hr.

Sve dogovorili, ali…

Vrlo brzo su postali svjesni problema – vlasnik je negdje zametnuo papire. Stoga su odlučili sve dobro provjeriti da im se ne bi dogodilo da na granici poljube rampu. “Bili smo na graničnom prijelazu Nova Sela prije dva dana, sve smo objasnili i dogovorili. Rekli su nam da donesemo samo broj šasije, da provjere s Interpolom je li možda ukradena. Ako nije, pustit će nas”, priča nam jedan od njih.

Krenuli su na put u subotu oko 10:30 s dva vozila. Na prvom je bila kamp-kućica, a u kombiju stvari koje su kupili za postradale u potresu. Ubrzo su stigli na granični prijelaz Nova Sela, a tamo – šok. Najprije je zapelo na bosanskohercegovačkoj strani, jer im je njihov carinih htio naplatiti prekršaj. Jedva su ga nekako uvjerili da se radi o humanoj gesti, da oni od svega toga nemaju ništa osim troška i silne želje da pomognu ljudima u nevolji.

No, pravi problemi započeli su na hrvatskoj strani. “Carinik nam je rekao da nas ne može pustiti i da je sad kasno da zove šefa. Nismo shvatili zbog čega ne može, kad smo sve unaprijed provjerili i dogovorili. Pa ne vozimo mi kućicu sebi na more”, ljuti su bili humanitarci koji su naumili kućicu pokloniti nekome s petrinjskog područja. Kontaktirali su već s ljudima kojima kućica treba, no odluku su mislili donijeti kad stignu tamo, kad se uvjere da će doći u prave ruke.

Carinik tvrd orah

Kad su shvatili da proći neće, uputili su se na drugi prijelaz. Ali glas o njihovom dolasku prestigao ih je pa je carinik na prijelazu Orahovje već dobio uputu od kolege iz GP Nova Sela. I ostao ustrajan da ih ne može pustiti.

Nisu odustali. U gluho doba noći krenuli su na prijelaz Vinjani Donji. A tamo ista stvar. Carinik tvrd orah. “Jeste vi humanitarna organizacija? Gdje su vam papiri? Kome to vozite, gdje su potvrde…”, nizao je pitanja oko pola 2 ujutro. Badava su mu objašnjavali da su se sami organizirali, da su uzeli dva, tri dana slobodno ne bi li bar malo pomogli ljudima u nevolji kakva ih u životu nije zadesila.

Pokušali smo i mi provjeriti u čemu je točno problem. Carinici na graničnom prijelazu nisu dizali slušalicu, ali jesu policajci. “Što se nas tiče, oni mogu slobodno proći. Dobili smo uputu od Stožera civilne zaštite da sva humanitarna pomoć za Petrinju i Glinu može proći uz naputak da se najprije moraju javiti u Zagreb na Velesajam. Hoće li oni tako napraviti ili će otići ravno u Petrinju, na njima je”, rekao nam je granični policajac na tom prijelazu.

Konačna odluka, međutim, nije bila na njemu. Okupilo se još njegovih kolega, pokušali su uvjeriti carinika da postoji formular koji treba popuniti i da ih propusti. On, međutim, nije popuštao.

“Ljudi tamo spavaju na kiši, a vi tražite papire!”, ljutili su se humanitarci, ali nisu ga uspjeli smekšati. Oko tri sata iza ponoći odlučili su ipak krenuti kući. Doduše privremeno, pokušat će još jednom ujutro, kad se promijeni carinik. “Iako smo sad u strci s vremenom pokušat ćemo opet ujutro prijeći. Ako opet ne popuste morat ćemo odustati. Žao nam je ljudi”, bila je zadnja njihova poruka gotovo u pola 4. Možda se netko iz državnog vrha probudi do njihovog novog pokušaja i uspije objasniti revnim birokratima kako stoje stvari s prioritetima u ovom trenutku u Hrvatskoj, piše Dnevnik.hr.

OBAVIJEST | Sutra će se prenositi uživo misa iz crkve sv. Ilije proroka

U ovom vremenu ograničenog sudjelovanja na svetim misama zbog novih epidemioloških mjera sutra, 3. siječnja, će se prenositi uživo nedjeljna sveta misa u 11 sati iz crkve sv. Ilije preko Facebook stranice Župa sv. Ilije proroka Metković.

Popucale sajle na mostu dr. Franjo Tuđman – problem s ‘obujmicama sajli‘ nije novijeg datuma, kasne dijelovi

Na dubrovačkom mostu preko Rijeke Dubrovačke popucali su tzv. prigušivači vibracija koji drže zatege. Zadaća prigušivača jest smanjiti rezonanciju odnosno njihanje građevine.

Prigušivače su zamijetili vozači i putem društvenih mreža upitali za objašnjenje.

– Jeli tko vidio ovo ili je ovo normalno u ova vremena? – upitali su se članovi Facebook grupe Radarska kontrola Dubrovnik i okolica.

Slike popucalih čeličnih šipki s navojima koje drže sajle mosta ‘Dr. Franjo Tuđman’ preko Rijeke dubrovačke, kako doznaje Dubrovački vjesnik od neimenovanog, ali upućenog izvora, nisu ništa novo niti neuobičajeno.

Naime, čelične šipke su prekrute i zbog velike sile koja se tu javlja dolazi do njihovog pucanja. No to nije konstruktivni problem niti predstavlja opasnost za odvijanje prometa mostom, uvjeravaju nas.

– Most se uredno prati i pregledava barem dva puta godišnje, a ophodarska služba je stalno na oprezu. Baš u prošloj godini obavljen je glavni pregled mosta. Problem s ‘obujmicama sajli’ nije novijeg datuma, on se redovito prati i rješava no protekla korona godina rješenje je otežala i prolongirala budući da se potrebni dijelovi izrađuju u Njemačkoj – riječ je stručnjaka.

Navodno su ovdje posrijedi inox ojačivači promjera 2,5 centimetara koji su puknuli još u rujnu, a služe za poprečno ojačavanje sajli radi otpornosti uslijed udara bočnog vjetra, najčešće bure.

U Županiji veliki porast nasilja u obitelji, sigurna kuća još uvijek samo obećanje

Policijska uprava dubrovačko-neretvanska ove godine bilježi povećanje broja kaznenih djela iz oblasti obiteljskog nasilja za više od 40%. U odnosu na prethodnu godinu bilježe i porast prekršaja za otprilike 60%.

Iako je porast značajan u odnosu na 2019. godinu, iz Policije ističu kako se u najvećem broju slučajeva radi o blažim oblicima nasilja, kao što su verbalno nasilje, svađa, vika, dok se vrlo rijetko radi o teškim oblicima nasilja koji za posljedicu imaju teško tjelesno ozljeđivanje.

– Brojnim edukativnim kampanjama koje su bile usmjerene na ovu problematiku, porasla je svijest o potrebi prijavljivanja kaznenih djela i prekršaja iz oblasti nasilja u obitelji, tako da je tzv. siva brojka sve manja – kazali su iz PU dubrovačko – neretvanske.

Naglašavaju kako slučajeve obiteljskog nasilja treba prijavljivati, a ne držati unutar četiri zida. Nasilje se može prijaviti i online, putem aplikacije Red Button.

Sigurna kuća trebala bi biti na neki način rješenje za žene i djecu koji su pretrpjeli obiteljsko nasilje kako bi se zaštitili od nasilnika. Šest županija nema sigurnu kuću, a među njima je i Dubrovačko – neretvanska županija. No iz županije tvrde kako postoji privremeno sklonište, piše Dubrovniknet.

– Na području Dubrovačko-neretvanske županije postoji Sigurna kuća, trenutno kao privremeno rješenje do rješenja trajnog smještaja koje je u tijeku. Privremena Sigurna kuća djeluje u zasebnoj organizacijskoj jedinici, ima Rješenje Ministarstva o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga smještaja za žrtve nasilja u obitelji i na raspolaganju je za moguće potrebe.

Sigurna kuća će biti kada dobijemo novac iz Europskog socijalnog fonda?

Na natječaj “težak” 70 milijuna kuna objavljen u ožujku, a koji se sufinancira 85 posto iz sredstava Europskog socijalnog fonda mogle su se javiti one županije koje nemaju sigurnu kuću. Iz naše županije kažu kako su se javili na natječaj te kako su krajem studenog obaviješteni da je projekt zadovoljio administrativnu provjeru.

– Slijedom inicijative Vlade RH za dugoročno rješenje u svim županijama, Dubrovačko-neretvanska županija, u suradnji s partnerom, te uz pomoć RRA Dunea, prijavila je projekt na ograničeni poziv „Osiguravanje sustava podrške za žene žrtve nasilja i žrtve nasilja u obitelji“ raspisan od Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Krajem studenog bili smo obaviješteni da je naš projektni prijedlog zadovoljio sve uvjete za registraciju i administrativnu provjeru, te je time ušao u sljedeću fazu postupka dodjele – ocjenjivanje kvalitete projektnog prijedloga. U županijskom Prijedlogu Proračuna za 2021. godinu predviđena su sredstva za provedbu navedenog projekta – pojašnjavaju.

Zanimalo nas je koliko je osoba rješenjem Centra za socijalnu skrb Dubrovnik tijekom protekle godine bilo smješteno u privremeni smještaj u Dubrovniku, a s obzirom na to da smo dobili provjerene informacije kako žene koje su tražile pomoć nisu smještene u taj privremeni smještaj. Odgovor Centra je diplomatski i nepotpun, ipak sam za sebe dovoljno govori, piše Dubrovniknet.

-Centar za socijalnu skrb Dubrovnik je u 2020. godini smjestio dvije odrasle osobe i četvero maloljetne djece u sigurnu kuću, na tajnoj lokaciji – stoji u odgovoru Centra.

Dakle, može se zaključiti kako nikoga nisu smjestili u privremeni smještaj nego su te osobe smještene u sigurnu kuću u nekoj drugoj županiji.

Iz Županije na isto pitanje odgovaraju kako su tijekom 2020. u Centar za socijalnu skrb Dubrovnik pristigla dva zahtjeva za smještaj u sklonište za žrtve obiteljskog nasilja, Centar u Metkoviću je imao jedan zahtjev, dok centri u Korčuli i Pločama nisu imali zahtjeva. Kažu kako su sva tri zahtjeva riješena.

Ako ne postoji Sigurna kuća i podrška zajednice, žene neće niti ima hrabrosti prijaviti nasilje. Žrtvama nasilja trebamo omogućiti sigurno mjesto na kojem će dobiti, ne samo smještaj, već i stručnu podršku i pomoć.

Piše: Elizabeta Jelić/Dubrovniknet

Od danas je u Hrvatskoj zabranjeno korištenje pirotehničkih sredstava

Sabor je 18. prosinca 2020. godine donio Zakon o eksplozivnim tvarima, čime je zabranjeno korištenje pirotehničkih sredstava kategorija F2 i F3.

Od danas je taj akt na snazi, na što su sa zadovoljstvom podsjetili Prijatelji životinja.

Iz udruge mole građane koji posjeduju petarde i redenike da ih predaju MUP-u ili vrate u trgovine gdje su ih kupili s obzirom na to da je 2. siječnja 2021. stupila na snagu zakonska zabrana prodaje i uporabe petardi i redenika kategorija F2 i F3.

Ujedno zahvaljuju svima, iako malobrojnima, koji su se odazvali apelu policije i mnogih drugih koji su pozivali da se ne ispucava pirotehnika, između mnogih opravdanih razloga i zbog stradalih u potresu te ljudi prestrašenih podrhtavanjem.

Prijatelji životinja ističu da je ovaj dan značajan za Hrvatsku, za sve njezine građane, kao i za sve životinje.

Vjeruju da je ovo samo prvi značajan korak da se Zakon o eksplozivnim tvarima u potpunosti ispravi u smjeru potpunog ograničenja uporabe pirotehnike koja je opasna kada se nađe u rukama građana, što pokazuju i nove brojne ozljede djece, odraslih i životinja.

Lađari Neretve prikupili šleper pomoći za stradale na Banovini

Neretvanski lađari okupljeni u svoju krovnu Udrugu lađara Neretve pokrenuli su humanitarnu akciju za pomoć stradalima u potresu na području Banovine. U akciji su sudjelovale neretvanske lađarske udruge a prikupljali su uglavnom voće i povrće koji su namijenjeni javnim kuhinjama.

Prikupljeno je 25 paleta pomoći koja će se distribuirati potrebitima u suradnji sa Udrugama lađara i lađarica Sisak koji se nalaze na terenu.

Pomoć će danas biti dopremljena na odredište, a prijevoz je osigurala tvrtka Neretva promet iz Opuzena.

– Mi smo su uključili kao Udruga i svi naši članovi su su pomogli koliko su mogli sa svojim proizvodima, a podjelu smo prepustili našim lađarima i lađaricama iz Siska koji nabolje znaju potrebe na terenu, rekao je predsjednik UL Neretve Luka Oršulić.

Zadnje objavljeno